Izvještaj s 203. plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 6. travnja 2016.

Na 203. plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu raspravljalo se o provedbenim koracima u realizaciji službene suradnje s KBF-om te kako u njih efikasno intervenirati da bi se spriječilo sklapanje ugovora. Raspravljalo se i o prijetnji autonomiji FFZG-a te suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić. Sazvana je radna grupa za medije i radna grupa za procjenu trenutne situacije. Idući plenum održat će se 13. travnja 2016. godine u 20h, D7.

Fotografija 203. plenuma preuzeta je s Facebook stranice Akademska solidarnost (foto: Niko Goga)

U prepunoj dvorani D7 održao se 203. plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu u trajanju od preko 4h. Glavne točke dnevnog reda bile su sporni ugovori o suradnji FFZG-a i Katoličkog bogoslovnog Fakulteta te smjena prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić.

Na samom početku plenuma pročitan je popis udruga koje su dale podršku borbi protiv klerikalizacije obrazovanja.

Plenum po svojoj uobičajenoj praksi nije dopustio medijima snimanje, ali pristao je na snimanje za potrebe dokumentarca novinaru portala srednja.hr, koji radi u dokumentarnoj kući Blank uz uvjet autorizacije plenuma.

Plenum je raspravljao o problemima vezanim uz samu prirodu ugovora između FFZG-a i KBF-a, kojim se predlaže uvođenje dvopredmetnog studijskog programa u zajedničkoj suradnji FF-a i KBF-a, načinu uvođenja ugovora od strane uprave FF-a, a najviše se raspravljalo o mogućim implikacijama za sami FF ako dođe do realizacije tih ugovora. U diskusiji se osvrtalo na netransparentnost rada uprave FF-a te o zakulisnim pritiscima na fakultetu pri uvođenja studija. Problematiziralo se i stavljanje točke o ugovoru o suradnji s KBF-om na dnevni red Fakultetskog vijeća u paketu s ostalim ugovorima o suradnji s drugim fakultetima te nemogućnost Fakultetskog vijeća da o svakom ugovoru o suradnji pojedinačno glasa.

Plenum je raspravljao o načinima na koje ovakav način suradnje (temeljen na zadnjoj verziji ugovora) može ugroziti autonomiju FF-a, o proceduri prijemnog ispita za dvopredmetni studij, budući da se za prijavu na prijamni ispit na KBF-u traži potvrda o krštenju i preporuka župnika te o daljnjim implikacijama na tržištu rada za studente FF-a u odnosu na studente KBF-a.

Raspravljalo se o tome je li pitanje integracije FF-a s KBF-om stvar političkog sukoba koji se treba gledati kroz prizmu šire političke situacije ili se radi o konkretnoj situaciji i borbu se ne treba kontekstualizirati.

Velikom većinom prisutnih na plenumu izglasalo se protivljenje prihvaćanju prijedloga ugovora o suradnji u smislu izvođenju dvopredmetnih studija s KBF-om.

Uprava je prije par dana pozvala predstavnike studenata na sastanak, na koji su oni odbili otići zbog nepostojećeg dnevnog reda. Raspravljalo se o ovlastima studentskog zbora i o smjernicama za delegate za Fakultetsko vijeće.

Transparent „FFZG protiv klerikalizacije visokog obrazovanja“ visi na hodniku fakulteta, a transparent „FFZG protiv homofobije“ nije dobio dozvolu od Uprave.

Plenum je većinski izglasao da se na pročelje zgrade trebaju postaviti transparenti „FFZG protiv klerikalizacije obrazovanja“ i „FFZG protiv homofobije’!

Plenum je raspravljao o suspenziji prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić i o načinu na koji je ona provedena. Prof. Galić je bez potrebnih objašnjenja rečeno da je suspendirana na prvom sastanku dekanskog kolegija održanog neposredno nakon tribine „Velečastivi na Filozofskom“ u organizaciji Akademske Solidarnosti. Prof. Galić je na toj tribini javno kritizirala gore spomenut ugovor o suradnji FF-a i KBF-a te je bila jedina u Upravi FF-a koja se na ugovor kritički osvrtala. O razlozima svoje suspenzije saznala je tek preko medija.

Raspravljalo se o legalnosti samog čina suspenzije, budući da dekan prema Statutu FFZG-a nema ovlasti suspendirati prodekane na svoju ruku. O razrješenju prodekana odlučuje Fakultetsko vijeće natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova, a u Statutu nije navedeno je li glasanje javno ili tajno.

Većina prisutnih na plenumu odlučila je da osuđuje protustatutarnu suspenziju prof. Galić te da će na nadolazećoj sjednici Fakultetskog vijeća studentski delegati biti protiv njenog smjenjivanja. Isto tako, plenum je većinski odlučio da podržava prof. Galić u njenoj daljnjoj borbi.

Plenum raspravlja o sazivanju radnih grupa potrebnih za daljnje funkcioniranje plenuma. Zaključilo se da postoji potreba za radnom grupom za medije i radnom grupom za procjenu trenutne situacije. Dosadašnja plenumska praksa je bila da medijska grupa ima mandat, budući da treba djelovati u trenutnim situacijama, no važno je da se u grupu uključe novi ljudi kako bi naučili kako se radi unutar nje.

Radna grupa za medije 7. travnja. u 11h u A015, a radna grupa za procjenu trenutne situacije u ponedjeljak 11. travnja u 18h u A001.

Pod točkom „Razno“ plenum je dobio poziv na tribinu „Politički leksikon“ u organizaciji Akademije dramskih umjetnosti, 14.4. u 19h. Govornici/e: Dean Duda, Katarina Luketić, Marko Pogačar. Pozivateljica kaže da je ovo prvi put u povijesti da se na Akademiji dramskih umjetnosti održava tribina koja ima politički predznak.

TERMIN SLJEDEĆEG PLENUMA: SRIJEDA, 13. travnja 2016, 20h.

Plenum je izglasao moderatore i zapisničara za sljedeći plenum, te medijsku grupu.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve