Povijesni govor: Na autoritarnost i mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom

U televizijskom obraćanju narodu Grčke nakon kasnovečernjeg sastanka kabineta vlade, grčki premijer Alexis Tsipras najavio je referendum za 5. srpnja, na kojem će narod Grčke odlučiti prihvaća li ili odbija prijedlog institucija za rješavanje grčke krize: “Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke. Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno. Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu.”


Drugovi Grci,

Grčka vlada proteklih šest mjeseci vodi bitku u uvjetima neviđenog ekonomskog pritiska kako bi provela mandat koji ste joj dali 25. siječnja.

Mandat na osnovu kojega smo pregovarali s našim partnerima, trebao je označiti kraj mjera štednje te omogućiti povratak prosperiteta i socijalne pravde u našu zemlju.

Riječ je o mandatu koji podrazumijeva postizanje održivog sporazuma koji bi jednako poštivao demokraciju i zajedničke europske propise, te vodio prema konačnom izlasku iz krize.

Tijekom ovog razdoblja pregovora, od nas je zatraženo da provedemo sporazume koje su memorandumima zaključile prethodne vlade, iako ih je narod Grčke kategorički odbacio na nedavnim izborima.

Međutim, niti na trenutak nismo pomislili na predaju, na to da izdamo vaše povjerenje.

Nažalost, naši su partneri tijekom prekjučerašnjeg sastanka euroskupine, nakon pet mjeseci teških pregovora, uputili ultimatum grčkoj demokraciji i narodu Grčke.

Ultimatum koji je protivan temeljnim načelima i vrijednostima Europe, vrijednostima našeg zajedničkog europskog projekta.

Zatražili su od grčke vlade da prihvati prijedlog kojim se narodu Grčke nameće novi neodrživ teret, i potkopava oporavak grčkog gospodarstva i društva, prijedlog koji ne samo da perpetuira stanje neizvjesnosti, već i pojačava društvene nejednakosti.

Prijedlog institucija uključuje: mjere koje vode daljnjoj deregulaciji tržišta rada, rezanju mirovina, daljnjem smanjenju plaća u javnom sektoru te povećanju PDV-a na hranu, ugostiteljstvo i turizam, dok istovremeno ukidaju porezne olakšice stanovnicima grčkih otoka.

Ovi prijedlozi izravno krše socijalna i temeljna europska prava: pokazuju da ciljevi pojedinih partnera i institucija – kada su rad, jednakost i dostojanstvo posrijedi – ne podrazumijevaju održiv dogovor od kojega koristi imaju sve uključene strane, već ponižavanje cijelog naroda Grčke.

Ovi prijedlozi prije svega ističu ustrajanje MMF-a na surovim i kaznenim mjerama štednje, te više nego ikada prije čine pravovremenom potrebu da vodeće europske sile iskoriste priliku i poduzmu inicijative koje će konačno i definitivno privesti kraju krizu grčkog državnog duga – krizu koja utječe na druge europske zemlje i prijeti samoj budućnosti europske integracije.

Drugovi Grci,

Upravo sada na našim ramenima leži povijesna odgovornost prema borbama i žrtvama naroda Grčke za konsolidaciju demokracije i nacionalni suverenitet. Naša odgovornost za budućnost naše zemlje.

I to je odgovornost koja od nas zahtijeva da na ultimatum odgovorimo na temelju suverene volje naroda Grčke.

Nešto ranije sam na sjednici vlade predložio organizaciju referenduma kako bi narod Grčke bio u prilici odlučiti na suvereni način.

Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Sutra će po hitnom postupku biti sazvana sjednica parlamenta kako bi se ratificirao prijedlog vlade o održavanju referenduma sljedeće nedjelje, 5. srpnja, na kojemu će se odlučiti prihvaća li se ili odbija prijedlog institucija.

O svojoj sam odluci već obavijestio predsjednika Francuske i njemačku kancelarku, kao i predsjednika ECB-a, a sutra ću u svojem pismu i službeno zatražiti europske čelnike i institucije da produlje trenutni program još nekoliko dana, ne bi li narod Grčke mogao donijeti svoju odluku slobodno od svakog pritiska i ucjene, kako je i propisano Ustavom naše zemlje te demokratskom tradicijom Europe.

Drugovi Grci,

Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke.

Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno.

Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu.

Osobno se obvezujem poštovati ishod vašeg demokratskog izbora, kakav god on bio.

I apsolutno sam uvjeren da će vaš izbor poštovati povijest naše zemlje i poslati svijetu poruku dostojanstva.

U ovim kritičnim trenucima, svi se moramo prisjetiti da je Europa zajednički dom mnogih naroda. Da u Europi ne postoje vlasnici i gosti.

Grčka jest i ostat će integralni dio Europe, a Europa je integralni dio Grčke. No, Europa će bez demokracije biti Europa bez identiteta i bez kompasa.

Pozivam vas da pokažete nacionalno jedinstvo i mirnoću kako biste donijeli ispravnu odluku.

Za nas, za buduće generacije, za povijest Grka.

Za suverenitet i dostojanstvo naših ljudi.


Atena, 27. lipnja 2015., 1 sat ujutro.





S engleskog prevela Karolina Hrga


Fotografija televizijskog obraćanja Alexisa Tsiprasa preuzeta je sa stranice Reutersa i prilagođena formi ikone.


Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?
Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?
Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru
Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice
Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’
Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima
Vasiliki Siouti: Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma
Costas Lapavitsas: Grčka se mora osloboditi eura ako želi pobijediti mjere štednje
Yanis Varoufakis: O Grcima i Nijemcima: zamišljati zajedničku budućnost iznova
Steve Keen: Odvjetnički način razmišljanja namjesto ekonomskog?
Michael Roberts: Trojka, grexit ili plan B?
Catarina Príncipe: Ponaša li se Angela Merkel iracionalno?
Boaventura de Sousa Santos: U solidarnosti s Grčkom
Paul Mason: Grčka kriza: prijelomni trenutak
Apel Stathisa Kouvelakisa: Još uvijek ima vremena da se izbjegne novu grčku tragediju


Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 21. prosinca 2022. Hladni dom ubija "Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve