Poziv na predavanje – Christian Fuchs: Kultura i ekonomija u doba socijalnih medija

Sekcija za sociologiju medija HSD-a, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru i Multimedijalni institut organiziraju predavanje Christiana Fuchsa koje će se održati 8. svibnja u 11h u Zadru i 9. svibnja u 19h u Zagrebu (Klub MaMa). Fuchs se kroz ažuriranje glavnih koncepata triju autora (Raymond Williams – kulturni materijalizam, Dallas Smythe – publika kao roba, komodifikacija publike, i Herbert Marcuse – dijalektika, ideologija, princip realnosti, princip performativnosti) bavi političkom ekonomijom društvenih medija, propitujući kako tehnologije poput Facebook-a, Twitter-a, Youtube-a i WhatsApp-a, i njihovi pandani na Istoku (Weibo, Youku, WeChat, i Renren) utječu na suvremeno društvo.


Christian Fuchs : Kultura i ekonomija u doba socijalnih medija


Sekcija za sociologiju medija HSD-a (https://socmediji.wordpress.com/), Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru (http://www.unizd.hr/Default.aspx?alias=www.unizd.hr%2Fsociologija&) i Multimedijalni institut (http://mi2.hr/) organiziraju predavanje Christiana Fuchsa koje će se održati 8. svibnja u Zadru i 9. svibnja u Zagrebu (Klub MaMa).

Christian Fuchs profesor je u području društvenih medija (eng. social media) u Institutu za istraživanje medija i komunikacije na Sveučilištu Westminster u Londonu i ravnatelj Centra za istraživanje društvenih medija. Također je urednik časopisa tripleC: Communication, Capitalism & Critique (http://www.triple-c.at/index.php/tripleC), zamjenik voditeljice EU COST akcije Dynamics of Virtual Work, voditelj je Istraživačke mreže 18 – Sociologija komunikacija i istraživanja medija Europske sociološke asocijacije i autor knjiga ˝Culture and Economy in the Age of Social Media˝, ˝Digital Labour and Karl Marx˝, ˝Social Media: A Critical Introduction˝, ˝OccupyMedia! The Occupy Movement and Social Media in Crisis Capitalism˝.

***

Sažetak predavanja : CULTURE AND ECONOMY IN THE AGE OF SOCIAL MEDIA -THEORISING CONTEMPORARY SOCIETY WITH RAYMOND WILLIAMS, HERBERT MARCUSE, AND DALLAS SMYTHE

We live in a world, in which social media such as Twitter, YouTube, WhatsApp, and Facebook in the West and Weibo, Youku, WeChat, and Renren in the East are shaping communications. In this talk, I will draw on my recent and forthcoming works to ask the question how we can make use of various critical theories to better understand the impacts of such technologies on contemporary society. I will engage with the works of three critical theorists: Raymond Williams, Dallas Smythe, and Herbert Marcuse. I will give special attention to Williams’ concept of cultural materialism, Smythe’s concepts of audience labour and audience commodification, and Marcuse’s concepts of the dialectic, ideology, the reality principle, and the performance principle. I will relate and update these approaches for explaining the political economy of social media and show how consumer capitalism, the commodity form, ideology, labour, and a specific contemporary expression of the structure of instincts shape this political economy. The underlying methodological assumption is that new technologies do not outdate older theories as long as the political-economic framework that embeds technology and communications stays the same so that we do not need radically new theories, but rather a re-reading, update, and dialectical sublation of critical theories for the 21st century digital age. Williams, Smythe, and Marcuse are diverse in their approaches, but all share a critical outlook, which enables a manifold contemporary critical theory for the digital age. They also share the political focus on an alternative societal framework that allows us to think about the question if there is an Internet world beyond the capitalist reality of Facebook/WhatsApp, Google/YouTube, Twitter, Weibo, etc. and if there is a society beyond capitalism.


(Izvor)


Fotografija je preuzeta sa stranice netzfueralle.blog.rosalux.de i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve