Krajolici oskudice + Socijalistički spomenici i modernizam, 5-7.11. 2015.

SF:ius i Booksa 5. studenog u 19h pozivaju u Martićevu 14d, na razgovor “Krajolici oskudice” s Agatom Pyzik i Owenom Hatherleyem – dvoje autora pokušava rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. Iduća dva dana u klubu MaMa održava se međunarodni dvodnevni simpozij “Socijalistički spomenici i modernizam” koji se bavi problemom historizacije socijalističkih spomenika u terminima povijesti umjetnosti i s obzirom na historiju nekadašnjih socijalističkih država i emancipatornih borbi koje su inspirirale Modernizam. Osim navedenih dvoje predavača, izlagat će i Rachel Aumiller, Tomislav Augustinčić, Aneta Vasileva, Emilia Kaleva, Vlada Kulić, Romeo Kodra, Goran Janev, Iva Grubiša i Milan Rakita. Program pogledajte u nastavku!


Krajolici oskudice, razgovor s A. Pyzik i O. Hatherleyem

5.11.2015. 19h, Booksa, Martićeva 14d, Zagreb


Zadnjih godina zemlje europskog Istoka sve više postaju predmetom istraživačkog interesa, a socijalistička prošlost i njezina ostavština gotovo da postaju dio popularne kulture. Agata Pyzik i Owen Hatherley u svojim djelima, Poor, but Sexy i Landscapes of Communism, svatko sa svoje strane željezne zavjese, pokušavaju rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. O arhitekturi, umjetnosti, književnosti i pop-kulturi socijalizma te njihovoj recepciji danas s gostima će razgovarati Tihana Pupovac.

Razgovor će se odvijati na engleskom jeziku, bez prijevoda.

Organizatori: SF:ius i Booksa

Svi ste pozvani!





SOCIJALISTIČKI SPOMENICI I MODERNIZAM

6.-7.11.2015. MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb


Međunarodni dvodnevni simpozij Socijalistički spomenici i modernizam osvrće se na problem historizacije socijalističkih spomenika kako u terminima povijesti umjetnosti tako i s obzirom na historiju nekadašnjih socijalističkih država i emancipatornih borbi koje su inspirirale Modernizam. Povezujući istraživače iz različitih polja i disciplina simpozij postavlja pitanja spomeničke forme i stila, prostornog planiranja te komemorativnih praksi koje se pojavljuju i na Istoku i na Zapadu kroz 20. stoljeće.

Modernizam će ovdje biti uzet kao društveno-politička baza čija su (ideološka) nadgradnja spomenici trebali biti, to jest, socijalizam će biti shvaćen prije svega i kao modernistički projekt. Razumijevajući modernizam ne samo kao period u povijesti umjetnosti već kao socijalnu i političku praksu, preispitati će se sličnosti i razlike memorijala u socijalističkim zemljama sa njihovim Zapadnim inačicama.

Propitujući, pak, propadanje i rušenje socijalističkih spomenika nakon pada Željezne zavjese, kao i nedavne pokušaje njihove valorizacije sa pozicije materijalističke historije simpozij će sa osvrnuti na estetičku fetišizaciju Modernizma danas te na pokušaje njegove aproprijacije u kanone nacionalnih umjetnosti.

Organiziraju: Lana Lovrenčić, Tihana Pupovac, BLOK

Moderiraju Dafne Berc, Lana Lovrenčić & Tihana Pupovac

6.-7.11.2015. MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb

RASPORED

PETAK, 6.11.2015.

10:00 – 10:30 Uvodni govor

10:30 – 13:30 Heroj, partizan, radnik: figure modernosti

Rachel Aumiller: Pronalaženje Antigone među duhovima Slovenije

Tomislav Augustinčić: Narodni heroj, spomenik i društvena memorija. Rade Končar usred socijal(ističk)nih/ modernističkih projekata i proizvodnih paradigmi

Owen Hatherley: Spomenici veličanstvenom porazu — Socijalistička memorijalna umjetnost u Velikoj Britaniji

13:30 – 15:00 Pauza za ručak

15:00 – 18:00 Normalizacija socijalizma

Aneta Vasileva, Emilia Kaleva: Napajanje socijalizma: Bugarski socijalistički spomenici u 21. stoljeću

Vlada Kulić: Odupiranje orijentalizaciji

Agata Pyzik: Zagrobni život spomen-obilježja Crvenoj armiji u Poljskoj: Međunarodna perspektiva

18:20 – 19:00 Diskusija


SUBOTA, 7.11.2015.

10:00 – 13:00 Prostori post-socijalizma

Romeo Kodra: Arhitektonski monumentalizam u tranzicijskoj Albaniji

Goran Janev: Teret prošlosti: osporavanje socijalističke baštine u Makedoniji

Iva Grubiša: Tko se na Trešnjevci sjeća? Spomen obilježja partizanskim tiskarama između društvene memorije i zaborava

13:15 – 14:00 Milan Rakita Nelagodnost u modernizacijskom diskursu

14:00 – 14:20 Pauza za kavu

14:20 – 15:00 Diskusija



Simpozij se održava u sklopu međunarodnog suradničkog projekta Heroes We Love


Više informacija i programsku knjižicu sa sažetcima izlaganja možete pronaći na ovom linku.





Fotografija je preuzeta sa stranice događaja i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve