Izvještaj s 205. plenuma Filozofskog fakulteta

Na 205. plenumu FFZG-a, koji se održao 20. travnja 2016. raspravljalo se o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca, zatim o pravnim aspektima slučaja prodekanice Galić, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću, o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu te o potpori radnicima za Praznik rada.

Izrada transparenta grupe za mini-akcije (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Na početku su pročitane obavijesti i jedna od pristiglih podrški. Podrške se mogu naći na Facebook stranici plenuma i inicijative i sindikata Akademska solidarnost.

Prije rasprave o točkama dnevnog reda radne grupe podnijele su svoje izvještaje. Medijska radna grupa izvijestila je da je napisala odgovor upravi odmah nakon plenuma i izvještaj s plenuma. Napravila je novu Skriptu u koju je ušlo i nekoliko autorskih tekstova potpisanih inicijalima. Radna grupa za mini-akcije napravila je još jedan transparent i stavila ga na pročelje Fakulteta. Od 19. travnja svaki dan se u 11:55 pušta 5 minuta flamenco za potporu prodekanici Galić. Plenum je prihvatio prijedlog da se akcija Špalir etičke interpelacije odgodi do Vijeća kad će se raspravljati i o ugovorima, a da se prije ovoga Vijeća iskaže podrška prodekanici Galić. Radna grupa za vanjsku suradnju pomogla je članovima Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u organizaciji tribine Sekularnost i obrazovanje u Hrvatskoj. Radna grupa za unutarnju koordinaciju uspostavila je kanal sa studentskim predstavnicima koji će izraditi anketu o ugovorima s drugim sastavnicama. Radna grupa za procjenu situacije predložila je strategiju neprimanja financijske pomoći od političkih stranaka. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma pripremila je dnevni red i organizirala plenum, a naglašeno je da se prijedlozi za točke dnevnog reda mogu slati do sat vremena prije plenuma. Plenum je prihvatio izvještaje radnih grupa.

Plenum je raspravio o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca. Naime, novinar je objavio kadrove s plenuma u jednome intervjuu, a dogovoreno je da će snimke biti korištene isključivo za dokumentarac i da neće biti objavljene za vrijeme trajanja borbe ni bez autorizacije plenuma. Novinar se ispričao, a plenum je izglasao da je protiv zabrane snimanja.

Sudionica je plenumu ukratko predstavila pravnu borbu prodekanice Galić. Navela je sve instance kojima su podnesene žalbe, a koje se još nisu očitovale: Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Saborskom odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, pučkoj pravobraniteljici za diskriminaciju u području rada te Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Od rektora se traži da provede provede nadzor nad radom dekana i da obustavi suspenziju prodekanice Galić koja nije utemeljena na pravnim propisima. Prodekanici je uskraćen rad iako suspenzija stupa na snagu tek kada ju potvrdi Vijeće. U raspravi se točka povezala sa sljedećom točkom dnevnog reda, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću. Opisani su oblici cenzure na koje su naišli studentski predstavnici koji su urudžbirali zahtjeve za uključivanjem studentskih stavova o ugovoru s KBF-om na dnevni red Vijeća. Spomenuta je kontrola protoka informacija na fakultetskoj mailing listi te ignoriranje studentskih i profesorskih molbi za objavljivanje na toj listi, što je između ostalog rezultiralo propuštanjem rokova za prijavu na pojedine natječaje.

Plenum je izglasao nepovjerenje upravi Fakulteta zbog cenzure i sumnje na nepoštivanje Statuta.

Plenum je dao naputke studentskim predstavnicima da na Vijeću traže tajno glasanje o razrješenju prof. Galić, raspravu o smjenama i imenovanjima novih prodekana te odvojeno glasanje o pojedinačnim smjenama i imenovanjima prodekana.

Plenum je raspravljao o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Postavilo se pitanje zašto je Pravilnik išao u žurni postupak. Spomenute su primjedbe koje je podnio Prirodoslovno-matematički fakultet i sazvana je radna grupa za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 u A-001 na Filozofskom fakultetu.

Plenum je odlučio da daje podršku radnicima u borbi za svoja prava povodom Praznika rada. Odlučeno je da problematiku oko klerikalizacije treba proširiti na društvenu razinu. Samim time što se okupljamo dajemo primjer kako se treba okupljati i boriti za svoja prava i na radnom mjestu.

Pod točkom razno, sudionici plenuma pozvani su na obilježavanje Dana planeta Zemlje uz neko od cjelodnevnih predavanja u organizaciji Kluba studenata Filozofskog fakulteta.

Blagajnik je dao izvještaj blagajne. Određeno je vrijeme sljedećeg plenuma. Izabrani su moderatori i zapisničar. Plenum je zaključen u 23:50.

Sljedeći plenum održat će se u srijedu u 20 h u D7 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Termini sastanka radnih grupa:


– RG za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 h


– RG za tehnička pitanja plenuma u srijedu u 18 h


– RG za program u četvrtak u 18 h


(ostali termini sastanaka radnih grupa bit će objavljeni na plenumskim komunikacijskim kanalima)

Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve