Krajolici oskudice + Socijalistički spomenici i modernizam, 5-7.11. 2015.

SF:ius i Booksa 5. studenog u 19h pozivaju u Martićevu 14d, na razgovor “Krajolici oskudice” s Agatom Pyzik i Owenom Hatherleyem – dvoje autora pokušava rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. Iduća dva dana u klubu MaMa održava se međunarodni dvodnevni simpozij “Socijalistički spomenici i modernizam” koji se bavi problemom historizacije socijalističkih spomenika u terminima povijesti umjetnosti i s obzirom na historiju nekadašnjih socijalističkih država i emancipatornih borbi koje su inspirirale Modernizam. Osim navedenih dvoje predavača, izlagat će i Rachel Aumiller, Tomislav Augustinčić, Aneta Vasileva, Emilia Kaleva, Vlada Kulić, Romeo Kodra, Goran Janev, Iva Grubiša i Milan Rakita. Program pogledajte u nastavku!

Krajolici oskudice, razgovor s A. Pyzik i O. Hatherleyem

5.11.2015. 19h, Booksa, Martićeva 14d, Zagreb
Zadnjih godina zemlje europskog Istoka sve više postaju predmetom istraživačkog interesa, a socijalistička prošlost i njezina ostavština gotovo da postaju dio popularne kulture. Agata Pyzik i Owen Hatherley u svojim djelima, Poor, but Sexy i Landscapes of Communism, svatko sa svoje strane željezne zavjese, pokušavaju rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. O arhitekturi, umjetnosti, književnosti i pop-kulturi socijalizma te njihovoj recepciji danas s gostima će razgovarati Tihana Pupovac.

Razgovor će se odvijati na engleskom jeziku, bez prijevoda.

Organizatori: SF:ius i Booksa

Svi ste pozvani!

SOCIJALISTIČKI SPOMENICI I MODERNIZAM

6.-7.11.2015. MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb
Međunarodni dvodnevni simpozij Socijalistički spomenici i modernizam osvrće se na problem historizacije socijalističkih spomenika kako u terminima povijesti umjetnosti tako i s obzirom na historiju nekadašnjih socijalističkih država i emancipatornih borbi koje su inspirirale Modernizam. Povezujući istraživače iz različitih polja i disciplina simpozij postavlja pitanja spomeničke forme i stila, prostornog planiranja te komemorativnih praksi koje se pojavljuju i na Istoku i na Zapadu kroz 20. stoljeće.

Modernizam će ovdje biti uzet kao društveno-politička baza čija su (ideološka) nadgradnja spomenici trebali biti, to jest, socijalizam će biti shvaćen prije svega i kao modernistički projekt. Razumijevajući modernizam ne samo kao period u povijesti umjetnosti već kao socijalnu i političku praksu, preispitati će se sličnosti i razlike memorijala u socijalističkim zemljama sa njihovim Zapadnim inačicama.

Propitujući, pak, propadanje i rušenje socijalističkih spomenika nakon pada Željezne zavjese, kao i nedavne pokušaje njihove valorizacije sa pozicije materijalističke historije simpozij će sa osvrnuti na estetičku fetišizaciju Modernizma danas te na pokušaje njegove aproprijacije u kanone nacionalnih umjetnosti.

Organiziraju: Lana Lovrenčić, Tihana Pupovac, BLOK

Moderiraju Dafne Berc, Lana Lovrenčić & Tihana Pupovac

6.-7.11.2015. MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb

RASPORED

PETAK, 6.11.2015.

10:00 – 10:30 Uvodni govor

10:30 – 13:30 Heroj, partizan, radnik: figure modernosti

Rachel Aumiller: Pronalaženje Antigone među duhovima Slovenije

Tomislav Augustinčić: Narodni heroj, spomenik i društvena memorija. Rade Končar usred socijal(ističk)nih/ modernističkih projekata i proizvodnih paradigmi

Owen Hatherley: Spomenici veličanstvenom porazu — Socijalistička memorijalna umjetnost u Velikoj Britaniji

13:30 – 15:00 Pauza za ručak

15:00 – 18:00 Normalizacija socijalizma

Aneta Vasileva, Emilia Kaleva: Napajanje socijalizma: Bugarski socijalistički spomenici u 21. stoljeću

Vlada Kulić: Odupiranje orijentalizaciji

Agata Pyzik: Zagrobni život spomen-obilježja Crvenoj armiji u Poljskoj: Međunarodna perspektiva

18:20 – 19:00 Diskusija
SUBOTA, 7.11.2015.

10:00 – 13:00 Prostori post-socijalizma

Romeo Kodra: Arhitektonski monumentalizam u tranzicijskoj Albaniji

Goran Janev: Teret prošlosti: osporavanje socijalističke baštine u Makedoniji

Iva Grubiša: Tko se na Trešnjevci sjeća? Spomen obilježja partizanskim tiskarama između društvene memorije i zaborava

13:15 – 14:00 Milan Rakita Nelagodnost u modernizacijskom diskursu

14:00 – 14:20 Pauza za kavu

14:20 – 15:00 Diskusija

Simpozij se održava u sklopu međunarodnog suradničkog projekta Heroes We Love
Više informacija i programsku knjižicu sa sažetcima izlaganja možete pronaći na ovom linku.

Fotografija je preuzeta sa stranice događaja i prilagođena formi ikone.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve