Prestanimo se poigravati sintagmom „dobri/loši migranti“

Donosimo kritiku srednjostrujaške medijske (re)produkcije sablasti izbjegličke krize u čijem oblikovanju sudjeluju i stavovi koji naglašavaju jaz između izbjeglica i ekonomskih migranata: “Potrebna nam je solidarnost. Vidimo tek njezine djeliće: misiju na Calais, grassroots projekte koji migrantima pružaju osnovnu podršku, zdravstvene radnike koji otvaraju klinike za migrante koji nemaju reguliran status, profesionalne pravnike koji pružaju besplatne savjete i pomoć onima koji pokušavaju regulirati svoj status te individualne činove solidarnosti koji se događaju neopaženo, ali svakodnevno.”


U raspravi o imigraciji, među progresivcima i liberalima postoji tendencija da se reputacija izbjeglica zaštiti nauštrb one (ekonomskih) migranata. Možda bismo mogli razumjeti kada se medijske kuće bave razlikom između izbjeglica i migranata, kao što je to, na prilično odgovoran način, učinila Al Jazeera.

No nisu se baš svi pokušaji pokazali korisnima. Primjerice, nedavno smo bili svjedoci kampanje kojom se tražilo isključivanje stranih studenata iz imigracijskih brojki, s obzirom da očigledno doprinose ekonomskoj ‘dobiti’ Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, takve kampanje znaju biti kontraproduktivne te služiti kao oslonac narativu o dobrom i lošem migrantu
Problem s pristupom koji dijeli migrante od izbjeglica leži u činjenici da nas usmjerava na raspravu o tome koji su migranti prihvatljivi, a koji nisu, umjesto da dovedemo u pitanje demonizaciju imigranata koju proizvode srednjostrujaške političke stranke i mediji
kojega promiču oni koji drže moć u društvu. Izuzimanjem vjerojatno najbolje organiziranih i politički najosvještenijih skupina migranata iz središta rasprave o imigraciji, ne pomažemo osnaživanju progresivnih argumenata.

Problem s ovakvim pristupom koji dijeli migrante od izbjeglica leži u činjenici da nas usmjerava na raspravu o tome koji su migranti prihvatljivi, a koji nisu, umjesto da dovedemo u pitanje demonizaciju imigranata koju proizvode srednjostrujaške političke stranke i mediji. Rješenje se ne nalazi u pokušaju da se pronađu „prihvatljivi“ migranti, već da se utvrdi kako su svi ljudi dobrodošli te da pokušamo destigmatizirati pojam imigranta.

Dakle, trebali bismo se držati UN-ove definicije migranta kao osobe koja se seli u drugu zemlju kako bi tamo živjela godinu dana ili dulje. I bez srama bismo se trebali založiti za ideju kako bi svi migranti ovdje trebali biti dobrodošli.

Pokret protiv ksenofobije (The Movement Against Xenophobia – MAX) je uoči parlamentarnih izbora kampanjom I Am An Immigrant (Ja sam imigrant) odradio dobar posao, predstavljajući nizom plakata doprinose (uglavnom) ekonomskih migranata. To je poslužilo kao odskočna daska za pokušaj da se pojam imigrant oporavi od žučljivog tona i predrasuda kojima je obojen u novinama poput Daily Expressa, no treba imati na umu da se kampanje ne dobivaju samo plakatima.

Potrebna nam je solidarnost. Vidimo tek njezine djeliće: misiju na Calais, grassroots projekte koji migrantima pružaju osnovnu podršku, zdravstvene radnike koji otvaraju klinike za migrante koji nemaju reguliran status, profesionalne pravnike koji pružaju besplatne savjete i pomoć onima koji pokušavaju regulirati svoj status te individualne činove solidarnosti koji se događaju neopaženo, ali svakodnevno.

Ukoliko mislite da su se ekonomski migranti u mogućnosti u bilo kojem trenutku vratiti kući, možda biste trebali pročitati o kineskim migrantima koji rade u zastrašujućim uvjetima ne bi li osigurali zaradu kineskim bandama koje trguju ljudima, te tako zaštitili svoje obitelji
Zadnja stvar koju bismo trebali činiti jest osnaživati narativ o dobrom i lošem migrantu. Ukoliko mislite da ekonomski migranti zaslužuju manje ili da su se u mogućnosti u bilo kojem trenutku vratiti kući, možda biste trebali pročitati knjige autorice Hsiao-Hung Pai, koje govore o kineskim migrantima koji žive i rade u zastrašujućim i opasnim uvjetima ne bi li osigurali zaradu kineskim bandama koje trguju ljudima i lihvarima, te tako zaštitili svoje obitelji od ozljeda ili smrti.

Zajedništvo između migranata te između progresivaca i migranata ovdje je ključno. Nemojmo nasjedati na priče koje kažu da bismo mogli zbrinuti više sirijskih izbjeglica kada bi dolazilo manje Rumunja, Poljaka, Kineza ili Afrikanaca. Ujedinjeno Kraljevstvo primilo je tek šačicu sirijskih izbjeglica jer Vlada daje prednost svojim apsurdnim migracijskim ciljevima u kojima se ne obazire na živote stvarnih živih bića.

Russell Brand je to poprilično dobro sažeo – imigrant je osoba koja je prije bila negdje drugdje. U tom smo smislu SVI imigranti, samo što neki među nama na svojim putovanjima nisu prelazili imaginarne granice koje su povukli oni koji nas žele zadržati tamo gdje pripadamo – kako geografski, tako i financijski.


S engleskog prevela Ivana Jandrić



Fotografija “Nihče ni ilegalen (Rigonce)”, © Uroš Abram, preuzeta je sa stranica Mladine i prilagođena formi ikone.


Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve