Izvještaj s 203. plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 6. travnja 2016.

Na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljalo se o provedbenim koracima u realizaciji službene suradnje s KBF-om te kako u njih efikasno intervenirati da bi se spriječilo sklapanje ugovora. Raspravljalo se i o prijetnji autonomiji FFZG-a te suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić. Sazvana je radna grupa za medije i radna grupa za procjenu trenutne situacije. Idući plenum održat će se 13. travnja 2016. godine u 20h, D7.

Fotografija 203. plenuma preuzeta je s Facebook stranice Akademska solidarnost (foto: Niko Goga)

U prepunoj dvorani D7 održao se 203. plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu u trajanju od preko 4h. Glavne točke dnevnog reda bile su sporni ugovori o suradnji FFZG-a i Katoličkog bogoslovnog Fakulteta te smjena prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić.

Na samom početku plenuma pročitan je popis udruga koje su dale podršku borbi protiv klerikalizacije obrazovanja.

Plenum po svojoj uobičajenoj praksi nije dopustio medijima snimanje, ali pristao je na snimanje za potrebe dokumentarca novinaru portala srednja.hr, koji radi u dokumentarnoj kući Blank uz uvjet autorizacije plenuma.

Plenum je raspravljao o problemima vezanim uz samu prirodu ugovora između FFZG-a i KBF-a, kojim se predlaže uvođenje dvopredmetnog studijskog programa u zajedničkoj suradnji FF-a i KBF-a, načinu uvođenja ugovora od strane uprave FF-a, a najviše se raspravljalo o mogućim implikacijama za sami FF ako dođe do realizacije tih ugovora. U diskusiji se osvrtalo na netransparentnost rada uprave FF-a te o zakulisnim pritiscima na fakultetu pri uvođenja studija. Problematiziralo se i stavljanje točke o ugovoru o suradnji s KBF-om na dnevni red Fakultetskog vijeća u paketu s ostalim ugovorima o suradnji s drugim fakultetima te nemogućnost Fakultetskog vijeća da o svakom ugovoru o suradnji pojedinačno glasa.

Plenum je raspravljao o načinima na koje ovakav način suradnje (temeljen na zadnjoj verziji ugovora) može ugroziti autonomiju FF-a, o proceduri prijemnog ispita za dvopredmetni studij, budući da se za prijavu na prijamni ispit na KBF-u traži potvrda o krštenju i preporuka župnika te o daljnjim implikacijama na tržištu rada za studente FF-a u odnosu na studente KBF-a.

Raspravljalo se o tome je li pitanje integracije FF-a s KBF-om stvar političkog sukoba koji se treba gledati kroz prizmu šire političke situacije ili se radi o konkretnoj situaciji i borbu se ne treba kontekstualizirati.

Velikom većinom prisutnih na plenumu izglasalo se protivljenje prihvaćanju prijedloga ugovora o suradnji u smislu izvođenju dvopredmetnih studija s KBF-om.

Uprava je prije par dana pozvala predstavnike studenata na sastanak, na koji su oni odbili otići zbog nepostojećeg dnevnog reda. Raspravljalo se o ovlastima studentskog zbora i o smjernicama za delegate za Fakultetsko vijeće.

Transparent „FFZG protiv klerikalizacije visokog obrazovanja“ visi na hodniku fakulteta, a transparent „FFZG protiv homofobije“ nije dobio dozvolu od Uprave.

Plenum je većinski izglasao da se na pročelje zgrade trebaju postaviti transparenti „FFZG protiv klerikalizacije obrazovanja“ i „FFZG protiv homofobije’!

Plenum je raspravljao o suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić i o načinu na koji je ona provedena. Prof. Galić je bez potrebnih objašnjenja rečeno da je suspendirana na prvom sastanku dekanskog kolegija održanog neposredno nakon tribine „Velečastivi na Filozofskom“ u organizaciji Akademske Solidarnosti. Prof. Galić je na toj tribini javno kritizirala gore spomenut ugovor o suradnji FF-a i KBF-a te je bila jedina u Upravi FF-a koja se na ugovor kritički osvrtala. O razlozima svoje suspenzije saznala je tek preko medija.

Raspravljalo se o legalnosti samog čina suspenzije, budući da dekan prema Statutu FFZG-a nema ovlasti suspendirati prodekane na svoju ruku. O razrješenju prodekana odlučuje Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova, a u Statutu nije navedeno je li glasanje javno ili tajno.

Većina prisutnih na plenumu odlučila je da osuđuje protustatutarnu suspenziju prof. Galić te da će na nadolazećoj sjednici Fakultetskog vijeća studentski delegati biti protiv njenog smjenjivanja. Isto tako, plenum je većinski odlučio da podržava prof. Galić u njenoj daljnjoj borbi.

Plenum raspravlja o sazivanju radnih grupa potrebnih za daljnje funkcioniranje plenuma. Zaključilo se da postoji potreba za radnom grupom za medije i radnom grupom za procjenu trenutne situacije. Dosadašnja plenumska praksa je bila da medijska grupa ima mandat, budući da treba djelovati u trenutnim situacijama, no važno je da se u grupu uključe novi ljudi kako bi naučili kako se radi unutar nje.

Radna grupa za medije 7. travnja. u 11h u A015, a radna grupa za procjenu trenutne situacije u ponedjeljak 11. travnja u 18h u A001.

Pod točkom „Razno“ plenum je dobio poziv na tribinu „Politički leksikon“ u organizaciji Akademije dramskih umjetnosti, 14.4. u 19h. Govornici/e: Dean Duda, Katarina Luketić, Marko Pogačar. Pozivateljica kaže da je ovo prvi put u povijesti da se na Akademiji dramskih umjetnosti održava tribina koja ima politički predznak.

TERMIN SLJEDEĆEG PLENUMA: SRIJEDA, 13. travnja 2016, 20h.

Plenum je izglasao moderatore i zapisničara za sljedeći plenum, te medijsku grupu.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve