Poziv na prosvjed solidarnosti s migrantima na svim granicama!

“Pozivamo sve ljude na prosvjed podrške i solidarizaciju s migrantima na svim granicama. Suprotstavimo se zajedno ograničavanju slobode kretanja, bodljikavim žicama, logorima, deportacijama i represivnim mjerama Europske unije. Zatražimo da se odmah uklone sve barikade, povuku vojne, policijske i Frontexsove snage i zaustavi svaki oblik nasilja i diskriminacije prema svim ljudima bez obzira na njihov ‘status’. Za prosvjed [subota, 31.10. u 11 sati] namjerno biramo Trg Europe na kojem se nalazi ključna institucija Europske unije jer želimo pokazati da nismo i nećemo biti poslušnici licemjerne Europe koja pred ženama, djecom i starcima diže bodljikave žice, dok su istovremeno njezini imperijalni prsti duboko umočeni u bliskoistočni sukob.”


Prosvjed solidarnosti s migrantima na svim granicama!

Granice tvrđave Europe nepodnošljivom lakoćom postaju ‘logori smrti’. Sudeći po izjavama europskih političara, te pritisku Europske komisije, pitanje je dana kada će se bodljikava žica proširiti iz Mađarske na ostale trase sadašnje i buduće šengenske zone. Bodljikave žice i ograde koje niču zahvaljujući mehanizmima prisilnog rada, eksploatacijom radne snage najugroženijih članova društva – zatvorenika i nezaposlenih, nisu i neće spriječiti migracije tisuća ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove. Žica uzduž tzv. zelenih granica izbjeglički put izrazito otežava i usmjerava na puno zahtjevnije i teže savladive terene. Pružajući otpor graničnim režimima i policijskoj represiji na putu prema Europi, uz stalnu opasnost od utapanja, iznuda i profiterstva krijumčara ljudima, pritvaranja, zatvorskih kazni, deportacije, nasilja i smrti, ljudi u migraciji su prisiljeni, već ionako iscrpljeni od višemjesečnog hoda, nastaviti pješačiti kilometrima, satima čekati na registraciju i uzimanje otisaka prstiju i noćima spavati na hladnoći i kiši, doslovce u blatu i, uskoro, prvom snijegu.

Pozivamo sve ljude na prosvjed podrške i solidarizaciju s migrantima na svim granicama. Suprotstavimo se zajedno ograničavanju slobode kretanja, bodljikavim žicama, logorima, deportacijama i represivnim mjerama Europske unije. Zatražimo da se odmah uklone sve barikade, povuku vojne, policijske i Frontexsove snage i zaustavi svaki oblik nasilja i diskriminacije prema svim ljudima bez obzira na njihov ‘status’.

Za prosvjed namjerno biramo Trg Europe na kojem se nalazi ključna institucija Europske unije jer želimo pokazati da nismo i nećemo biti poslušnici licemjerne Europe koja pred ženama, djecom i starcima diže bodljikave žice, dok su istovremeno njezini imperijalni prsti duboko umočeni u bliskoistočni sukob.

Također, pozdravljamo prosvjede podrške u gradovima širom Europe te pozivamo aktivistice, aktiviste i sve one koji se protive represivnoj politici Europske unije da se nastave okupljati na trgovima Atene, Ljubljane, Budimpešte, Beograda, Beča, Ljubljane, Prištine, Skopja, Tirane. Pokažimo svima da ljudi na granicama tvrđave Europe nisu sami.

Zajedno u borbi za slobodu kretanja!

# tražimo otvorene granice i slobodu kretanja za sve ljude u migraciji bez obzira iz kojeg razloga žele ili su primorani migrirati
# tražimo da se odmah prekine s ilegalizacijom i kriminalizacijom svih ljudi u migraciji
# tražimo da se odmah prekine s ilegalizacijom i kriminalizacijom svih ljudi koji dobrovoljno pomažu ljudima u migraciji
# tražimo zaštitu svih ljudi čiji su životi ugroženi oružanim sukobima, ratom, siromaštvom, eksploatacijom, diskriminacijom, krijumčarenjem i trgovinom ljudima ili bilo kojim drugim oblikom strukturalnog i ekonomskog nasilja
# tražimo trenutno obustavljanje financiranja oružanih sukoba i rata, invazija i okupacija, te obustavljanje pogona ratne industrije i ekonomija koje počivaju na oružanim sukobima, ratu i ekonomskoj eksploataciji
# tražimo trenutno obustavljanje financiranja i ukidanje Frontexa (Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije)
# tražimo uklanjanje žičanih ograda i obustavu prisilnog rada u njihovom uklanjanju
# tražimo da se prekine ponižavanje, mučenje i svaki drugi oblik nasilja prema svim ljudima koji su u migraciji te obustavi deportacija svih ljudi koji (ni)su stigli na željeno odredište

Vrijeme: subota, 31.10. u 11 sati

Mjesto: Trg Europe, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Mađarski institut u Zagrebu, Ulica Augusta Cesarca 4 i 10

Solidarno iz Zagreba.

NO BORDER, NO NATION, STOP DEPORTATION





Fotografija je preuzeta s Facebook stranice Migracije bez granica i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 8. lipnja 2017. „European Union, Brand New Headquarters“ (izvor: Peter Kurdulija @ Flickr prema Creative Commons licenci). Zašto sam potpisao „10 prijedloga“ Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije“ nije potpisala niti jedna politička stranka, organizacija civilnog društva ili bilo koje drugo tijelo s prostora bivše Jugoslavije. U osobno ime potpisali su ga filozofkinja Tijana Okić iz BiH, Maja Breznik, istraživačica iz Slovenije, Rastko Močnik, sociolog i sveučilišni profesor iz Slovenije i Andreja Živković, istraživač iz Srbije koji nam je u kratkom tekstu ocrtao svoje viđenje političkih dimenzija trenutnih previranja u Europi i razloge za potpisivanje manifesta s kojim se ne slaže u potpunosti, ali koji razumije kao „tranzicijski program ujedinjenog fronta“, čija je svrha da razotkrije „političke kontradikcije između stvarnih potreba radnih ljudi i zahtjeva progresivnih snaga te nesposobnosti sistema Europske unije da u obliku kako je trenutno konstituiran ispuni takve potrebe i zahtjeve“.
  • 1. lipnja 2017. Osijek - Essegg 1905., naklada R. Bačić. Gornjegradsko šetalište - Oberstädter Park. (izvor: Vladimir Tkalčić @ Flickr prema Creative Commons licenci). Diskretni šarm revizije Povodom osječkog predstavljanja makedonskog prijevoda romana Unterstadt i drugog kruga lokalnih izbora u kojima sudjeluje i njegova autorica Ivana Šojat kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnicu Osijeka, donosimo analizu političke dimenzije Šojatina književnog teksta koji se skladno uklopio u postsocijalističke prozne trendove na ovim prostorima, barem na dva načina: kriminaliziranjem Narodnooslobodilačke borbe u skladu s teorijom o dvama totalitarizmima te viktimizacijom kapitalista izvlaštenih nakon pobjede socijalističke revolucije u Jugoslaviji.
  • 13. svibnja 2017. „LEBANON HANOVER III“ (izvor: Rowena Waack @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci.) Zajedno protiv kapitalizma i patrijarhata Repozicioniranje feminističke borbe iz dominantno reformističkog polja (neo)liberalnog feminizma u revolucionarno polje lijevog feminizma od velike je važnosti za konsolidaciju ženskog pokreta, ali i promišljanje progresivnih strategija svih budućih antikapitalističkih platformi. S Petrom Odakom razgovarale smo o retradicionalizaciji rodnih odnosa, heteropatrijarhalnosti kapitalističkog sustava, zaboravu materijalističkog historijata crvenog feminizma te posljedicama marginalizacije njegova zahtjeva za klasnom solidarnošću, odnosno eksplanatornoj važnosti ovakvog pristupa za izgradnju širih savezništava u neoliberalnom društveno-ekonomskom kontekstu.
  • 13. svibnja 2017. "Narodni junak", grafit o Jeremyju Corbynu u Camdenu u Londonu (izvor: duncan c prema Creative Commons licenci). Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.
  • 9. svibnja 2017. Žute gumene rukavice (izvor: russellstreet @ Flickr, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci.) Diktat norme u agencijskom čišćenju U rastućem broju prekarnog, outsourcanog radništva među koje značajan dio otpada na iznimno potplaćene i fizički zahtjevne, često feminizirane poslove čišćenja i održavanja (gdje se u više od 90 % slučajeva zapošljavaju žene), podjednako u javnom kao i u privatnom sektoru, još se uvijek nije pronašao adekvatni model za sindikalni otpor i organiziranje. Autorica je u ovoj autoetnografskoj crtici zabilježila iskustvo prekarno zaposlene medijske radnice, ukazujući na neravnopravnost i nezaštićenost radnog odnosa kojega posreduju agencije za zapošljavanje te u kojemu radnik/ca još jednom izvlači deblji kraj.
  • 7. svibnja 2017. „Hugo Boss kolekcija 1934“, autor: Cengizhankilicoglu (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Nemoguće je funkcionirati samo na parlamentarnoj razini S Tariqom Alijem, piscem, redateljem i urednikom New Left Reviewa razgovarali smo o kapitalističkoj rekonstrukciji političkog sustava i historijskom revizionizmu, opadanju moći sindikata, parlamentarnoj borbi i nužnosti izvanparlamentarnog djelovanja, feminizmu, LGBTIQ+ pravima te ekološkoj krizi. „Unutar civilnog društva, na razini gradova, regija i na nacionalnom nivou treba uspostaviti niz predstavničkih skupština u koje će se ljudi birati izvan postojećeg kapitalističkog sustava, i unutar kojih će moći raspravljati. Neće imati preveliku moć, ali će barem predstavljati uporište za radikale koji su uspjeli ući u parlament.“
  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve