Povijesni govor: Na autoritarnost i mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom

U televizijskom obraćanju narodu Grčke nakon kasnovečernjeg sastanka kabineta vlade, grčki premijer Alexis Tsipras najavio je referendum za 5. srpnja, na kojem će narod Grčke odlučiti prihvaća li ili odbija prijedlog institucija za rješavanje grčke krize: “Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke. Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno. Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu.”


Drugovi Grci,

Grčka vlada proteklih šest mjeseci vodi bitku u uvjetima neviđenog ekonomskog pritiska kako bi provela mandat koji ste joj dali 25. siječnja.

Mandat na osnovu kojega smo pregovarali s našim partnerima, trebao je označiti kraj mjera štednje te omogućiti povratak prosperiteta i socijalne pravde u našu zemlju.

Riječ je o mandatu koji podrazumijeva postizanje održivog sporazuma koji bi jednako poštivao demokraciju i zajedničke europske propise, te vodio prema konačnom izlasku iz krize.

Tijekom ovog razdoblja pregovora, od nas je zatraženo da provedemo sporazume koje su memorandumima zaključile prethodne vlade, iako ih je narod Grčke kategorički odbacio na nedavnim izborima.

Međutim, niti na trenutak nismo pomislili na predaju, na to da izdamo vaše povjerenje.

Nažalost, naši su partneri tijekom prekjučerašnjeg sastanka euroskupine, nakon pet mjeseci teških pregovora, uputili ultimatum grčkoj demokraciji i narodu Grčke.

Ultimatum koji je protivan temeljnim načelima i vrijednostima Europe, vrijednostima našeg zajedničkog europskog projekta.

Zatražili su od grčke vlade da prihvati prijedlog kojim se narodu Grčke nameće novi neodrživ teret, i potkopava oporavak grčkog gospodarstva i društva, prijedlog koji ne samo da perpetuira stanje neizvjesnosti, već i pojačava društvene nejednakosti.

Prijedlog institucija uključuje: mjere koje vode daljnjoj deregulaciji tržišta rada, rezanju mirovina, daljnjem smanjenju plaća u javnom sektoru te povećanju PDV-a na hranu, ugostiteljstvo i turizam, dok istovremeno ukidaju porezne olakšice stanovnicima grčkih otoka.

Ovi prijedlozi izravno krše socijalna i temeljna europska prava: pokazuju da ciljevi pojedinih partnera i institucija – kada su rad, jednakost i dostojanstvo posrijedi – ne podrazumijevaju održiv dogovor od kojega koristi imaju sve uključene strane, već ponižavanje cijelog naroda Grčke.

Ovi prijedlozi prije svega ističu ustrajanje MMF-a na surovim i kaznenim mjerama štednje, te više nego ikada prije čine pravovremenom potrebu da vodeće europske sile iskoriste priliku i poduzmu inicijative koje će konačno i definitivno privesti kraju krizu grčkog državnog duga – krizu koja utječe na druge europske zemlje i prijeti samoj budućnosti europske integracije.

Drugovi Grci,

Upravo sada na našim ramenima leži povijesna odgovornost prema borbama i žrtvama naroda Grčke za konsolidaciju demokracije i nacionalni suverenitet. Naša odgovornost za budućnost naše zemlje.

I to je odgovornost koja od nas zahtijeva da na ultimatum odgovorimo na temelju suverene volje naroda Grčke.

Nešto ranije sam na sjednici vlade predložio organizaciju referenduma kako bi narod Grčke bio u prilici odlučiti na suvereni način.

Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

Sutra će po hitnom postupku biti sazvana sjednica parlamenta kako bi se ratificirao prijedlog vlade o održavanju referenduma sljedeće nedjelje, 5. srpnja, na kojemu će se odlučiti prihvaća li se ili odbija prijedlog institucija.

O svojoj sam odluci već obavijestio predsjednika Francuske i njemačku kancelarku, kao i predsjednika ECB-a, a sutra ću u svojem pismu i službeno zatražiti europske čelnike i institucije da produlje trenutni program još nekoliko dana, ne bi li narod Grčke mogao donijeti svoju odluku slobodno od svakog pritiska i ucjene, kako je i propisano Ustavom naše zemlje te demokratskom tradicijom Europe.

Drugovi Grci,

Pozivam vas da na ucjenu ultimatumom, kojim se od nas traži da prihvatimo teške i ponižavajuće mjere štednje bez kraja i bez ikakvih izgleda za društvenim i ekonomskim oporavkom, odgovorite na suveren i ponosan način, kao što to nalaže povijest naroda Grčke.

Na autoritarnost i teške mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom, mirno i odlučno.

Grčka – kolijevka demokracije – poslat će jasan demokratski odgovor Europi i svijetu.

Osobno se obvezujem poštovati ishod vašeg demokratskog izbora, kakav god on bio.

I apsolutno sam uvjeren da će vaš izbor poštovati povijest naše zemlje i poslati svijetu poruku dostojanstva.

U ovim kritičnim trenucima, svi se moramo prisjetiti da je Europa zajednički dom mnogih naroda. Da u Europi ne postoje vlasnici i gosti.

Grčka jest i ostat će integralni dio Europe, a Europa je integralni dio Grčke. No, Europa će bez demokracije biti Europa bez identiteta i bez kompasa.

Pozivam vas da pokažete nacionalno jedinstvo i mirnoću kako biste donijeli ispravnu odluku.

Za nas, za buduće generacije, za povijest Grka.

Za suverenitet i dostojanstvo naših ljudi.


Atena, 27. lipnja 2015., 1 sat ujutro.





S engleskog prevela Karolina Hrga


Fotografija televizijskog obraćanja Alexisa Tsiprasa preuzeta je sa stranice Reutersa i prilagođena formi ikone.


Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?
Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?
Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru
Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice
Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’
Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima
Vasiliki Siouti: Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma
Costas Lapavitsas: Grčka se mora osloboditi eura ako želi pobijediti mjere štednje
Yanis Varoufakis: O Grcima i Nijemcima: zamišljati zajedničku budućnost iznova
Steve Keen: Odvjetnički način razmišljanja namjesto ekonomskog?
Michael Roberts: Trojka, grexit ili plan B?
Catarina Príncipe: Ponaša li se Angela Merkel iracionalno?
Boaventura de Sousa Santos: U solidarnosti s Grčkom
Paul Mason: Grčka kriza: prijelomni trenutak
Apel Stathisa Kouvelakisa: Još uvijek ima vremena da se izbjegne novu grčku tragediju


Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve