Događanja

Promocija petog broja Nepokorenog grada

Povodom izlaska novog broja časopisa “Nepokoreni grad” (pdf) posvećenog zagrebačkom kvartu Trešnjevka, Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) poziva vas na promociju koja će se održati sutra, 27. svibnja 2015. godine u 19:00 sati, u sjenici Knjižnice S.S.Kranjčevića i Galeriji Prozori (Zapoljska 1) na Peščenici. “Odlučili smo se za jedan od zagrebačkih kvartova shvativši da se sistemski problemi koji se mnogima čine apstraktnima možda najbolje prepoznaju na primjeru problematike konkretne lokalne zajednice. (…) Tekstovima koji se bave poviješću Trešnjevke nastojimo sagledati njezinu današnju poziciju kroz procese koji su ostavili trag na njezin razvoj, te smo s obzirom na to nastojali postaviti okvir za raspravu o smjeru u kojem bi se trebala odvijati generalna kvartovska politika jednog grada.”

Časopis možete besplatno preuzeti u digitalnom pdf izdanju ovdje: http://maz.hr/images/datoteke/ng-casopis-5.pdf
Novi broj časopisa udruge Mreža Antifašistkinja Zagreba Nepokoreni grad posvećen Trešnjevci predstavit ćemo u sjenici Knjižnice S.S. Kranjčevića i Galerija Prozori na Peščenici. Članice uredništva će o dvama zagrebačkim kvartovima Trešnjevci i Peščenici, njihovim stambenim politikama, radništvu i umjetnosti razgovarati s gostima s Peščenice i autorima članaka.

Iz uvodnika časopisa:

“Središnja tema broja je Trešnjevka. Odlučili smo se za jedan od zagrebačkih kvartova shvativši da se sistemski problemi koji se mnogima čine apstraktnima možda najbolje prepoznaju na primjeru problematike konkretne lokalne zajednice. Osim toga, identifikaciju s problemima kvartovske svakodnevice čije nas posljedice ne zaobilaze čitamo kao potencijal za aktivacijski moment. Krenemo li samo od sebe – boljim razumijevanjem pitanja kvartovske svakodnevice, ali i uključivanjem u direktan angažman – senzibilizirat ćemo se za slične probleme na široj razini.

Zašto baš Trešnjevka? Trešnjevka u kolektivnom sjećanju Zagrepčana i dalje postoji kao crveni – radnički – kvart, iako se njezino lice poprilično promijenilo, osobito tijekom zadnjih tridesetak godina. Radničke kuće ostale su raštrkane među novogradnjom sumnjive kvalitete, tvornice su uglavnom desetkovane ili ugašene, a posao lokalne uprave sveo se s odlučivanja o izgradnji novih ambulanata, vrtića i škola na krpanje kvartovskih uličica. Tekstovima koji se bave poviješću Trešnjevke nastojimo sagledati njezinu današnju poziciju kroz procese koji su ostavili trag na njezin razvoj, te smo s obzirom na to nastojali postaviti okvir za raspravu o smjeru u kojem bi se trebala odvijati generalna kvartovska politika jednog grada.

Smatramo da putem različitih tema iz povijesti, u kombinaciji s razgovorima koje smo vodili s današnjim kvartovskim akterima, možemo ponuditi koherentnu predodžbu odnosa i procesa koji su oblikovali ovaj zagrebački kvart, te zabilježiti nužna pitanja s kojima se društvo danas mora suočiti.”

26. svibnja 2015.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka