Promocija petog broja Nepokorenog grada

Povodom izlaska novog broja časopisa “Nepokoreni grad” (pdf) posvećenog zagrebačkom kvartu Trešnjevka, Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) poziva vas na promociju koja će se održati sutra, 27. svibnja 2015. godine u 19:00 sati, u sjenici Knjižnice S.S.Kranjčevića i Galeriji Prozori (Zapoljska 1) na Peščenici. “Odlučili smo se za jedan od zagrebačkih kvartova shvativši da se sistemski problemi koji se mnogima čine apstraktnima možda najbolje prepoznaju na primjeru problematike konkretne lokalne zajednice. (…) Tekstovima koji se bave poviješću Trešnjevke nastojimo sagledati njezinu današnju poziciju kroz procese koji su ostavili trag na njezin razvoj, te smo s obzirom na to nastojali postaviti okvir za raspravu o smjeru u kojem bi se trebala odvijati generalna kvartovska politika jednog grada.”



Časopis možete besplatno preuzeti u digitalnom pdf izdanju ovdje: http://maz.hr/images/datoteke/ng-casopis-5.pdf


Novi broj časopisa udruge Mreža Antifašistkinja Zagreba Nepokoreni grad posvećen Trešnjevci predstavit ćemo u sjenici Knjižnice S.S. Kranjčevića i Galerija Prozori na Peščenici. Članice uredništva će o dvama zagrebačkim kvartovima Trešnjevci i Peščenici, njihovim stambenim politikama, radništvu i umjetnosti razgovarati s gostima s Peščenice i autorima članaka.

Iz uvodnika časopisa:

“Središnja tema broja je Trešnjevka. Odlučili smo se za jedan od zagrebačkih kvartova shvativši da se sistemski problemi koji se mnogima čine apstraktnima možda najbolje prepoznaju na primjeru problematike konkretne lokalne zajednice. Osim toga, identifikaciju s problemima kvartovske svakodnevice čije nas posljedice ne zaobilaze čitamo kao potencijal za aktivacijski moment. Krenemo li samo od sebe – boljim razumijevanjem pitanja kvartovske svakodnevice, ali i uključivanjem u direktan angažman – senzibilizirat ćemo se za slične probleme na široj razini.

Zašto baš Trešnjevka? Trešnjevka u kolektivnom sjećanju Zagrepčana i dalje postoji kao crveni – radnički – kvart, iako se njezino lice poprilično promijenilo, osobito tijekom zadnjih tridesetak godina. Radničke kuće ostale su raštrkane među novogradnjom sumnjive kvalitete, tvornice su uglavnom desetkovane ili ugašene, a posao lokalne uprave sveo se s odlučivanja o izgradnji novih ambulanata, vrtića i škola na krpanje kvartovskih uličica. Tekstovima koji se bave poviješću Trešnjevke nastojimo sagledati njezinu današnju poziciju kroz procese koji su ostavili trag na njezin razvoj, te smo s obzirom na to nastojali postaviti okvir za raspravu o smjeru u kojem bi se trebala odvijati generalna kvartovska politika jednog grada.

Smatramo da putem različitih tema iz povijesti, u kombinaciji s razgovorima koje smo vodili s današnjim kvartovskim akterima, možemo ponuditi koherentnu predodžbu odnosa i procesa koji su oblikovali ovaj zagrebački kvart, te zabilježiti nužna pitanja s kojima se društvo danas mora suočiti.”




Vezani članci

  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve