Izvještaj s 203. plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 6. travnja 2016.

Na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljalo se o provedbenim koracima u realizaciji službene suradnje s KBF-om te kako u njih efikasno intervenirati da bi se spriječilo sklapanje ugovora. Raspravljalo se i o prijetnji autonomiji FFZG-a te suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić. Sazvana je radna grupa za medije i radna grupa za procjenu trenutne situacije. Idući plenum održat će se 13. travnja 2016. godine u 20h, D7.

Fotografija 203. plenuma preuzeta je s Facebook stranice Akademska solidarnost (foto: Niko Goga)

U prepunoj dvorani D7 održao se 203. plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu u trajanju od preko 4h. Glavne točke dnevnog reda bile su sporni ugovori o suradnji FFZG-a i Katoličkog bogoslovnog Fakulteta te smjena prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić.

Na samom početku plenuma pročitan je popis udruga koje su dale podršku borbi protiv klerikalizacije obrazovanja.

Plenum po svojoj uobičajenoj praksi nije dopustio medijima snimanje, ali pristao je na snimanje za potrebe dokumentarca novinaru portala srednja.hr, koji radi u dokumentarnoj kući Blank uz uvjet autorizacije plenuma.

Plenum je raspravljao o problemima vezanim uz samu prirodu ugovora između FFZG-a i KBF-a, kojim se predlaže uvođenje dvopredmetnog studijskog programa u zajedničkoj suradnji FF-a i KBF-a, načinu uvođenja ugovora od strane uprave FF-a, a najviše se raspravljalo o mogućim implikacijama za sami FF ako dođe do realizacije tih ugovora. U diskusiji se osvrtalo na netransparentnost rada uprave FF-a te o zakulisnim pritiscima na fakultetu pri uvođenja studija. Problematiziralo se i stavljanje točke o ugovoru o suradnji s KBF-om na dnevni red Fakultetskog vijeća u paketu s ostalim ugovorima o suradnji s drugim fakultetima te nemogućnost Fakultetskog vijeća da o svakom ugovoru o suradnji pojedinačno glasa.

Plenum je raspravljao o načinima na koje ovakav način suradnje (temeljen na zadnjoj verziji ugovora) može ugroziti autonomiju FF-a, o proceduri prijemnog ispita za dvopredmetni studij, budući da se za prijavu na prijamni ispit na KBF-u traži potvrda o krštenju i preporuka župnika te o daljnjim implikacijama na tržištu rada za studente FF-a u odnosu na studente KBF-a.

Raspravljalo se o tome je li pitanje integracije FF-a s KBF-om stvar političkog sukoba koji se treba gledati kroz prizmu šire političke situacije ili se radi o konkretnoj situaciji i borbu se ne treba kontekstualizirati.

Velikom većinom prisutnih na plenumu izglasalo se protivljenje prihvaćanju prijedloga ugovora o suradnji u smislu izvođenju dvopredmetnih studija s KBF-om.

Uprava je prije par dana pozvala predstavnike studenata na sastanak, na koji su oni odbili otići zbog nepostojećeg dnevnog reda. Raspravljalo se o ovlastima studentskog zbora i o smjernicama za delegate za Fakultetsko vijeće.

Transparent „FFZG protiv klerikalizacije visokog obrazovanja“ visi na hodniku fakulteta, a transparent „FFZG protiv homofobije“ nije dobio dozvolu od Uprave.

Plenum je većinski izglasao da se na pročelje zgrade trebaju postaviti transparenti „FFZG protiv klerikalizacije obrazovanja“ i „FFZG protiv homofobije’!

Plenum je raspravljao o suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić i o načinu na koji je ona provedena. Prof. Galić je bez potrebnih objašnjenja rečeno da je suspendirana na prvom sastanku dekanskog kolegija održanog neposredno nakon tribine „Velečastivi na Filozofskom“ u organizaciji Akademske Solidarnosti. Prof. Galić je na toj tribini javno kritizirala gore spomenut ugovor o suradnji FF-a i KBF-a te je bila jedina u Upravi FF-a koja se na ugovor kritički osvrtala. O razlozima svoje suspenzije saznala je tek preko medija.

Raspravljalo se o legalnosti samog čina suspenzije, budući da dekan prema Statutu FFZG-a nema ovlasti suspendirati prodekane na svoju ruku. O razrješenju prodekana odlučuje Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova, a u Statutu nije navedeno je li glasanje javno ili tajno.

Većina prisutnih na plenumu odlučila je da osuđuje protustatutarnu suspenziju prof. Galić te da će na nadolazećoj sjednici Fakultetskog vijeća studentski delegati biti protiv njenog smjenjivanja. Isto tako, plenum je većinski odlučio da podržava prof. Galić u njenoj daljnjoj borbi.

Plenum raspravlja o sazivanju radnih grupa potrebnih za daljnje funkcioniranje plenuma. Zaključilo se da postoji potreba za radnom grupom za medije i radnom grupom za procjenu trenutne situacije. Dosadašnja plenumska praksa je bila da medijska grupa ima mandat, budući da treba djelovati u trenutnim situacijama, no važno je da se u grupu uključe novi ljudi kako bi naučili kako se radi unutar nje.

Radna grupa za medije 7. travnja. u 11h u A015, a radna grupa za procjenu trenutne situacije u ponedjeljak 11. travnja u 18h u A001.

Pod točkom „Razno“ plenum je dobio poziv na tribinu „Politički leksikon“ u organizaciji Akademije dramskih umjetnosti, 14.4. u 19h. Govornici/e: Dean Duda, Katarina Luketić, Marko Pogačar. Pozivateljica kaže da je ovo prvi put u povijesti da se na Akademiji dramskih umjetnosti održava tribina koja ima politički predznak.

TERMIN SLJEDEĆEG PLENUMA: SRIJEDA, 13. travnja 2016, 20h.

Plenum je izglasao moderatore i zapisničara za sljedeći plenum, te medijsku grupu.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve