Poziv na prosvjed solidarnosti s migrantima na svim granicama!

“Pozivamo sve ljude na prosvjed podrške i solidarizaciju s migrantima na svim granicama. Suprotstavimo se zajedno ograničavanju slobode kretanja, bodljikavim žicama, logorima, deportacijama i represivnim mjerama Europske unije. Zatražimo da se odmah uklone sve barikade, povuku vojne, policijske i Frontexsove snage i zaustavi svaki oblik nasilja i diskriminacije prema svim ljudima bez obzira na njihov ‘status’. Za prosvjed [subota, 31.10. u 11 sati] namjerno biramo Trg Europe na kojem se nalazi ključna institucija Europske unije jer želimo pokazati da nismo i nećemo biti poslušnici licemjerne Europe koja pred ženama, djecom i starcima diže bodljikave žice, dok su istovremeno njezini imperijalni prsti duboko umočeni u bliskoistočni sukob.”


Prosvjed solidarnosti s migrantima na svim granicama!

Granice tvrđave Europe nepodnošljivom lakoćom postaju ‘logori smrti’. Sudeći po izjavama europskih političara, te pritisku Europske komisije, pitanje je dana kada će se bodljikava žica proširiti iz Mađarske na ostale trase sadašnje i buduće šengenske zone. Bodljikave žice i ograde koje niču zahvaljujući mehanizmima prisilnog rada, eksploatacijom radne snage najugroženijih članova društva – zatvorenika i nezaposlenih, nisu i neće spriječiti migracije tisuća ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove. Žica uzduž tzv. zelenih granica izbjeglički put izrazito otežava i usmjerava na puno zahtjevnije i teže savladive terene. Pružajući otpor graničnim režimima i policijskoj represiji na putu prema Europi, uz stalnu opasnost od utapanja, iznuda i profiterstva krijumčara ljudima, pritvaranja, zatvorskih kazni, deportacije, nasilja i smrti, ljudi u migraciji su prisiljeni, već ionako iscrpljeni od višemjesečnog hoda, nastaviti pješačiti kilometrima, satima čekati na registraciju i uzimanje otisaka prstiju i noćima spavati na hladnoći i kiši, doslovce u blatu i, uskoro, prvom snijegu.

Pozivamo sve ljude na prosvjed podrške i solidarizaciju s migrantima na svim granicama. Suprotstavimo se zajedno ograničavanju slobode kretanja, bodljikavim žicama, logorima, deportacijama i represivnim mjerama Europske unije. Zatražimo da se odmah uklone sve barikade, povuku vojne, policijske i Frontexsove snage i zaustavi svaki oblik nasilja i diskriminacije prema svim ljudima bez obzira na njihov ‘status’.

Za prosvjed namjerno biramo Trg Europe na kojem se nalazi ključna institucija Europske unije jer želimo pokazati da nismo i nećemo biti poslušnici licemjerne Europe koja pred ženama, djecom i starcima diže bodljikave žice, dok su istovremeno njezini imperijalni prsti duboko umočeni u bliskoistočni sukob.

Također, pozdravljamo prosvjede podrške u gradovima širom Europe te pozivamo aktivistice, aktiviste i sve one koji se protive represivnoj politici Europske unije da se nastave okupljati na trgovima Atene, Ljubljane, Budimpešte, Beograda, Beča, Ljubljane, Prištine, Skopja, Tirane. Pokažimo svima da ljudi na granicama tvrđave Europe nisu sami.

Zajedno u borbi za slobodu kretanja!

# tražimo otvorene granice i slobodu kretanja za sve ljude u migraciji bez obzira iz kojeg razloga žele ili su primorani migrirati
# tražimo da se odmah prekine s ilegalizacijom i kriminalizacijom svih ljudi u migraciji
# tražimo da se odmah prekine s ilegalizacijom i kriminalizacijom svih ljudi koji dobrovoljno pomažu ljudima u migraciji
# tražimo zaštitu svih ljudi čiji su životi ugroženi oružanim sukobima, ratom, siromaštvom, eksploatacijom, diskriminacijom, krijumčarenjem i trgovinom ljudima ili bilo kojim drugim oblikom strukturalnog i ekonomskog nasilja
# tražimo trenutno obustavljanje financiranja oružanih sukoba i rata, invazija i okupacija, te obustavljanje pogona ratne industrije i ekonomija koje počivaju na oružanim sukobima, ratu i ekonomskoj eksploataciji
# tražimo trenutno obustavljanje financiranja i ukidanje Frontexa (Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije)
# tražimo uklanjanje žičanih ograda i obustavu prisilnog rada u njihovom uklanjanju
# tražimo da se prekine ponižavanje, mučenje i svaki drugi oblik nasilja prema svim ljudima koji su u migraciji te obustavi deportacija svih ljudi koji (ni)su stigli na željeno odredište

Vrijeme: subota, 31.10. u 11 sati

Mjesto: Trg Europe, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Mađarski institut u Zagrebu, Ulica Augusta Cesarca 4 i 10

Solidarno iz Zagreba.

NO BORDER, NO NATION, STOP DEPORTATION





Fotografija je preuzeta s Facebook stranice Migracije bez granica i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 22. listopada 2017. Izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci) 11 HM teza Feministička borba za reproduktivna prava na području bivše Jugoslavije već više od dva desetljeća svoje argumente promišlja primarno u okvirima liberalnog koncepta ljudskih prava, strateški odvojena od socioekonomskog konteksta i vlastitog socijalističkog nasljeđa. Ponuđenih jedanaest historijsko-materijalističkih teza dio su nastojanja da se borbu za pravo na abortus ponovno pozicionira u kontekst klasne borbe, a feminističku teoriju i praksu u kontekst šireg antikapitalističkog projekta, što je i jedini način da legalni pobačaj postane i egalitaran, odnosno dostupan svim ženama. Tekst je korišten kao argumentacijska podloga prosvjedne akcije koju je u rujnu ove godine u Zagrebu organizirala Platforma za obranu reproduktivnih prava žena.
  • 22. listopada 2017. „Vive la Commune“, kadar iz filma „Novi Babilon“ (Novyy Vavilon), 1929, r: Grigori Kozintsev & Leonid Trauberg (izvor: Faces of Classical Music – 1) 1917. i 1871: uz obljetnicu lomljenja Pariške komune Kanal Oktobarika [100.1917] je web-platforma, pokrenuta povodom obilježavanja stogodišnjice Ruske revolucije, koja kroz vijesti, materijale, komentare i refleksije pretresa uobičajene ikonografske i interpretacijske motive, s naglaskom na uvezivanju hrvatske i jugoistočnoeuropske povijesti u globalnu povijest Ruske revolucije. Prenosimo prilog Branimira Jankovića i Stefana Treskanice u kojem nude izbor iz povijesnih komparacija (dis)kontinuiteta Pariške komune i Ruske revolucije.
  • 20. rujna 2017. Manuel Rivero, Ado-Nay, „Grave impedimento de existencia o desarrollo III“, ulje na drvu, 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Politička dimenzija reproduktivne sfere Historijsko-materijalistički pristup koji temu reproduktivnih prava politizira unutar neoliberalnog socio-ekonomskog okvira, a kao temeljno polje borbe prepoznaje sferu šire društvene reprodukcije, odnosno kapitalističkog sustava akumulacije, marginaliziran je unutar feminističkih strategija otpora koje argumentacijsku liniju grade na reaktivnim liberalno-legislativnim zahtjevima i konzervativnom zagovaranju autonomije ženskog tijela. O pravu na abortus i pravu na roditeljstvo kao ekonomskim kategorijama, posljedicama institucionalizacije socijalnih zahtjeva desnih subpolitičkih subjekata, režimima roda unutar kapitalizma, klasnim mobilizacijskim potencijalima LGBTIQ+ aktivizma, te o borbi za reproduktivno zdravlje kao dijelu šireg socijalističkog projekta razgovarale_i smo s Mijom Gonan, feminističkom i queer aktivistkinjom i teoretičarkom.
  • 30. srpnja 2017. Istok Hrvatske, septembar, 2015 (foto: LM; obrada: PB) Izbjeglice i dalje prkose beznađu „balkanske rute“ Od osnutka takozvane Islamske Države prošlo je već više od desetljeća, no posljedice nastanka ove zločinačke tvorevine tvrđavi Europi postale su vidljive tek 2015. godine, kada je Viktor Orbán, ultrakonzervativni predsjednik mađarske vlade, zatvorio granice države za izbjeglice iz ratom pogođene Sirije, Iraka i Afganistana, kao i za migrante iz velikog broja azijskih i afričkih zemalja. Ni nakon dvije godine izbjeglicama se ne pružaju alternative mogućem utapljanju na Sredozemlju ili beskrajnom čamljenju u nekome od istočnoeuropskih detencijskih centara, izbjegličkih kampova itsl. Donosimo prijevod teksta u kojem Tajana Tadić, volonterka Are You Syrious?, sagledava trenutnu situaciju i utjecaj hrvatskog pravnog sustava na istu.
  • 16. srpnja 2017. „Privatno vlasništvo“, ispred crkve Sv. Katarine u Kuldīgi, Latvija. (foto: Laima Gūtmane; izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Komplementarnost u borbi za sekularnu državu S historičarkom i sociologinjom Mirom Bogdanović, autoricom nedavno objavljene knjige „Elitistički pasijans – Povijesni revizionizam Latinke Perović“, razgovarali smo o liberalizmu kao političkom projektu, njegovim povijesnim fazama, različitim strujama i odnosu prema demokraciji te razilaženju sa socijalističkim projektom koje je najočiglednije u različitom poimanju slobode i jednakosti. Premda postoji potreba da se pojača zajednički front u obrani onih zasada koje i liberalizam i socijalizam baštine iz prosvjetiteljstva, Bogdanović podsjeća da borba za jednakost sviju u jednadžbu mora uključiti varijable materijalnih preduvjeta i raspolaganja sredstvima za proizvodnju.
  • 10. srpnja 2017. Fotografska retrospektiva borbe za potpuno javno financirano visoko obrazovanje izložena je u sklopu „Festivala prvih“, održanog tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom u proljeće 2009. godine (foto: MR; izvor) Studentski aktivizam nije dovoljan Potaknut člankom Amber A’Lee Frost „All Worked Up and Nowhere to Go“, dopisnik Jacobina Freddie deBoer komentira preveliko ulaganje nade u potencijale studentskog organizaranja, potaknuto činjenicom da se akademski prostor u SAD-u doživljava kao jedno od mjesta na kojem ljevica ima neki značaj i moć. DeBoer izlaže 8 empirijskih tvrdnji zbog kojih smatra da je studentski aktivizam, iako bitan i potreban, ipak precijenjen u kontekstu lijevog organiziranja te zagovara radničko organiziranje kao ono koje ima stvarne antikapitalističke potencijale.
  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 8. lipnja 2017. „European Union, Brand New Headquarters“ (izvor: Peter Kurdulija @ Flickr prema Creative Commons licenci). Zašto sam potpisao „10 prijedloga“ Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije“ nije potpisala niti jedna politička stranka, organizacija civilnog društva ili bilo koje drugo tijelo s prostora bivše Jugoslavije. U osobno ime potpisali su ga filozofkinja Tijana Okić iz BiH, Maja Breznik, istraživačica iz Slovenije, Rastko Močnik, sociolog i sveučilišni profesor iz Slovenije i Andreja Živković, istraživač iz Srbije koji nam je u kratkom tekstu ocrtao svoje viđenje političkih dimenzija trenutnih previranja u Europi i razloge za potpisivanje manifesta s kojim se ne slaže u potpunosti, ali koji razumije kao „tranzicijski program ujedinjenog fronta“, čija je svrha da razotkrije „političke kontradikcije između stvarnih potreba radnih ljudi i zahtjeva progresivnih snaga te nesposobnosti sistema Europske unije da u obliku kako je trenutno konstituiran ispuni takve potrebe i zahtjeve“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve