Izvještaj s 205. plenuma Filozofskog fakulteta

Na 205. plenumu FFZG-a, koji se održao 20. travnja 2016. raspravljalo se o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca, zatim o pravnim aspektima slučaja prodekanice Galić, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću, o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu te o potpori radnicima za Praznik rada.

Izrada transparenta grupe za mini-akcije (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Na početku su pročitane obavijesti i jedna od pristiglih podrški. Podrške se mogu naći na Facebook stranici plenuma i inicijative i sindikata Akademska solidarnost.

Prije rasprave o točkama dnevnog reda radne grupe podnijele su svoje izvještaje. Medijska radna grupa izvijestila je da je napisala odgovor upravi odmah nakon plenuma i izvještaj s plenuma. Napravila je novu Skriptu u koju je ušlo i nekoliko autorskih tekstova potpisanih inicijalima. Radna grupa za mini-akcije napravila je još jedan transparent i stavila ga na pročelje Fakulteta. Od 19. travnja svaki dan se u 11:55 pušta 5 minuta flamenco za potporu prodekanici Galić. Plenum je prihvatio prijedlog da se akcija Špalir etičke interpelacije odgodi do Vijeća kad će se raspravljati i o ugovorima, a da se prije ovoga Vijeća iskaže podrška prodekanici Galić. Radna grupa za vanjsku suradnju pomogla je članovima Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u organizaciji tribine Sekularnost i obrazovanje u Hrvatskoj. Radna grupa za unutarnju koordinaciju uspostavila je kanal sa studentskim predstavnicima koji će izraditi anketu o ugovorima s drugim sastavnicama. Radna grupa za procjenu situacije predložila je strategiju neprimanja financijske pomoći od političkih stranaka. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma pripremila je dnevni red i organizirala plenum, a naglašeno je da se prijedlozi za točke dnevnog reda mogu slati do sat vremena prije plenuma. Plenum je prihvatio izvještaje radnih grupa.

Plenum je raspravio o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca. Naime, novinar je objavio kadrove s plenuma u jednome intervjuu, a dogovoreno je da će snimke biti korištene isključivo za dokumentarac i da neće biti objavljene za vrijeme trajanja borbe ni bez autorizacije plenuma. Novinar se ispričao, a plenum je izglasao da je protiv zabrane snimanja.

Sudionica je plenumu ukratko predstavila pravnu borbu prodekanice Galić. Navela je sve instance kojima su podnesene žalbe, a koje se još nisu očitovale: Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Saborskom odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, pučkoj pravobraniteljici za diskriminaciju u području rada te Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Od rektora se traži da provede provede nadzor nad radom dekana i da obustavi suspenziju prodekanice Galić koja nije utemeljena na pravnim propisima. Prodekanici je uskraćen rad iako suspenzija stupa na snagu tek kada ju potvrdi Vijeće. U raspravi se točka povezala sa sljedećom točkom dnevnog reda, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću. Opisani su oblici cenzure na koje su naišli studentski predstavnici koji su urudžbirali zahtjeve za uključivanjem studentskih stavova o ugovoru s KBF-om na dnevni red Vijeća. Spomenuta je kontrola protoka informacija na fakultetskoj mailing listi te ignoriranje studentskih i profesorskih molbi za objavljivanje na toj listi, što je između ostalog rezultiralo propuštanjem rokova za prijavu na pojedine natječaje.

Plenum je izglasao nepovjerenje upravi Fakulteta zbog cenzure i sumnje na nepoštivanje Statuta.

Plenum je dao naputke studentskim predstavnicima da na Vijeću traže tajno glasanje o razrješenju prof. Galić, raspravu o smjenama i imenovanjima novih prodekana te odvojeno glasanje o pojedinačnim smjenama i imenovanjima prodekana.

Plenum je raspravljao o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Postavilo se pitanje zašto je Pravilnik išao u žurni postupak. Spomenute su primjedbe koje je podnio Prirodoslovno-matematički fakultet i sazvana je radna grupa za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 u A-001 na Filozofskom fakultetu.

Plenum je odlučio da daje podršku radnicima u borbi za svoja prava povodom Praznika rada. Odlučeno je da problematiku oko klerikalizacije treba proširiti na društvenu razinu. Samim time što se okupljamo dajemo primjer kako se treba okupljati i boriti za svoja prava i na radnom mjestu.

Pod točkom razno, sudionici plenuma pozvani su na obilježavanje Dana planeta Zemlje uz neko od cjelodnevnih predavanja u organizaciji Kluba studenata Filozofskog fakulteta.

Blagajnik je dao izvještaj blagajne. Određeno je vrijeme sljedećeg plenuma. Izabrani su moderatori i zapisničar. Plenum je zaključen u 23:50.

Sljedeći plenum održat će se u srijedu u 20 h u D7 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Termini sastanka radnih grupa:

– RG za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 h

– RG za tehnička pitanja plenuma u srijedu u 18 h

– RG za program u četvrtak u 18 h

(ostali termini sastanaka radnih grupa bit će objavljeni na plenumskim komunikacijskim kanalima)

Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve