Povijesni govor: Na autoritarnost i mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom

U televizijskom obraćanju narodu Grčke nakon kasnovečernjeg sastanka kabineta vlade, grčki premijer Alexis Tsipras najavio je referendum za 5. srpnja, na kojem će narod Grčke odlučiti prihvaća li ili odbija prijedlog institucija za rješavanje grčke krize: “Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke. Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno. Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu.”


Drugovi Grci,

Grčka vlada proteklih šest mjeseci vodi bitku u uvjetima neviđenog ekonomskog pritiska kako bi provela mandat koji ste joj dali 25. siječnja.

Mandat na osnovu kojega smo pregovarali s našim partnerima, trebao je označiti kraj mjera štednje te omogućiti povratak prosperiteta i socijalne pravde u našu zemlju.

Riječ je o mandatu koji podrazumijeva postizanje održivog sporazuma koji bi jednako poštivao demokraciju i zajedničke europske propise, te vodio prema konačnom izlasku iz krize.

Tijekom ovog razdoblja pregovora, od nas je zatraženo da provedemo sporazume koje su memorandumima zaključile prethodne vlade, iako ih je narod Grčke kategorički odbacio na nedavnim izborima.

Međutim, niti na trenutak nismo pomislili na predaju, na to da izdamo vaše povjerenje.

Nažalost, naši su partneri tijekom prekjučerašnjeg sastanka euroskupine, nakon pet mjeseci teških pregovora, uputili ultimatum grčkoj demokraciji i narodu Grčke.

Ultimatum koji je protivan temeljnim načelima i vrijednostima Europe, vrijednostima našeg zajedničkog europskog projekta.

Zatražili su od grčke vlade da prihvati prijedlog kojim se narodu Grčke nameće novi neodrživ teret, i potkopava oporavak grčkog gospodarstva i društva, prijedlog koji ne samo da perpetuira stanje neizvjesnosti, već i pojačava društvene nejednakosti.

Prijedlog institucija uključuje: mjere koje vode daljnjoj deregulaciji tržišta rada, rezanju mirovina, daljnjem smanjenju plaća u javnom sektoru te povećanju PDV-a na hranu, ugostiteljstvo i turizam, dok istovremeno ukidaju porezne olakšice stanovnicima grčkih otoka.

Ovi prijedlozi izravno krše socijalna i temeljna europska prava: pokazuju da ciljevi pojedinih partnera i institucija – kada su rad, jednakost i dostojanstvo posrijedi – ne podrazumijevaju održiv dogovor od kojega koristi imaju sve uključene strane, već ponižavanje cijelog naroda Grčke.

Ovi prijedlozi prije svega ističu ustrajanje MMF-a na surovim i kaznenim mjerama štednje, te više nego ikada prije čine pravovremenom potrebu da vodeće europske sile iskoriste priliku i poduzmu inicijative koje će konačno i definitivno privesti kraju krizu grčkog državnog duga – krizu koja utječe na druge europske zemlje i prijeti samoj budućnosti europske integracije.

Drugovi Grci,

Upravo sada na našim ramenima leži povijesna odgovornost prema borbama i žrtvama naroda Grčke za konsolidaciju demokracije i nacionalni suverenitet. Naša odgovornost za budućnost naše zemlje.

I to je odgovornost koja od nas zahtijeva da na ultimatum odgovorimo na temelju suverene volje naroda Grčke.

Nešto ranije sam na sjednici vlade predložio organizaciju referenduma kako bi narod Grčke bio u prilici odlučiti na suvereni način.

Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Sutra će po hitnom postupku biti sazvana sjednica parlamenta kako bi se ratificirao prijedlog vlade o održavanju referenduma sljedeće nedjelje, 5. srpnja, na kojemu će se odlučiti prihvaća li se ili odbija prijedlog institucija.

O svojoj sam odluci već obavijestio predsjednika Francuske i njemačku kancelarku, kao i predsjednika ECB-a, a sutra ću u svojem pismu i službeno zatražiti europske čelnike i institucije da produlje trenutni program još nekoliko dana, ne bi li narod Grčke mogao donijeti svoju odluku slobodno od svakog pritiska i ucjene, kako je i propisano Ustavom naše zemlje te demokratskom tradicijom Europe.

Drugovi Grci,

Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke.

Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno.

Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu.

Osobno se obvezujem poštovati ishod vašeg demokratskog izbora, kakav god on bio.

I apsolutno sam uvjeren da će vaš izbor poštovati povijest naše zemlje i poslati svijetu poruku dostojanstva.

U ovim kritičnim trenucima, svi se moramo prisjetiti da je Europa zajednički dom mnogih naroda. Da u Europi ne postoje vlasnici i gosti.

Grčka jest i ostat će integralni dio Europe, a Europa je integralni dio Grčke. No, Europa će bez demokracije biti Europa bez identiteta i bez kompasa.

Pozivam vas da pokažete nacionalno jedinstvo i mirnoću kako biste donijeli ispravnu odluku.

Za nas, za buduće generacije, za povijest Grka.

Za suverenitet i dostojanstvo naših ljudi.


Atena, 27. lipnja 2015., 1 sat ujutro.





S engleskog prevela Karolina Hrga


Fotografija televizijskog obraćanja Alexisa Tsiprasa preuzeta je sa stranice Reutersa i prilagođena formi ikone.


Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?
Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?
Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru
Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice
Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’
Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima
Vasiliki Siouti: Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma
Costas Lapavitsas: Grčka se mora osloboditi eura ako želi pobijediti mjere štednje
Yanis Varoufakis: O Grcima i Nijemcima: zamišljati zajedničku budućnost iznova
Steve Keen: Odvjetnički način razmišljanja namjesto ekonomskog?
Michael Roberts: Trojka, grexit ili plan B?
Catarina Príncipe: Ponaša li se Angela Merkel iracionalno?
Boaventura de Sousa Santos: U solidarnosti s Grčkom
Paul Mason: Grčka kriza: prijelomni trenutak
Apel Stathisa Kouvelakisa: Još uvijek ima vremena da se izbjegne novu grčku tragediju


Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve