Apel Stathisa Kouvelakisa: Još uvijek ima vremena da se izbjegne novu grčku tragediju

Član središnjeg odbora Syrize i predavač političke teorije na King’s College-u u Londonu, Stathis Kouvelakis, upozorava na popuštanje grčke strane u pregovorima i poziva međunarodne snage na budnost i solidarnost u vršenju pritiska na grčku vladu i Syrizinu parlamentarnu skupinu u trenutku prelamanja grčke krize, koje će imati posljedice i za ostale snage koje se bore protiv mjera štednje u Europi i diljem svijeta: “Želim naglasiti sljedeće: značajne društvene snage neće dopustiti da ih se skrene s puta naletom propagande kojim se teži sakriti stvarnost i pripremiti teren za predaju i gubitak časti.”


Apel svim prijateljima naroda Grčke, kao i svima koji su bili uz njega svih ovih godina:


Dragi prijatelji i drugovi,

Nesumnjivo, već ste shvatili da će se uskoro dogoditi nešto uistinu ozbiljno. Nakon prošlomjesečnih omjeravanja snaga između Trojke zajmodavaca i grčke vlade – čiji je izborni rezulatat predstavljao ogromnu nadu za sve snage koje se bore protiv mjera štednje i neoliberalizma u Europi – grčka strana se sprema popustiti. Posljednji niz prijedloga koji su došli iz Atene predstavlja prihvaćanje temelja zahtjevâ koje postavljaju zajmodavci. Ne radi se ni o čemu drugom, doli o novom planu mjera štednje, novoj čistki u iznosu od 8 milijardi eura, od čega će većina pasti na leđa zaposlenih i umirovljenika. Ovakav paket mjera, koji je u svakome smislu usporediv s pripravkom koji je tijekom pet godina bio nesmiljeno nametnut zemlji, može voditi jedino u novu recesiju, nezaposlenost i siromaštvo. I to u zemlji koja je u pet godina već izgubila četvrtinu svog BDP-a, u kojoj je nezaposlenost pogodila više od jedne na četiri osobe aktivnog stanovništva, i u kojoj trećina stanovništva živi ispod granice siromaštva.

Dragi prijatelji i drugovi,

Morat ćemo izraditi političku bilancu putanje koja je dovela ovu vladu – uzdanicu mnogih i donositeljicu nade koja je uvelike nadišla granice ove male zemlje – do točke u kojoj se sada nalazimo. No to trenutno nije naš zadatak. U ovom se trenutku moramo mobilizirati i izvršiti pritisak:

1) Na grčku vladu, dok još sporazum nije potpisan, tako da se ne počini nepopravljivu pogrešku. Kapitulacija Syrizine vlade imala bi nesagledive posljedice za progresivne snage u Europi i širom svijeta – i na nama je da se pobrinemo da ova poruka bude odaslana.

2) Na Syrizinu parlamentarnu skupinu, tako da njezini parlamentarni predstavnici ne izglasaju sporazum koji na svim razinama proturječi mandatu koji im je narod Grčke dao prije manje od šest mjeseci.

Dragi prijatelji i drugovi,

Želim vam priopćiti da se na tisuće Syrizinih militanata bori, i nastavit će se boriti u vrlo teškim okolnostima, kako nadanja ljudi i borbe koje su se vodile tijekom svih ovih godina ne bi bile uzaludne. Želim naglasiti sljedeće: značajne društvene snage neće dopustiti da ih se skrene s puta naletom propagande kojim se teži sakriti stvarnost i pripremiti teren za predaju i gubitak časti. Međunarodna podrška je od vitalne važnosti za sve ove snage. Još uvijek ima vremena da se izbjegne novu grčku tragediju koja može značiti samo tragediju i za ostale snage koje se bore u Europi i u svijetu. Stanite uz nas! Nastavimo se boriti! NEMA PREDAJE!


Stathis Kouvelakis, London, 23. lipnja 2015.



S engleskog preveo Martin Beroš



Stathis Kouvelakis je predavač političke teorije na King’s College-u u Londonu i član središnjeg odbora Syrize.


Fotografija Stathisa Kouvelakisa je preuzeta sa stranice esquerdasocialista.com.br i prilagođena formi ikone.


Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?
Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?
Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru
Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice
Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’
Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima
Vasiliki Siouti: Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma
Costas Lapavitsas: Grčka se mora osloboditi eura ako želi pobijediti mjere štednje
Yanis Varoufakis: O Grcima i Nijemcima: zamišljati zajedničku budućnost iznova
Steve Keen: Odvjetnički način razmišljanja namjesto ekonomskog?
Michael Roberts: Trojka, grexit ili plan B?
Catarina Príncipe: Ponaša li se Angela Merkel iracionalno?
Boaventura de Sousa Santos: U solidarnosti s Grčkom
Paul Mason: Grčka kriza: prijelomni trenutak


Vezani članci

  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve