Događanja
26. svibnja 2015.
Promocija petog broja Nepokorenog grada
Povodom izlaska novog broja časopisa “Nepokoreni grad” (pdf) posvećenog zagrebačkom kvartu Trešnjevka, Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) poziva vas na promociju koja će se održati sutra, 27. svibnja 2015. godine u 19:00 sati, u sjenici Knjižnice S.S.Kranjčevića i Galeriji Prozori (Zapoljska 1) na Peščenici. “Odlučili smo se za jedan od zagrebačkih kvartova shvativši da se sistemski problemi koji se mnogima čine apstraktnima možda najbolje prepoznaju na primjeru problematike konkretne lokalne zajednice. (…) Tekstovima koji se bave poviješću Trešnjevke nastojimo sagledati njezinu današnju poziciju kroz procese koji su ostavili trag na njezin razvoj, te smo s obzirom na to nastojali postaviti okvir za raspravu o smjeru u kojem bi se trebala odvijati generalna kvartovska politika jednog grada.”
Časopis možete besplatno preuzeti u digitalnom pdf izdanju ovdje: http://maz.hr/images/datoteke/ng-casopis-5.pdf
Novi broj časopisa udruge Mreža Antifašistkinja Zagreba Nepokoreni grad posvećen Trešnjevci predstavit ćemo u sjenici Knjižnice S.S. Kranjčevića i Galerija Prozori na Peščenici. Članice uredništva će o dvama zagrebačkim kvartovima Trešnjevci i Peščenici, njihovim stambenim politikama, radništvu i umjetnosti razgovarati s gostima s Peščenice i autorima članaka.
Iz uvodnika časopisa:
“Središnja tema broja je Trešnjevka. Odlučili smo se za jedan od zagrebačkih kvartova shvativši da se sistemski problemi koji se mnogima čine apstraktnima možda najbolje prepoznaju na primjeru problematike konkretne lokalne zajednice. Osim toga, identifikaciju s problemima kvartovske svakodnevice čije nas posljedice ne zaobilaze čitamo kao potencijal za aktivacijski moment. Krenemo li samo od sebe – boljim razumijevanjem pitanja kvartovske svakodnevice, ali i uključivanjem u direktan angažman – senzibilizirat ćemo se za slične probleme na široj razini.
Zašto baš Trešnjevka? Trešnjevka u kolektivnom sjećanju Zagrepčana i dalje postoji kao crveni – radnički – kvart, iako se njezino lice poprilično promijenilo, osobito tijekom zadnjih tridesetak godina. Radničke kuće ostale su raštrkane među novogradnjom sumnjive kvalitete, tvornice su uglavnom desetkovane ili ugašene, a posao lokalne uprave sveo se s odlučivanja o izgradnji novih ambulanata, vrtića i škola na krpanje kvartovskih uličica. Tekstovima koji se bave poviješću Trešnjevke nastojimo sagledati njezinu današnju poziciju kroz procese koji su ostavili trag na njezin razvoj, te smo s obzirom na to nastojali postaviti okvir za raspravu o smjeru u kojem bi se trebala odvijati generalna kvartovska politika jednog grada.
Smatramo da putem različitih tema iz povijesti, u kombinaciji s razgovorima koje smo vodili s današnjim kvartovskim akterima, možemo ponuditi koherentnu predodžbu odnosa i procesa koji su oblikovali ovaj zagrebački kvart, te zabilježiti nužna pitanja s kojima se društvo danas mora suočiti.”
(Izvor)