Neizvjesna sudbina sve rasprostranjenijih oblika solidarne ekonomije u Grčkoj

Godine krize i neoliberalnih politika u Grčkoj dovele su do masovne nezaposlenosti i propadanja javnih usluga, a iz otpora mjerama štednje iznikle su različite inicijative – strategije za uspostavljanje paralelne ekonomije orijentirane prema ljudskim potrebama, umjesto profitu: “Neke su u potpunosti izbacile novac iz upotrebe, poput Vremenske banke i Helleniki klinike, centra u Ateni koji opslužuje više od stotinu ljudi dnevno, bazirajući svoj rad isključivo na donacijama potrepština i vremena, te posve obeshrabrujući novčane priloge. Druge skupine su eksperimentirale s alternativnim valutama koje se može koristiti paralelno s trendom opadanja dohotka u eurima, dok određene inicijative postoje kao komercijalna poduzeća koja odbacuju potragu za profitom, poput komuna i grupa koje podržavaju direktnu razmjenu između proizvođača i kupaca.”


U Grčkoj se formiraju vremenske banke, niču grupe direktne razmjene između poljodjelaca i kupaca i pojavljuju se alternativne valute, no širenje ovih praksi niti je postojano niti ide lako


Sa sve većom novčanom oskudicom koja vlada u Grčkoj, procvala je i alternativna „ekonomija solidarnosti“, koja tisućama pomaže u svemu od nabavke hrane i dobivanja zdravstvene skrbi do korištenja frizerskih usluga i pohađanja jezičnih tečajeva – i to sve bez razmjene ijednog eura.

Primjerice, Atenska vremenska banka omogućuje članovima skupljanje bodova, tako što će onima kojima su potrebne njihove usluge ponuditi sat vremena vlastita rada. Banka u svojim redovima okuplja doktore, zubare, električare, instruktore joge i vodoinstalatere, no najpopularnija usluga u ponudi je psihoterapija – što upućuje na činjenicu kako su godine neimaštine izjele puno više od tek ušteđevina i životnog standarda.
„Stvari su tek u zametku, još smo na samome početku“, izjavila je članica Christine Papadopoulou, ujedno i jedna od koordinatorica godišnjeg ‘festivala solidarnosti’ koji svake jeseni okuplja tisuće ljudi na svojim diskusijama, koncertima i radionicama

„Stvari su tek u zametku, još smo na samome početku“, izjavila je članica Christine Papadopoulou, ujedno i jedna od koordinatorica godišnjeg ‘festivala solidarnosti’ koji svake jeseni okuplja tisuće ljudi na svojim diskusijama, koncertima i radionicama.

Mrežu čini kolaž različitih društvenih skupina. Neke su u potpunosti izbacile novac iz upotrebe, poput Vremenske banke i Helleniki klinike, centra u Ateni koji opslužuje više od stotinu ljudi dnevno, bazirajući svoj rad isključivo na donacijama potrepština i vremena, te posve obeshrabrujući novčane priloge.

Druge skupine su eksperimentirale s alternativnim valutama koje se može koristiti paralelno s trendom opadanja dohotka u eurima, dok određene inicijative postoje kao komercijalna poduzeća koja odbacuju potragu za profitom, poput komuna i grupa koje podržavaju direktnu razmjenu između proizvođača i kupaca.

Većina spomenutih inicijativa vuče korijenje iz prosvjeda i demonstracija protiv mjera štednje iz 2011. godine, kada je Vlada predstavila sveobuhvatni paket mjera koje su uključivale povećanja poreza i smanjenja olakšica, s namjerom hvatanja ukoštac s problemima duga, čime je započeo niz godina obilježen masovnom nezaposlenošću i propadanjem javnih usluga.

„Mnogo tih ideja cirkuliralo je i ranije, međutim kontekst krize poslužio je kao poticaj da ih se sprovede u djelo. Kako je mnogo ljudi ostalo bez posla, drugi bitan moment bila je čista nužda“, izjavio je Ilias Ziogas iz kooperative Syn Allios (Zajedno s drugima) koja je osnovana 2011. godine s ciljem prodaje fair-trade robe.

Dok su obične trgovine propadale, ta je kooperativa uspjela povećati prodaju, što Ziogas pripisuje čežnji za drugačijim načinima života. „Nemojmo pretjerivati, ne radi se o velikom pokretu,
Od svih projekata ‘solidarne ekonomije’, čini se da su najveću medijsku pažnju privukle alternativne valute i to uslijed pitanja što će Grčka učiniti ostane li bez eurâ, ili ukoliko odluči napustiti zajedničku valutu. Međutim, održavanje valute je kompleksno i zahtjevno, i većina je dosadašnjih pokušaja bila kratkoga vijeka
međutim, ipak je riječ o nečemu što u posljednjih par godina bilježi rast.“

Širenje nije bilo postojano, a ni jednostavno. Produljena financijska kriza koja je poharala konvencionalnu ekonomiju, pogodila je i mnoge radikalne alternative – često male, krhke sustave, podložne iscrpljenosti i izložene unutarnjim sukobima.

Iza brojnih projekata ostaju zastarjele internetske stranice kao jedini spomenik snovima njihovih osnivača – od projekta za nezaposlene mlade ljude u Ateni do votsalo (šljunčane) valute.

Od svih projekata ‘solidarne ekonomije’, čini se da su najveću medijsku pažnju privukle alternativne valute i to uslijed pitanja što će Grčka učiniti ostane li bez eurâ, ili ukoliko odluči napustiti zajedničku valutu. Međutim, održavanje valute je kompleksno i zahtjevno, i većina je dosadašnjih pokušaja bila kratkoga vijeka.

„Kada je [votsalo] projekt 2012. godine započeo, cilj je bio pokriti naše osnovne potrebe, prestati razmišljati kao potrošači i početi razmišljati kao ljudska bića. [Dokazati] da možemo živjeti bez novca“, izjavila je Margarita Kiriakou, jedna od osnivačica, kojoj se danas čini kako je bilo pogrešno površno ulaziti u eksperimentiranje s alternativnim oblicima novca.

Neki su članovi bili zatrpani poslom zbog obima potražnje, i nisu uspijevali potrošiti ono što su zaradili, dok su drugi na to gledali kao na poklonjen novac. „Stomatolozima, koji su nudili jednu od najpopularnijih usluga, nije polazilo za rukom riješiti se svojih votsalosa, dok su drugi uzimali mnogo, ali bez pružanja ikakvih usluga.“

Ioanna Kostopolis, kći jednog od osnivača, ustvrdila je da se tem, najuspješnija grčka alternativna valuta, suočio s istim problemom. Za trajnost tema djelomično je zaslužan programer koji je izvjesno vrijeme proveo u San Franciscu, postavljajući vrlo snažnu softversku bazu za valutu, što ipak nije značilo da se nisu morali nositi s izazovima ljudskog faktora.
„Dobro je imati tek nekoliko stotina ljudi koji se međusobno poznaju i koji si vjeruju, te imaju osjećaj za solidarnost, kao što je to slučaj s nama“, rekla je Kostopolis. „U protivnom se radi o otvorenom tržištu kao i inače – nikada ne znate tko će vas oderati.“

„U početku smo dali 300 tema svakome tko se registrirao, ne bi li ljudi počeli trošiti, no mnogi su to protumačili kao poklon od 300 eura, koji su potrošili i nikada se nisu vratili“, rekla nam je u Volosu, luci na sjeveru zemlje. „Kada smo vidjeli što se događa, iznos smo smanjili na 50, a zatim na 20 tema.“

Nadalje, imali su problema s ljudima koji su koristili mrežu kako bi reklamirali usluge za koje su potom tražili plaćanje u eurima umjesto u temima. Svatko je morao biti individualno upozoren i zatim izbačen iz mreže na javnom sastanku, što je bila mukotrpna procedura, no otada je došlo do smirivanja situacije unutar skupine.

„Dobro je imati tek nekoliko stotina ljudi koji se međusobno poznaju i koji si vjeruju, te imaju osjećaj za solidarnost, kao što je to slučaj s nama“, rekla je Kostopolis. „U protivnom se radi o otvorenom tržištu kao i inače – nikada ne znate tko će vas oderati.“

Zbog svega navedenog ona ne može zamisliti širenje valute izvan Volosa, no tvrdi kako njezini osnivači ipak traže načine za organiziranje razmjene dobara i usluga na nacionalnoj razini, pomoću kojih bi se moglo zaobići upotrebu konvencionalnog novca.

Na tisuće Grka diljem zemlje ima koristi od vjerojatno najjednostavnijeg projekta „solidarne ekonomije“, pokreta koji izravno povezuje kupce s ljudima koji proizvode njihovu hranu, deterdžente i ostale potrepštine, time rušeći monopol supermarketa.

Većina proizvođača prima narudžbe prije mjesečnog sastanka na kojem se razmjenjuju novac i roba. U zemlji s toliko ozloglašenim paralelnim tržištem čak je i vlada na dobitku jer se sve transakcije bilježe, izjavio je 38-godišnji učitelj Dimitris Tsilogiannis.
Na tisuće Grka diljem zemlje ima koristi od pokreta koji izravno povezuje kupce s ljudima koji proizvode njihovu hranu, deterdžente i ostale potrepštine, time rušeći monopol supermarketa. Većina proizvođača prima narudžbe prije mjesečnog sastanka na kojem se razmjenjuju novac i roba. Čak je i vlada na dobitku jer se sve transakcije bilježe

„Odaziv javnosti je velik, i sve što radimo potpuno je legalno, a što je najvažnije svi prodavači izdaju račune“, rekao je tijekom večeri provedene uz telefone pokušavajući odgovoriti na upite i pružiti pomoć kupcima koji nisu u mogućnosti koristiti Internet. U istom uredu s njim volontirali su vojnik, nezaposleni prijatelj i uredski radnik.

Njihova lokalna grupa koordinira prodaju 1500 tona krumpira, maslinovog ulja, riže, brašna, voća, meda, sira, mahunarki i drugih proizvoda po cijenama koje su za dvije trećine ili upola povoljnije od onih u supermarketima.

„Potrebno je vrijeme, naporan rad i puno uloženog truda članova“, tvrdi Tsilogiannis. „Međutim, postižemo rezultate koji su vrlo inspirativni i osjećamo pozitivan odaziv ljudi na naše težnje.“

Uz daljnje opsežne rezove dogovorene za ovaj tjedan (tekst je objavljen 17. srpnja 2015., op. prev.), potreba za alternativnim sektorom vjerojatno će samo rasti, privlačeći nove članove i inspirirajući druge da pokušaju iznova. Oni koji su posrnuli kažu da su njihovi snovi jači od njihovih organizacija.

„Sada kada je kriza poprimila veće razmjere, mislim da će se nešto dogoditi“, kaže Kiriakou, jedan od osnivača propale valute. „Možda ćemo se opet organizirati, ovaj put s drugim ljudima.“


S engleskog prevela Ivana Jandrić



Fotografija je preuzeta sa stranice anwsi.gr i prilagođena formi ikone.


Na temu nedavnih političkih događanja u Grčkoj možete pročitati i ove tekstove:

Eva Nanopoulos: Grčki izbori: Od Nove demokracije do “neo-demokracije”?
Peter Bratsis: Je li ovo kraj narativa o “nepostojanju alternative”?
Stathis Kouvelakis: Grčka: prema frontalnom sudaru
Stathis Kouvelakis: Na rubu oštrice
Michael Roberts: Grčka – o dugu i financijskoj pomoći ‘Trećem svijetu’
Richard Seymour: Syriza je pokošena na EU pregovorima
Vasiliki Siouti: Pobuna Syrizinih zastupnika protiv sporazuma
Costas Lapavitsas: Grčka se mora osloboditi eura ako želi pobijediti mjere štednje
Yanis Varoufakis: O Grcima i Nijemcima: zamišljati zajedničku budućnost iznova
Steve Keen: Odvjetnički način razmišljanja namjesto ekonomskog?
Michael Roberts: Trojka, grexit ili plan B?
Catarina Príncipe: Ponaša li se Angela Merkel iracionalno?
Boaventura de Sousa Santos: U solidarnosti s Grčkom
Paul Mason: Grčka kriza: prijelomni trenutak
Apel Stathisa Kouvelakisa: Još uvijek ima vremena da se izbjegne novu grčku tragediju
Povijesni govor Alexisa Tsiprasa: Na autoritarnost i mjere štednje odgovorit ćemo demokracijom
Stavros Mavroudeas: Grčki referendum i zadaci ljevice
Stathis Kouvelakis: Antipolitika Alexisa Tsiprasa
Yanis Varoufakis: Optužbe za izdaju: što se krije iza bizarnih tvrdnji
Gal Kirn: Poslije novog memoranduma – koji je plan za lijevu vladu u Grčkoj?


Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve