Krajolici oskudice + Socijalistički spomenici i modernizam, 5-7.11. 2015.

SF:ius i Booksa 5. studenog u 19h pozivaju u Martićevu 14d, na razgovor “Krajolici oskudice” s Agatom Pyzik i Owenom Hatherleyem – dvoje autora pokušava rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. Iduća dva dana u klubu MaMa održava se međunarodni dvodnevni simpozij “Socijalistički spomenici i modernizam” koji se bavi problemom historizacije socijalističkih spomenika u terminima povijesti umjetnosti i s obzirom na historiju nekadašnjih socijalističkih država i emancipatornih borbi koje su inspirirale Modernizam. Osim navedenih dvoje predavača, izlagat će i Rachel Aumiller, Tomislav Augustinčić, Aneta Vasileva, Emilia Kaleva, Vlada Kulić, Romeo Kodra, Goran Janev, Iva Grubiša i Milan Rakita. Program pogledajte u nastavku!


Krajolici oskudice, razgovor s A. Pyzik i O. Hatherleyem

5.11.2015. 19h, Booksa, Martićeva 14d, Zagreb


Zadnjih godina zemlje europskog Istoka sve više postaju predmetom istraživačkog interesa, a socijalistička prošlost i njezina ostavština gotovo da postaju dio popularne kulture. Agata Pyzik i Owen Hatherley u svojim djelima, Poor, but Sexy i Landscapes of Communism, svatko sa svoje strane željezne zavjese, pokušavaju rekonstruirati političke i ekonomske uvjete koji su iznjedrili kulturnu proizvodnju socijalizma. O arhitekturi, umjetnosti, književnosti i pop-kulturi socijalizma te njihovoj recepciji danas s gostima će razgovarati Tihana Pupovac.

Razgovor će se odvijati na engleskom jeziku, bez prijevoda.

Organizatori: SF:ius i Booksa

Svi ste pozvani!





SOCIJALISTIČKI SPOMENICI I MODERNIZAM

6.-7.11.2015. MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb


Međunarodni dvodnevni simpozij Socijalistički spomenici i modernizam osvrće se na problem historizacije socijalističkih spomenika kako u terminima povijesti umjetnosti tako i s obzirom na historiju nekadašnjih socijalističkih država i emancipatornih borbi koje su inspirirale Modernizam. Povezujući istraživače iz različitih polja i disciplina simpozij postavlja pitanja spomeničke forme i stila, prostornog planiranja te komemorativnih praksi koje se pojavljuju i na Istoku i na Zapadu kroz 20. stoljeće.

Modernizam će ovdje biti uzet kao društveno-politička baza čija su (ideološka) nadgradnja spomenici trebali biti, to jest, socijalizam će biti shvaćen prije svega i kao modernistički projekt. Razumijevajući modernizam ne samo kao period u povijesti umjetnosti već kao socijalnu i političku praksu, preispitati će se sličnosti i razlike memorijala u socijalističkim zemljama sa njihovim Zapadnim inačicama.

Propitujući, pak, propadanje i rušenje socijalističkih spomenika nakon pada Željezne zavjese, kao i nedavne pokušaje njihove valorizacije sa pozicije materijalističke historije simpozij će sa osvrnuti na estetičku fetišizaciju Modernizma danas te na pokušaje njegove aproprijacije u kanone nacionalnih umjetnosti.

Organiziraju: Lana Lovrenčić, Tihana Pupovac, BLOK

Moderiraju Dafne Berc, Lana Lovrenčić & Tihana Pupovac

6.-7.11.2015. MaMa, Preradovićeva 18, Zagreb

RASPORED

PETAK, 6.11.2015.

10:00 – 10:30 Uvodni govor

10:30 – 13:30 Heroj, partizan, radnik: figure modernosti

Rachel Aumiller: Pronalaženje Antigone među duhovima Slovenije

Tomislav Augustinčić: Narodni heroj, spomenik i društvena memorija. Rade Končar usred socijal(ističk)nih/ modernističkih projekata i proizvodnih paradigmi

Owen Hatherley: Spomenici veličanstvenom porazu — Socijalistička memorijalna umjetnost u Velikoj Britaniji

13:30 – 15:00 Pauza za ručak

15:00 – 18:00 Normalizacija socijalizma

Aneta Vasileva, Emilia Kaleva: Napajanje socijalizma: Bugarski socijalistički spomenici u 21. stoljeću

Vlada Kulić: Odupiranje orijentalizaciji

Agata Pyzik: Zagrobni život spomen-obilježja Crvenoj armiji u Poljskoj: Međunarodna perspektiva

18:20 – 19:00 Diskusija


SUBOTA, 7.11.2015.

10:00 – 13:00 Prostori post-socijalizma

Romeo Kodra: Arhitektonski monumentalizam u tranzicijskoj Albaniji

Goran Janev: Teret prošlosti: osporavanje socijalističke baštine u Makedoniji

Iva Grubiša: Tko se na Trešnjevci sjeća? Spomen obilježja partizanskim tiskarama između društvene memorije i zaborava

13:15 – 14:00 Milan Rakita Nelagodnost u modernizacijskom diskursu

14:00 – 14:20 Pauza za kavu

14:20 – 15:00 Diskusija



Simpozij se održava u sklopu međunarodnog suradničkog projekta Heroes We Love


Više informacija i programsku knjižicu sa sažetcima izlaganja možete pronaći na ovom linku.





Fotografija je preuzeta sa stranice događaja i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 16. prosinca 2018. O kulturnom radu, njegovom globalnom karakteru i lokalnom aspektu Kako stoji u Strateškom planu Ministarstva Kulture RH za 2019-2021, država trenutno subvencionira socijalne doprinose za 9,58 posto samostalnih umjetnika_ca, odnosno samo 1349 osoba. Nadalje, plan je ne povećavati broj samostalnih umjetnika_ca, te ih definirati kao one „koji su ostvarili izniman doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti“. Što sa svima ostalima koji djeluju u iznimno prekariziranom sektoru kulture? O strukturnim preprekama koje onemogućavaju nadilaženje individualizacije i atomiziranosti kulturnog radništva pročitajte u tekstu Maria Kikaša.
  • 14. prosinca 2018. Duh fašizma pušten je iz boce Unutar globalnog konteksta aktualne socioekonomske krize, višedesetljetna praksa neobuzdanog historijskog revizionizma poprima, iz inicijalno proliberalnog, sve otvoreniji profašistički karakter. Nakon sramežljivih inicijativa za tzv. nacionalnom pomirbom u 80-ima, te tranzicijskog zagovaranja rehabilitacije lokalnih fašista kroz fokusiranje na poslijeratna ubijanja, u Sloveniji su se prakse komemoracija ubijanja fašističkih kolaboracionista posljednjih godina intenzivirale i kvalitativno zaoštrile, počevši s onom u čast lokalnih fašista poginulih tijekom samog Drugog svjetskog rata u borbi protiv slovenskih partizana u Grahovu. U nastavku donosimo isječak iz nadolazeće knjige Gala Kirna The Partisan Counter Archive.
  • 29. studenoga 2018. Fašisti pogoduju rastu dionica Međuratni europski fašizam bio je odgovor tradicionalnih elita i njihovih saveznika iz redova srednjih klasa na rastuću snagu eksploatiranih radničkih masa. Kako bi se suzbila mogućnost pružanja otpora neoliberalizmu, koji je u prethodnom desetljeću doveo do velike krize te pokazao svoje pravo lice čak i onima koji su polagali nade u njegov eventualni uspjeh, povijest se ponavlja i dolazi do ustoličenja autoritarnih prokapitalističkih političkih opcija, na koje prigodno reagiraju i tržišta dionica. Pročitajte komentar ekonomista Douga Henwooda.
  • 28. studenoga 2018. Platforma za novu politiku U listopadu ove godine u Tbilisiju u Gruziji održan je New Politics in Post-Socialist Europe and the Former Soviet Union, prvi sastanak progresivnih lijevih organizacija, partija i kolektiva iz zemalja Jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza s ciljem stvaranja platforme za drukčiju politiku. Pročitajte izvještaj Andreje Gregorine, jedne od govornica na panelu „Autoritativne tendencije, biopolitika i politička ekologija reprodukcije“, na kojem se iz feminističko-materijalističke perspektive raspravljalo o strategijama otpora protiv konzervativnih pokreta i inicijativa u zemljama Jugoistočne Europe te bivšeg Sovjetskog Saveza.
  • 26. studenoga 2018. Starija generacija – dežurni krivci Nakon raspada Jugoslavije, s početkom deindustrijalizacije, masovni odlazak u prijevremene mirovine korišten je kao mjera za ublažavanje mogućnosti širokih socijalnih prosvjeda. Istovremeno su mnoge starije osobe na prostoru Istočne Njemačke i Poljske, poglavito žene, prihvatile opciju prijevremenog umirovljenja kako bi uslijed propadanja sustava javnih vrtića pomogle svojoj djeci u skrbi o unučadi. Uslijed sve jačih neoliberalnih pritisaka na socijalnu državu, danas se umirovljenike općenito prikazuje kao teret društva, a one koji su odabrali opciju prijevremenog umirovljenja optužuje da je njihova lijenost i nesmotrenost dovela do neodrživosti javnog mirovinskog sustava. O medijskoj hajci na stariju generaciju u Sloveniji i realnim koordinatama problematike mirovinskog sustava pročitajte više u prijevodu teksta Lilijane Burcar.
  • 25. studenoga 2018. Statut i zapisnici I. i II. skupštine ŽKG-a iz Trsta Na današnji je dan 1925. godine u Labinu u 81 godini života umrla Giuseppina Martinuzzi, istarska revolucionarka, socijalistkinja i marksistkinja koja je život posvetila teorijsko-pedagoškom radu s djecom radnica i radnika, seljanki i seljaka te revolucionarnom omladinom. Članicom Komunističke partije Italije postaje odmah po njenom osnivanju u rujnu 1921., a ubrzo preuzima i vođenje Ženske komunističke grupe iz Trsta u vrijeme snažnih revolucionarnih radničkih gibanja, ali i jačanja talijanskog fašističkog pokreta. Pročitajte prijevod Statuta te zapisnikâ Prve i Druge skupštine Ženske komunističke grupe iz Trsta (1921-1922), a više o političkom djelovanju i ostavštini Giuseppine Martinuzzi doznajte u tekstu kojeg smo nedavno objavili.
  • 13. studenoga 2018. „Građanski antifašizam” na braniku Tuđmanove Hrvatske U trenutku dok desnica, s najekstremnijom agendom u zadnjih trideset godina, polako osvaja političke institucije i javne prostore, na ljevici je da koncipira progresivne i emancipatorne odgovore. Da taj proces ne ide baš glatko, pokazuje obrazovni program Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji nudi samo još jedno pražnjenje pojma antifašizma od socijalističkog političkog sadržaja i njegovo reapropriranje u duhu građanskih vrijednosti. No ovaj program odlazi i korak dalje, pa antifašizmom pravda i tuđmanistički projekt samostalne i nezavisne Hrvatske. Problematični aspekti ovakvog edukacijskog okvira u tekstu su analizirani s obzirom na njihove historijske, teorijske i političke implikacije.
  • 13. studenoga 2018. Podrška plenuma FFZG-a radnicima Uljanika i 3. maja Pristajući na diktat međunarodnih institucija, Hrvatska je zapostavila ulaganja u vlastitu industriju, prepuštajući istu privatnim investitorima. Situacija u kojoj se trenutno nalazi hrvatska brodogradnja tragičan je primjer izostanka gospodarske vizije, s obzirom na to da se radi o industrijskoj grani koja može biti profitabilna. Opetovano se pokazuje da kratkoročni interesi privatnog sektora nadjačavaju nužnost provođenja politika koje bi osigurale dugoročnu održivost domaće industrije i javnog sustava kojeg ista podržava. U nastavku možete pročitati studentsku podršku radnicima brodogradilišta.
  • 12. studenoga 2018. Imperijalna bilanca: Neispričana priča o britanskom gulagu u Keniji Prema uvriježenom narativu o totalitarizmima, ovi su nedemokratski i autoritarni režimi, sa svojim kršenjima ljudskih prava, presudno obilježili prošlo stoljeće. Unatoč dijametralno suprotnim politikama, desni i lijevi totalitarizam navodno su slični po represivnosti, čija je kruna bila uspostava sustava logora: s jedne strane Auschwitz, s druge Gulag. Ovaj narativ implicira da je pored totalitarnih režima postojao i slobodni svijet, u kojem bi takvi zločini bili nezamislivi. No taj su mit o sebi u najvećoj mjeri izmislili sami pobjednici Hladnog rata, zamećući tragove svojih zločina, poput gigantskog sustava logora kojeg je u Keniji uspostavila britanska kolonijalna vlast u pokušaju da tu zemlju sačuva za bijele koloniste. Razmjeri ovog zločina bili su gotovo nepoznati zapadnoj javnosti do 2005. godine, kada je američka historičarka Caroline Elkins objavila detaljnu studiju o britanskom sustavu logora u Keniji. Donosimo prijevod predgovora njezine knjige.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve