Poziv na prosvjed solidarnosti s migrantima na svim granicama!

“Pozivamo sve ljude na prosvjed podrške i solidarizaciju s migrantima na svim granicama. Suprotstavimo se zajedno ograničavanju slobode kretanja, bodljikavim žicama, logorima, deportacijama i represivnim mjerama Europske unije. Zatražimo da se odmah uklone sve barikade, povuku vojne, policijske i Frontexsove snage i zaustavi svaki oblik nasilja i diskriminacije prema svim ljudima bez obzira na njihov ‘status’. Za prosvjed [subota, 31.10. u 11 sati] namjerno biramo Trg Europe na kojem se nalazi ključna institucija Europske unije jer želimo pokazati da nismo i nećemo biti poslušnici licemjerne Europe koja pred ženama, djecom i starcima diže bodljikave žice, dok su istovremeno njezini imperijalni prsti duboko umočeni u bliskoistočni sukob.”


Prosvjed solidarnosti s migrantima na svim granicama!

Granice tvrđave Europe nepodnošljivom lakoćom postaju ‘logori smrti’. Sudeći po izjavama europskih političara, te pritisku Europske komisije, pitanje je dana kada će se bodljikava žica proširiti iz Mađarske na ostale trase sadašnje i buduće šengenske zone. Bodljikave žice i ograde koje niču zahvaljujući mehanizmima prisilnog rada, eksploatacijom radne snage najugroženijih članova društva – zatvorenika i nezaposlenih, nisu i neće spriječiti migracije tisuća ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove. Žica uzduž tzv. zelenih granica izbjeglički put izrazito otežava i usmjerava na puno zahtjevnije i teže savladive terene. Pružajući otpor graničnim režimima i policijskoj represiji na putu prema Europi, uz stalnu opasnost od utapanja, iznuda i profiterstva krijumčara ljudima, pritvaranja, zatvorskih kazni, deportacije, nasilja i smrti, ljudi u migraciji su prisiljeni, već ionako iscrpljeni od višemjesečnog hoda, nastaviti pješačiti kilometrima, satima čekati na registraciju i uzimanje otisaka prstiju i noćima spavati na hladnoći i kiši, doslovce u blatu i, uskoro, prvom snijegu.

Pozivamo sve ljude na prosvjed podrške i solidarizaciju s migrantima na svim granicama. Suprotstavimo se zajedno ograničavanju slobode kretanja, bodljikavim žicama, logorima, deportacijama i represivnim mjerama Europske unije. Zatražimo da se odmah uklone sve barikade, povuku vojne, policijske i Frontexsove snage i zaustavi svaki oblik nasilja i diskriminacije prema svim ljudima bez obzira na njihov ‘status’.

Za prosvjed namjerno biramo Trg Europe na kojem se nalazi ključna institucija Europske unije jer želimo pokazati da nismo i nećemo biti poslušnici licemjerne Europe koja pred ženama, djecom i starcima diže bodljikave žice, dok su istovremeno njezini imperijalni prsti duboko umočeni u bliskoistočni sukob.

Također, pozdravljamo prosvjede podrške u gradovima širom Europe te pozivamo aktivistice, aktiviste i sve one koji se protive represivnoj politici Europske unije da se nastave okupljati na trgovima Atene, Ljubljane, Budimpešte, Beograda, Beča, Ljubljane, Prištine, Skopja, Tirane. Pokažimo svima da ljudi na granicama tvrđave Europe nisu sami.

Zajedno u borbi za slobodu kretanja!

# tražimo otvorene granice i slobodu kretanja za sve ljude u migraciji bez obzira iz kojeg razloga žele ili su primorani migrirati
# tražimo da se odmah prekine s ilegalizacijom i kriminalizacijom svih ljudi u migraciji
# tražimo da se odmah prekine s ilegalizacijom i kriminalizacijom svih ljudi koji dobrovoljno pomažu ljudima u migraciji
# tražimo zaštitu svih ljudi čiji su životi ugroženi oružanim sukobima, ratom, siromaštvom, eksploatacijom, diskriminacijom, krijumčarenjem i trgovinom ljudima ili bilo kojim drugim oblikom strukturalnog i ekonomskog nasilja
# tražimo trenutno obustavljanje financiranja oružanih sukoba i rata, invazija i okupacija, te obustavljanje pogona ratne industrije i ekonomija koje počivaju na oružanim sukobima, ratu i ekonomskoj eksploataciji
# tražimo trenutno obustavljanje financiranja i ukidanje Frontexa (Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije)
# tražimo uklanjanje žičanih ograda i obustavu prisilnog rada u njihovom uklanjanju
# tražimo da se prekine ponižavanje, mučenje i svaki drugi oblik nasilja prema svim ljudima koji su u migraciji te obustavi deportacija svih ljudi koji (ni)su stigli na željeno odredište

Vrijeme: subota, 31.10. u 11 sati

Mjesto: Trg Europe, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Mađarski institut u Zagrebu, Ulica Augusta Cesarca 4 i 10

Solidarno iz Zagreba.

NO BORDER, NO NATION, STOP DEPORTATION





Fotografija je preuzeta s Facebook stranice Migracije bez granica i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve