Poziv na predavanje – Christian Fuchs: Kultura i ekonomija u doba socijalnih medija

Sekcija za sociologiju medija HSD-a, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru i Multimedijalni institut organiziraju predavanje Christiana Fuchsa koje će se održati 8. svibnja u 11h u Zadru i 9. svibnja u 19h u Zagrebu (Klub MaMa). Fuchs se kroz ažuriranje glavnih koncepata triju autora (Raymond Williams – kulturni materijalizam, Dallas Smythe – publika kao roba, komodifikacija publike, i Herbert Marcuse – dijalektika, ideologija, princip realnosti, princip performativnosti) bavi političkom ekonomijom društvenih medija, propitujući kako tehnologije poput Facebook-a, Twitter-a, Youtube-a i WhatsApp-a, i njihovi pandani na Istoku (Weibo, Youku, WeChat, i Renren) utječu na suvremeno društvo.


Christian Fuchs : Kultura i ekonomija u doba socijalnih medija


Sekcija za sociologiju medija HSD-a (https://socmediji.wordpress.com/), Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr%2Fsociologija&) i Multimedijalni institut (http://mi2.hr/) organiziraju predavanje Christiana Fuchsa koje će se održati 8. svibnja u Zadru i 9. svibnja u Zagrebu (Klub MaMa).

Christian Fuchs profesor je u području društvenih medija (eng. social media) u Institutu za istraživanje medija i komunikacije na Sveučilištu Westminster u Londonu i ravnatelj Centra za istraživanje društvenih medija. Također je urednik časopisa tripleC: Communication, Capitalism & Critique (http://www.triple-c.at/index.php/tripleC), zamjenik voditeljice EU COST akcije Dynamics of Virtual Work, voditelj je Istraživačke mreže 18 – Sociologija komunikacija i istraživanja medija Europske sociološke asocijacije i autor knjiga ˝Culture and Economy in the Age of Social Media˝, ˝Digital Labour and Karl Marx˝, ˝Social Media: A Critical Introduction˝, ˝OccupyMedia! The Occupy Movement and Social Media in Crisis Capitalism˝.

***

Sažetak predavanja : CULTURE AND ECONOMY IN THE AGE OF SOCIAL MEDIA -THEORISING CONTEMPORARY SOCIETY WITH RAYMOND WILLIAMS, HERBERT MARCUSE, AND DALLAS SMYTHE

We live in a world, in which social media such as Twitter, YouTube, WhatsApp, and Facebook in the West and Weibo, Youku, WeChat, and Renren in the East are shaping communications. In this talk, I will draw on my recent and forthcoming works to ask the question how we can make use of various critical theories to better understand the impacts of such technologies on contemporary society. I will engage with the works of three critical theorists: Raymond Williams, Dallas Smythe, and Herbert Marcuse. I will give special attention to Williams’ concept of cultural materialism, Smythe’s concepts of audience labour and audience commodification, and Marcuse’s concepts of the dialectic, ideology, the reality principle, and the performance principle. I will relate and update these approaches for explaining the political economy of social media and show how consumer capitalism, the commodity form, ideology, labour, and a specific contemporary expression of the structure of instincts shape this political economy. The underlying methodological assumption is that new technologies do not outdate older theories as long as the political-economic framework that embeds technology and communications stays the same so that we do not need radically new theories, but rather a re-reading, update, and dialectical sublation of critical theories for the 21st century digital age. Williams, Smythe, and Marcuse are diverse in their approaches, but all share a critical outlook, which enables a manifold contemporary critical theory for the digital age. They also share the political focus on an alternative societal framework that allows us to think about the question if there is an Internet world beyond the capitalist reality of Facebook/WhatsApp, Google/YouTube, Twitter, Weibo, etc. and if there is a society beyond capitalism.


(Izvor)


Fotografija je preuzeta sa stranice netzfueralle.blog.rosalux.de i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.
  • 30. lipnja 2019. Stariti dostojanstveno Brutalistički centar kulture, londonski Barbican, nedavno je u jednoj od svojih slabije eksponiranih prostorija ugostio malu izložbu posvećenu iskustvu starenja i starosti u kapitalizmu. Segmenti multimedijalnog postava, baziranog na intervjuima s dvije tisuće osoba starijih od sedamdeset godina, na različitim su razinama progovorili o načinu na koji klasni položaj utječe na dužinu života i kvalitetu starenja u društvima koja počivaju na sistemskim nejednakostima.
  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve