Izvještaj s 205. plenuma Filozofskog fakulteta

Na 205. plenumu FFZG-a, koji se održao 20. travnja 2016. raspravljalo se o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca, zatim o pravnim aspektima slučaja prodekanice Galić, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću, o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu te o potpori radnicima za Praznik rada.

Izrada transparenta grupe za mini-akcije (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Na početku su pročitane obavijesti i jedna od pristiglih podrški. Podrške se mogu naći na Facebook stranici plenuma i inicijative i sindikata Akademska solidarnost.

Prije rasprave o točkama dnevnog reda radne grupe podnijele su svoje izvještaje. Medijska radna grupa izvijestila je da je napisala odgovor upravi odmah nakon plenuma i izvještaj s plenuma. Napravila je novu Skriptu u koju je ušlo i nekoliko autorskih tekstova potpisanih inicijalima. Radna grupa za mini-akcije napravila je još jedan transparent i stavila ga na pročelje Fakulteta. Od 19. travnja svaki dan se u 11:55 pušta 5 minuta flamenco za potporu prodekanici Galić. Plenum je prihvatio prijedlog da se akcija Špalir etičke interpelacije odgodi do Vijeća kad će se raspravljati i o ugovorima, a da se prije ovoga Vijeća iskaže podrška prodekanici Galić. Radna grupa za vanjsku suradnju pomogla je članovima Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u organizaciji tribine Sekularnost i obrazovanje u Hrvatskoj. Radna grupa za unutarnju koordinaciju uspostavila je kanal sa studentskim predstavnicima koji će izraditi anketu o ugovorima s drugim sastavnicama. Radna grupa za procjenu situacije predložila je strategiju neprimanja financijske pomoći od političkih stranaka. Radna grupa za tehnička pitanja plenuma pripremila je dnevni red i organizirala plenum, a naglašeno je da se prijedlozi za točke dnevnog reda mogu slati do sat vremena prije plenuma. Plenum je prihvatio izvještaje radnih grupa.

Plenum je raspravio o revidiranju odluke o povjerenju novinaru za snimanje dokumentarca. Naime, novinar je objavio kadrove s plenuma u jednome intervjuu, a dogovoreno je da će snimke biti korištene isključivo za dokumentarac i da neće biti objavljene za vrijeme trajanja borbe ni bez autorizacije plenuma. Novinar se ispričao, a plenum je izglasao da je protiv zabrane snimanja.

Sudionica je plenumu ukratko predstavila pravnu borbu prodekanice Galić. Navela je sve instance kojima su podnesene žalbe, a koje se još nisu očitovale: Etičkom povjerenstvu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Saborskom odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, pučkoj pravobraniteljici za diskriminaciju u području rada te Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Od rektora se traži da provede provede nadzor nad radom dekana i da obustavi suspenziju prodekanice Galić koja nije utemeljena na pravnim propisima. Prodekanici je uskraćen rad iako suspenzija stupa na snagu tek kada ju potvrdi Vijeće. U raspravi se točka povezala sa sljedećom točkom dnevnog reda, o najavljenoj cenzuri rasprave na Fakultetskome vijeću. Opisani su oblici cenzure na koje su naišli studentski predstavnici koji su urudžbirali zahtjeve za uključivanjem studentskih stavova o ugovoru s KBF-om na dnevni red Vijeća. Spomenuta je kontrola protoka informacija na fakultetskoj mailing listi te ignoriranje studentskih i profesorskih molbi za objavljivanje na toj listi, što je između ostalog rezultiralo propuštanjem rokova za prijavu na pojedine natječaje.

Plenum je izglasao nepovjerenje upravi Fakulteta zbog cenzure i sumnje na nepoštivanje Statuta.

Plenum je dao naputke studentskim predstavnicima da na Vijeću traže tajno glasanje o razrješenju prof. Galić, raspravu o smjenama i imenovanjima novih prodekana te odvojeno glasanje o pojedinačnim smjenama i imenovanjima prodekana.

Plenum je raspravljao o Prijedlogu novoga Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu koji je predložen na Senatu Sveučilišta u Zagrebu. Postavilo se pitanje zašto je Pravilnik išao u žurni postupak. Spomenute su primjedbe koje je podnio Prirodoslovno-matematički fakultet i sazvana je radna grupa za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 u A-001 na Filozofskom fakultetu.

Plenum je odlučio da daje podršku radnicima u borbi za svoja prava povodom Praznika rada. Odlučeno je da problematiku oko klerikalizacije treba proširiti na društvenu razinu. Samim time što se okupljamo dajemo primjer kako se treba okupljati i boriti za svoja prava i na radnom mjestu.

Pod točkom razno, sudionici plenuma pozvani su na obilježavanje Dana planeta Zemlje uz neko od cjelodnevnih predavanja u organizaciji Kluba studenata Filozofskog fakulteta.

Blagajnik je dao izvještaj blagajne. Određeno je vrijeme sljedećeg plenuma. Izabrani su moderatori i zapisničar. Plenum je zaključen u 23:50.

Sljedeći plenum održat će se u srijedu u 20 h u D7 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Termini sastanka radnih grupa:


– RG za analizu dokumenata u ponedjeljak u 18:30 h


– RG za tehnička pitanja plenuma u srijedu u 18 h


– RG za program u četvrtak u 18 h


(ostali termini sastanaka radnih grupa bit će objavljeni na plenumskim komunikacijskim kanalima)

Moderatori su dostupni od 19 sati u A-001 na sastanku radne grupe za tehnička pitanja plenuma. Prijedloge za dnevni red možete slati na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve