Poziv na prosvjed solidarnosti s migrantima na svim granicama!

“Pozivamo sve ljude na prosvjed podrške i solidarizaciju s migrantima na svim granicama. Suprotstavimo se zajedno ograničavanju slobode kretanja, bodljikavim žicama, logorima, deportacijama i represivnim mjerama Europske unije. Zatražimo da se odmah uklone sve barikade, povuku vojne, policijske i Frontexsove snage i zaustavi svaki oblik nasilja i diskriminacije prema svim ljudima bez obzira na njihov ‘status’. Za prosvjed [subota, 31.10. u 11 sati] namjerno biramo Trg Europe na kojem se nalazi ključna institucija Europske unije jer želimo pokazati da nismo i nećemo biti poslušnici licemjerne Europe koja pred ženama, djecom i starcima diže bodljikave žice, dok su istovremeno njezini imperijalni prsti duboko umočeni u bliskoistočni sukob.”


Prosvjed solidarnosti s migrantima na svim granicama!

Granice tvrđave Europe nepodnošljivom lakoćom postaju ‘logori smrti’. Sudeći po izjavama europskih političara, te pritisku Europske komisije, pitanje je dana kada će se bodljikava žica proširiti iz Mađarske na ostale trase sadašnje i buduće šengenske zone. Bodljikave žice i ograde koje niču zahvaljujući mehanizmima prisilnog rada, eksploatacijom radne snage najugroženijih članova društva – zatvorenika i nezaposlenih, nisu i neće spriječiti migracije tisuća ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove. Žica uzduž tzv. zelenih granica izbjeglički put izrazito otežava i usmjerava na puno zahtjevnije i teže savladive terene. Pružajući otpor graničnim režimima i policijskoj represiji na putu prema Europi, uz stalnu opasnost od utapanja, iznuda i profiterstva krijumčara ljudima, pritvaranja, zatvorskih kazni, deportacije, nasilja i smrti, ljudi u migraciji su prisiljeni, već ionako iscrpljeni od višemjesečnog hoda, nastaviti pješačiti kilometrima, satima čekati na registraciju i uzimanje otisaka prstiju i noćima spavati na hladnoći i kiši, doslovce u blatu i, uskoro, prvom snijegu.

Pozivamo sve ljude na prosvjed podrške i solidarizaciju s migrantima na svim granicama. Suprotstavimo se zajedno ograničavanju slobode kretanja, bodljikavim žicama, logorima, deportacijama i represivnim mjerama Europske unije. Zatražimo da se odmah uklone sve barikade, povuku vojne, policijske i Frontexsove snage i zaustavi svaki oblik nasilja i diskriminacije prema svim ljudima bez obzira na njihov ‘status’.

Za prosvjed namjerno biramo Trg Europe na kojem se nalazi ključna institucija Europske unije jer želimo pokazati da nismo i nećemo biti poslušnici licemjerne Europe koja pred ženama, djecom i starcima diže bodljikave žice, dok su istovremeno njezini imperijalni prsti duboko umočeni u bliskoistočni sukob.

Također, pozdravljamo prosvjede podrške u gradovima širom Europe te pozivamo aktivistice, aktiviste i sve one koji se protive represivnoj politici Europske unije da se nastave okupljati na trgovima Atene, Ljubljane, Budimpešte, Beograda, Beča, Ljubljane, Prištine, Skopja, Tirane. Pokažimo svima da ljudi na granicama tvrđave Europe nisu sami.

Zajedno u borbi za slobodu kretanja!

# tražimo otvorene granice i slobodu kretanja za sve ljude u migraciji bez obzira iz kojeg razloga žele ili su primorani migrirati
# tražimo da se odmah prekine s ilegalizacijom i kriminalizacijom svih ljudi u migraciji
# tražimo da se odmah prekine s ilegalizacijom i kriminalizacijom svih ljudi koji dobrovoljno pomažu ljudima u migraciji
# tražimo zaštitu svih ljudi čiji su životi ugroženi oružanim sukobima, ratom, siromaštvom, eksploatacijom, diskriminacijom, krijumčarenjem i trgovinom ljudima ili bilo kojim drugim oblikom strukturalnog i ekonomskog nasilja
# tražimo trenutno obustavljanje financiranja oružanih sukoba i rata, invazija i okupacija, te obustavljanje pogona ratne industrije i ekonomija koje počivaju na oružanim sukobima, ratu i ekonomskoj eksploataciji
# tražimo trenutno obustavljanje financiranja i ukidanje Frontexa (Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije)
# tražimo uklanjanje žičanih ograda i obustavu prisilnog rada u njihovom uklanjanju
# tražimo da se prekine ponižavanje, mučenje i svaki drugi oblik nasilja prema svim ljudima koji su u migraciji te obustavi deportacija svih ljudi koji (ni)su stigli na željeno odredište

Vrijeme: subota, 31.10. u 11 sati

Mjesto: Trg Europe, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Mađarski institut u Zagrebu, Ulica Augusta Cesarca 4 i 10

Solidarno iz Zagreba.

NO BORDER, NO NATION, STOP DEPORTATION





Fotografija je preuzeta s Facebook stranice Migracije bez granica i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 15. rujna 2018. Klasna borba, a ne klasna suradnja O važnosti teorijskog i pedagoškog rada za revolucionarnu praksu čitajte u tekstu o životu i djelovanju istarske revolucionarke Giuseppine Martinuzzi, članice Komunističke partije Italije i političke sekretarke Ženske komunističke grupe u Trstu u razdoblju jačanja fašizma i revolucionarnog radničkog pokreta u Istri i Italiji. Tekst Andreje Gregorine nadovezuje se na nedavno objavljeni članak o borbi njemačke marksistkinje Clare Zetkin protiv fašizma, imperijalizma i kapitalizma nakon Prvog svjetskog rata.
  • 24. kolovoza 2018. Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) Donosimo novi prilog raspravi o jeziku, potaknutoj Deklaracijom o zajedničkom jeziku. Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara filozofu i publicistu Borisu Budenu na njegov posljednji tekst „Šamar, letva, kamen, znanost, jezik / Odgovor Snježani Kordić“. Odgovor prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 24. kolovoza 2018. Dok je kapitalizma, bit će i fašizma Historijska povezanost fašizama i krize kapitalističkog načina proizvodnje, te antifašističkog pokreta i međunarodne borbe radništva, rijetko se spominje u raspravama o jačanju suvremenih ekstremno desnih političkih opcija. Donosimo tekst Andreje Gregorine o komunističkom nasljeđu antifašističke borbe kroz teorijski i praktični rad revolucionarke i marksističke feministkinje Clare Zetkin, autorice prve plauzibilne analize o borbi protiv fašizma koju je Kominterna u formi rezolucije usvojila 1923. godine. U narednom tekstu, autorica će se osvrnuti na političko djelovanje Giuseppine Martinuzzi, istarske revolucionarke i članice talijanske socijalističke i komunističke partije, s naglaskom na razdoblje jačanja talijanskog fašističkog pokreta.
  • 8. kolovoza 2018. Šamar, letva, kamen, znanost, jezik
    Odgovor Snježani Kordić
    Donosimo nastavak polemike o Deklaraciji o zajedničkom jeziku [*]. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta tzv. znanstvenog polja.
  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve