Krajolici oskudice + Socijalistički spomenici i modernizam, 5-7.11. 2015.

SF:ius i Booksa 5. studenog u 19h pozivaju u Martićevu 14d, na razgovor “Krajolici oskudice” s Agatom Pyzik i Owenom Hatherleyem – dvoje autora pokušava rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. Iduća dva dana u klubu MaMa održava se međunarodni dvodnevni simpozij “Socijalistički spomenici i modernizam” koji se bavi problemom historizacije socijalističkih spomenika u terminima povijesti umjetnosti i s obzirom na historiju nekadašnjih socijalističkih država i emancipatornih borbi koje su inspirirale Modernizam. Osim navedenih dvoje predavača, izlagat će i Rachel Aumiller, Tomislav Augustinčić, Aneta Vasileva, Emilia Kaleva, Vlada Kulić, Romeo Kodra, Goran Janev, Iva Grubiša i Milan Rakita. Program pogledajte u nastavku!


Krajolici oskudice, razgovor s A. Pyzik i O. Hatherleyem

5.11.2015. 19h, Booksa, Martićeva 14d, Zagreb


Zadnjih godina zemlje europskog Istoka sve više postaju predmetom istraživačkog interesa, a socijalistička prošlost i njezina ostavština gotovo da postaju dio popularne kulture. Agata Pyzik i Owen Hatherley u svojim djelima, Poor, but Sexy i Landscapes of Communism, svatko sa svoje strane željezne zavjese, pokušavaju rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. O arhitekturi, umjetnosti, književnosti i pop-kulturi socijalizma te njihovoj recepciji danas s gostima će razgovarati Tihana Pupovac.

Razgovor će se odvijati na engleskom jeziku, bez prijevoda.

Organizatori: SF:ius i Booksa

Svi ste pozvani!





SOCIJALISTIČKI SPOMENICI I MODERNIZAM

6.-7.11.2015. MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb


Međunarodni dvodnevni simpozij Socijalistički spomenici i modernizam osvrće se na problem historizacije socijalističkih spomenika kako u terminima povijesti umjetnosti tako i s obzirom na historiju nekadašnjih socijalističkih država i emancipatornih borbi koje su inspirirale Modernizam. Povezujući istraživače iz različitih polja i disciplina simpozij postavlja pitanja spomeničke forme i stila, prostornog planiranja te komemorativnih praksi koje se pojavljuju i na Istoku i na Zapadu kroz 20. stoljeće.

Modernizam će ovdje biti uzet kao društveno-politička baza čija su (ideološka) nadgradnja spomenici trebali biti, to jest, socijalizam će biti shvaćen prije svega i kao modernistički projekt. Razumijevajući modernizam ne samo kao period u povijesti umjetnosti već kao socijalnu i političku praksu, preispitati će se sličnosti i razlike memorijala u socijalističkim zemljama sa njihovim Zapadnim inačicama.

Propitujući, pak, propadanje i rušenje socijalističkih spomenika nakon pada Željezne zavjese, kao i nedavne pokušaje njihove valorizacije sa pozicije materijalističke historije simpozij će sa osvrnuti na estetičku fetišizaciju Modernizma danas te na pokušaje njegove aproprijacije u kanone nacionalnih umjetnosti.

Organiziraju: Lana Lovrenčić, Tihana Pupovac, BLOK

Moderiraju Dafne Berc, Lana Lovrenčić & Tihana Pupovac

6.-7.11.2015. MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb

RASPORED

PETAK, 6.11.2015.

10:00 – 10:30 Uvodni govor

10:30 – 13:30 Heroj, partizan, radnik: figure modernosti

Rachel Aumiller: Pronalaženje Antigone među duhovima Slovenije

Tomislav Augustinčić: Narodni heroj, spomenik i društvena memorija. Rade Končar usred socijal(ističk)nih/ modernističkih projekata i proizvodnih paradigmi

Owen Hatherley: Spomenici veličanstvenom porazu — Socijalistička memorijalna umjetnost u Velikoj Britaniji

13:30 – 15:00 Pauza za ručak

15:00 – 18:00 Normalizacija socijalizma

Aneta Vasileva, Emilia Kaleva: Napajanje socijalizma: Bugarski socijalistički spomenici u 21. stoljeću

Vlada Kulić: Odupiranje orijentalizaciji

Agata Pyzik: Zagrobni život spomen-obilježja Crvenoj armiji u Poljskoj: Međunarodna perspektiva

18:20 – 19:00 Diskusija


SUBOTA, 7.11.2015.

10:00 – 13:00 Prostori post-socijalizma

Romeo Kodra: Arhitektonski monumentalizam u tranzicijskoj Albaniji

Goran Janev: Teret prošlosti: osporavanje socijalističke baštine u Makedoniji

Iva Grubiša: Tko se na Trešnjevci sjeća? Spomen obilježja partizanskim tiskarama između društvene memorije i zaborava

13:15 – 14:00 Milan Rakita Nelagodnost u modernizacijskom diskursu

14:00 – 14:20 Pauza za kavu

14:20 – 15:00 Diskusija



Simpozij se održava u sklopu međunarodnog suradničkog projekta Heroes We Love


Više informacija i programsku knjižicu sa sažetcima izlaganja možete pronaći na ovom linku.





Fotografija je preuzeta sa stranice događaja i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 22. listopada 2017. Izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci) 11 HM teza Feministička borba za reproduktivna prava na području bivše Jugoslavije već više od dva desetljeća svoje argumente promišlja primarno u okvirima liberalnog koncepta ljudskih prava, strateški odvojena od socioekonomskog konteksta i vlastitog socijalističkog nasljeđa. Ponuđenih jedanaest historijsko-materijalističkih teza dio su nastojanja da se borbu za pravo na abortus ponovno pozicionira u kontekst klasne borbe, a feminističku teoriju i praksu u kontekst šireg antikapitalističkog projekta, što je i jedini način da legalni pobačaj postane i egalitaran, odnosno dostupan svim ženama. Tekst je korišten kao argumentacijska podloga prosvjedne akcije koju je u rujnu ove godine u Zagrebu organizirala Platforma za obranu reproduktivnih prava žena.
  • 22. listopada 2017. „Vive la Commune“, kadar iz filma „Novi Babilon“ (Novyy Vavilon), 1929, r: Grigori Kozintsev & Leonid Trauberg (izvor: Faces of Classical Music – 1) 1917. i 1871: uz obljetnicu lomljenja Pariške komune Kanal Oktobarika [100.1917] je web-platforma, pokrenuta povodom obilježavanja stogodišnjice Ruske revolucije, koja kroz vijesti, materijale, komentare i refleksije pretresa uobičajene ikonografske i interpretacijske motive, s naglaskom na uvezivanju hrvatske i jugoistočnoeuropske povijesti u globalnu povijest Ruske revolucije. Prenosimo prilog Branimira Jankovića i Stefana Treskanice u kojem nude izbor iz povijesnih komparacija (dis)kontinuiteta Pariške komune i Ruske revolucije.
  • 20. rujna 2017. Manuel Rivero, Ado-Nay, „Grave impedimento de existencia o desarrollo III“, ulje na drvu, 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Politička dimenzija reproduktivne sfere Historijsko-materijalistički pristup koji temu reproduktivnih prava politizira unutar neoliberalnog socio-ekonomskog okvira, a kao temeljno polje borbe prepoznaje sferu šire društvene reprodukcije, odnosno kapitalističkog sustava akumulacije, marginaliziran je unutar feminističkih strategija otpora koje argumentacijsku liniju grade na reaktivnim liberalno-legislativnim zahtjevima i konzervativnom zagovaranju autonomije ženskog tijela. O pravu na abortus i pravu na roditeljstvo kao ekonomskim kategorijama, posljedicama institucionalizacije socijalnih zahtjeva desnih subpolitičkih subjekata, režimima roda unutar kapitalizma, klasnim mobilizacijskim potencijalima LGBTIQ+ aktivizma, te o borbi za reproduktivno zdravlje kao dijelu šireg socijalističkog projekta razgovarale_i smo s Mijom Gonan, feminističkom i queer aktivistkinjom i teoretičarkom.
  • 30. srpnja 2017. Istok Hrvatske, septembar, 2015 (foto: LM; obrada: PB) Izbjeglice i dalje prkose beznađu „balkanske rute“ Od osnutka takozvane Islamske Države prošlo je već više od desetljeća, no posljedice nastanka ove zločinačke tvorevine tvrđavi Europi postale su vidljive tek 2015. godine, kada je Viktor Orbán, ultrakonzervativni predsjednik mađarske vlade, zatvorio granice države za izbjeglice iz ratom pogođene Sirije, Iraka i Afganistana, kao i za migrante iz velikog broja azijskih i afričkih zemalja. Ni nakon dvije godine izbjeglicama se ne pružaju alternative mogućem utapljanju na Sredozemlju ili beskrajnom čamljenju u nekome od istočnoeuropskih detencijskih centara, izbjegličkih kampova itsl. Donosimo prijevod teksta u kojem Tajana Tadić, volonterka Are You Syrious?, sagledava trenutnu situaciju i utjecaj hrvatskog pravnog sustava na istu.
  • 16. srpnja 2017. „Privatno vlasništvo“, ispred crkve Sv. Katarine u Kuldīgi, Latvija. (foto: Laima Gūtmane; izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Komplementarnost u borbi za sekularnu državu S historičarkom i sociologinjom Mirom Bogdanović, autoricom nedavno objavljene knjige „Elitistički pasijans – Povijesni revizionizam Latinke Perović“, razgovarali smo o liberalizmu kao političkom projektu, njegovim povijesnim fazama, različitim strujama i odnosu prema demokraciji te razilaženju sa socijalističkim projektom koje je najočiglednije u različitom poimanju slobode i jednakosti. Premda postoji potreba da se pojača zajednički front u obrani onih zasada koje i liberalizam i socijalizam baštine iz prosvjetiteljstva, Bogdanović podsjeća da borba za jednakost sviju u jednadžbu mora uključiti varijable materijalnih preduvjeta i raspolaganja sredstvima za proizvodnju.
  • 10. srpnja 2017. Fotografska retrospektiva borbe za potpuno javno financirano visoko obrazovanje izložena je u sklopu „Festivala prvih“, održanog tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom u proljeće 2009. godine (foto: MR; izvor) Studentski aktivizam nije dovoljan Potaknut člankom Amber A’Lee Frost „All Worked Up and Nowhere to Go“, dopisnik Jacobina Freddie deBoer komentira preveliko ulaganje nade u potencijale studentskog organizaranja, potaknuto činjenicom da se akademski prostor u SAD-u doživljava kao jedno od mjesta na kojem ljevica ima neki značaj i moć. DeBoer izlaže 8 empirijskih tvrdnji zbog kojih smatra da je studentski aktivizam, iako bitan i potreban, ipak precijenjen u kontekstu lijevog organiziranja te zagovara radničko organiziranje kao ono koje ima stvarne antikapitalističke potencijale.
  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 8. lipnja 2017. „European Union, Brand New Headquarters“ (izvor: Peter Kurdulija @ Flickr prema Creative Commons licenci). Zašto sam potpisao „10 prijedloga“ Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije“ nije potpisala niti jedna politička stranka, organizacija civilnog društva ili bilo koje drugo tijelo s prostora bivše Jugoslavije. U osobno ime potpisali su ga filozofkinja Tijana Okić iz BiH, Maja Breznik, istraživačica iz Slovenije, Rastko Močnik, sociolog i sveučilišni profesor iz Slovenije i Andreja Živković, istraživač iz Srbije koji nam je u kratkom tekstu ocrtao svoje viđenje političkih dimenzija trenutnih previranja u Europi i razloge za potpisivanje manifesta s kojim se ne slaže u potpunosti, ali koji razumije kao „tranzicijski program ujedinjenog fronta“, čija je svrha da razotkrije „političke kontradikcije između stvarnih potreba radnih ljudi i zahtjeva progresivnih snaga te nesposobnosti sistema Europske unije da u obliku kako je trenutno konstituiran ispuni takve potrebe i zahtjeve“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve