Povijesni govor: Na autoritarnost i mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom

U televizijskom obraćanju narodu Grčke nakon kasnovečernjeg sastanka kabineta vlade, grčki premijer Alexis Tsipras najavio je referendum za 5. srpnja, na kojem će narod Grčke odlučiti prihvaća li ili odbija prijedlog institucija za rješavanje grčke krize: “Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke. Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno. Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu.”


Drugovi Grci,

Grčka vlada proteklih šest mjeseci vodi bitku u uvjetima neviđenog ekonomskog pritiska kako bi provela mandat koji ste joj dali 25. siječnja.

Mandat na osnovu kojega smo pregovarali s našim partnerima, trebao je označiti kraj mjera štednje te omogućiti povratak prosperiteta i socijalne pravde u našu zemlju.

Riječ je o mandatu koji podrazumijeva postizanje održivog sporazuma koji bi jednako poštivao demokraciju i zajedničke europske propise, te vodio prema konačnom izlasku iz krize.

Tijekom ovog razdoblja pregovora, od nas je zatraženo da provedemo sporazume koje su memorandumima zaključile prethodne vlade, iako ih je narod Grčke kategorički odbacio na nedavnim izborima.

Međutim, niti na trenutak nismo pomislili na predaju, na to da izdamo vaše povjerenje.

Nažalost, naši su partneri tijekom prekjučerašnjeg sastanka euroskupine, nakon pet mjeseci teških pregovora, uputili ultimatum grčkoj demokraciji i narodu Grčke.

Ultimatum koji je protivan temeljnim načelima i vrijednostima Europe, vrijednostima našeg zajedničkog europskog projekta.

Zatražili su od grčke vlade da prihvati prijedlog kojim se narodu Grčke nameće novi neodrživ teret, i potkopava oporavak grčkog gospodarstva i društva, prijedlog koji ne samo da perpetuira stanje neizvjesnosti, već i pojačava društvene nejednakosti.

Prijedlog institucija uključuje: mjere koje vode daljnjoj deregulaciji tržišta rada, rezanju mirovina, daljnjem smanjenju plaća u javnom sektoru te povećanju PDV-a na hranu, ugostiteljstvo i turizam, dok istovremeno ukidaju porezne olakšice stanovnicima grčkih otoka.

Ovi prijedlozi izravno krše socijalna i temeljna europska prava: pokazuju da ciljevi pojedinih partnera i institucija – kada su rad, jednakost i dostojanstvo posrijedi – ne podrazumijevaju održiv dogovor od kojega koristi imaju sve uključene strane, već ponižavanje cijelog naroda Grčke.

Ovi prijedlozi prije svega ističu ustrajanje MMF-a na surovim i kaznenim mjerama štednje, te više nego ikada prije čine pravovremenom potrebu da vodeće europske sile iskoriste priliku i poduzmu inicijative koje će konačno i definitivno privesti kraju krizu grčkog državnog duga – krizu koja utječe na druge europske zemlje i prijeti samoj budućnosti europske integracije.

Drugovi Grci,

Upravo sada na našim ramenima leži povijesna odgovornost prema borbama i žrtvama naroda Grčke za konsolidaciju demokracije i nacionalni suverenitet. Naša odgovornost za budućnost naše zemlje.

I to je odgovornost koja od nas zahtijeva da na ultimatum odgovorimo na temelju suverene volje naroda Grčke.

Nešto ranije sam na sjednici vlade predložio organizaciju referenduma kako bi narod Grčke bio u prilici odlučiti na suvereni način.

Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Sutra će po hitnom postupku biti sazvana sjednica parlamenta kako bi se ratificirao prijedlog vlade o održavanju referenduma sljedeće nedjelje, 5. srpnja, na kojemu će se odlučiti prihvaća li se ili odbija prijedlog institucija.

O svojoj sam odluci već obavijestio predsjednika Francuske i njemačku kancelarku, kao i predsjednika ECB-a, a sutra ću u svojem pismu i službeno zatražiti europske čelnike i institucije da produlje trenutni program još nekoliko dana, ne bi li narod Grčke mogao donijeti svoju odluku slobodno od svakog pritiska i ucjene, kako je i propisano Ustavom naše zemlje te demokratskom tradicijom Europe.

Drugovi Grci,

Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke.

Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno.

Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu.

Osobno se obvezujem poštovati ishod vašeg demokratskog izbora, kakav god on bio.

I apsolutno sam uvjeren da će vaš izbor poštovati povijest naše zemlje i poslati svijetu poruku dostojanstva.

U ovim kritičnim trenucima, svi se moramo prisjetiti da je Europa zajednički dom mnogih naroda. Da u Europi ne postoje vlasnici i gosti.

Grčka jest i ostat će integralni dio Europe, a Europa je integralni dio Grčke. No, Europa će bez demokracije biti Europa bez identiteta i bez kompasa.

Pozivam vas da pokažete nacionalno jedinstvo i mirnoću kako biste donijeli ispravnu odluku.

Za nas, za buduće generacije, za povijest Grka.

Za suverenitet i dostojanstvo naših ljudi.


Atena, 27. lipnja 2015., 1 sat ujutro.





S engleskog prevela Karolina Hrga


Fotografija televizijskog obraćanja Alexisa Tsiprasa preuzeta je sa stranice Reutersa i prilagođena formi ikone.


Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?
Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?
Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru
Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice
Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’
Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima
Vasiliki Siouti: Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma
Costas Lapavitsas: Grčka se mora osloboditi eura ako želi pobijediti mjere štednje
Yanis Varoufakis: O Grcima i Nijemcima: zamišljati zajedničku budućnost iznova
Steve Keen: Odvjetnički način razmišljanja namjesto ekonomskog?
Michael Roberts: Trojka, grexit ili plan B?
Catarina Príncipe: Ponaša li se Angela Merkel iracionalno?
Boaventura de Sousa Santos: U solidarnosti s Grčkom
Paul Mason: Grčka kriza: prijelomni trenutak
Apel Stathisa Kouvelakisa: Još uvijek ima vremena da se izbjegne novu grčku tragediju


Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve