Skripta 80

U Skripti br. 80 koja je izašla 19. travnja 2016. možete pročitati „Odgovor Plenuma na izjavu Uprave za javnost i medije“, tekst „Analiza dosadašnjeg rada Uprave iliti ima li kraja ovakvom načinu funkcioniranja FFZG-a?“ , članak Igora Lasića „Tko s Crkvom tikve sadi“, tekst „FFZG protiv suradnje?“ koji možete pročitati u nastavku i poziv na 205. plenum FFZG-a koji će se održati 20. travnja 2016. godine. Skriptu možete skinuti ovdje (arhiva).

Foto: MB
Foto: MB

FFZG protiv suradnje?

Mnogo je zadnjih dana izrečeno o suradnji i integraciji: što je suradnja, što integracija, a što ti pojmovi nisu? Zabrinjavajuća je količina logičnih nedosljednosti i pogrešaka u pokušaju Uprave da obrani nametanje Ugovora o suradnji u izvođenju dvopredmetne nastave sa Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Nazivati izvedbu zajedničke dvopredmetne nastave u ovom obliku običnom suradnjom i tako je opravdavati znači zavaravanje samoga sebe, kao što bi i mačku nazivati psom bilo zavaravanje, ma koliko uporno pokušavali. Kada su studenti i nastavnici počeli ukazivati na niz nepravilnosti u nacrtu ugovora na svim razinama, od načina provedbe do krajnjih konsekvenci (vidi Skripta 78.), Uprava na to odgovara koristeći argumentaciju koja se može opisati jedino kao loša: riječima i sintagmama koje izazivaju emotivne reakcije (npr. „protiv suradnje“) umjesto stvarnih dokaza i činjenica pokušavaju vlastite studente prikazati kao diskriminatorne i neprogresivne, pritom potpuno ignorirajući stvarno stanje stvari bez imalo truda da svoje tvrdnje potkrijepe, a inzistirajući na razlici između suradnje i integracije fokus sa ključnih problema želi se prebaciti na jeftino semantičko nijansiranje.

Uprava je posljednjih tjedana mnogo puta apelirala na odmicanje od politike i političkog kada je riječ o ovoj suradnji, što je potpuno licemjerno s obzirom na to da se cijeli njihov diskurs svodi na najniži od svih oblika politike – demagogiju.

Filozofski fakultet ne samo da se ne protivi suradnji nego i surađuje s nizom fakulteta unutar Zagrebačkog sveučilišta, poput PMF-a, ADU, ALU. Kako to da se sada, na privid iz vedra neba, studenti i profesori, na kraju krajeva, plenum buni protiv ove suradnje? Iz više razloga, prvi od kojih moraju biti oni materijalni. Činjenica jest da se potpisivanjem ovog ugovora studenti KBF-a dovode u povlašteni položaj na tržištu rada naspram studenata FF-a, što se više ne boje istaknuti ni naš dekan, niti Hrvatska biskupska konferencija, a na što studenti i profesori ukazuju od samog početka priče. Nadalje, veliku bojazan izaziva temeljni dokument po kojemu KBF funkcionira, odnosno njegov Statut, u kojemu između ostalog piše da sadržaj kolegija koje slušaju studenti tog fakulteta mora odobriti Sveta Stolica, čime se – ako se ugovor o suradnji potpiše i prema kojemu će ti isti studenti u sklopu svojeg drugog studija ne samo moći vlastitim izborom, nego biti primorani slušati kolegije na Filozofskom fakultetu – otvara prostor za cenzuru onih sadržaja na FF-u koji nisu u skladu s katoličkim naukom. Možemo biti naivni i nadati se da će taj potencijal ostati neispunjen, ali onog trena kad se spustimo na zemlju postaje nam jasno da se takav prostor ne smije niti otvoriti, da je sama opcija takvog raspleta dovoljna za uzbunu. Nedopustivo je prihvatiti pa i najmanju mogućnost gušenja kritičke misli, koje je ionako premalo, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu, stoga mi kao sadašnji studenti imamo obavezu organizirano, civilizirano, ali odlučno suprotstaviti se svakom pokušaju istoga u apstraktnom i Ugovoru o suradnji u izvedbi zajedničkih dvopredmetnih studijskih programa u trenutnom konkretnom stanju.

KBF je statutom uređen na iznimno diskriminatoran način: studenti prilikom pristupanja razredbenom postupku moraju priložiti krsni list i preporuku župnika, pa iako je uz molbu moguće upisati taj fakultet mimo propisanih uvjeta, to ne umanjuje činjenicu da u stvarnosti KBF mogu upisati samo oni koji jesu članovi RKC i oni kojima Crkva dopusti upis, uostalom čak i kada bi se takva praksa pri upisu ukinula, jedini koji bi mogli znanja i vještine stečene na studiju religijske pedagogije i katehetike pretvoriti u zaposlenje jesu oni kojima Crkva odobri kanonski mandat, dakle isključivo katolici. FF ako potpiše ugovor o suradnji u izvedbi dvopredmetnih studija indirektno prihvaća diskriminaciju i umjesto da joj se suprotstavlja i tako odbacuje svoju progresivnu ulogu u društvu.

Bitno je osvijestiti među studentima dužnost da nesebično gledaju u budućnost i osim svojih izravnih i materijalnih interesa spoznaju da ovakav ugovor ide na štetu ne samo njima, nego i svima onima koji će naši kolege tek postati.

L.B.

Vezani članci

  • 12. ožujka 2017. Dva motora zrakoplova B-707 i vjetrokaz (izvor: Lynn Greyling @ Public Domain Pictures prema Creative Commons licenci) Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 11. ožujka 2017. Crveni karanfili (izvor: ChadoNihi @ Pixabay prema Creative Commons licenci) Klasno cvijeće U osvrtu na revolucionarni historijat Osmog marta, autorica evaluira njegova suvremena obilježavanja koja više nego ikad moramo jasno pozicionirati kroz antikapitalističku optiku te ekonomski i politički angažman žena kako bismo nadišli/e liberalno konceptualiziranje oslobođenja žena oprimjereno individualnim uspjesima snažnih pojedinki. O socijalističkom nasljeđu obilježavanja Osmog marta te važnosti dugoročnih strategija obrane reproduktivnih i drugih prava piše Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije i članica feminističkog kolektiva FAKTIV.
  • 11. ožujka 2017. Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org) Skripta 85 Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).
  • 8. ožujka 2017. Noćni marš - 8. mart,  2016. godine, Zagreb (Kristina Josić/Libela) Ne postoje teme koje otvaramo nakon revolucije U svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda koji je „Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece“ proglasio zastarjelim, i time barem privremeno osujetio sve agresivnije pokušaje desnih konzervativnih struja da dokinu pravo na abortus u Hrvatskoj, kao i predstojećim prijedlozima novoga zakona, iznimno je važno raspravljati o političko-ekonomskom i društvenom kontekstu u kojem žene danas ostvaruju reproduktivna prava. S Vedranom Bibić razgovarali smo o klasnoj dimenziji ženske borbe i dostupnosti izborenih prava, nužnosti nadilaženja ograničenja koja postavlja liberalni feminizam te problemima feminističkih i ljevičarskih organizacija na našim prostorima.
  • 1. ožujka 2017. Clara Zetkin, crtež Roberta Diedrichsa (izvor: Krückstock, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Za oslobođenje žena! Na Međunarodnom radničkom kongresu u Parizu, održanom od 14. do 20. srpnja 1889. godine, politička radnica njemačkog i međunarodnog radničkog pokreta Clara Zetkin, koja je od 1890. upravljala ženskim proleterskim pokretom u Njemačkoj, održala je značajan govor o odnosu ženskog rada i kapitala te specifičnosti ženske nadnice u kapitalističkom sustavu. Ukazavši da pitanje ženske emancipacije nije izolirano pitanje, ustvrdila je da ga je nužno promatrati u kontekstu šire društvene reprodukcije unutar koje i radnici i radnice dijele zajednički interes i istog neprijatelja. Prijevod ovog govora nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.
  • 15. veljače 2017. Turisti u posjeti Bijeloj kući u Washingtonu (izvor: Wasted Time R, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Opomena sindikatima Nekoliko dana nakon stupanja na dužnost Donald Trump se sastao s vođama sindikata građevinske industrije obećavši velika infrastrukturna ulaganja koja će dati posla toj industriji, što je rezultiralo sindikalnim oduševljenjem i hvalospjevima na račun novog stanara Bijele kuće – tim nevjerojatnije jer na sastanku nije bilo riječi o planovima nove administracije o poreznom rasterećenju najbogatijih i antisindikalnoj legislativi, koji se direktno tiču radničke klase. Zbog prešućivanja tih tema, kao i veličanja Trumpove odluke o ponovnom pokretanju radova na Keystone XL i Dakota Access cjevovodima, Hamilton Nolan pita se mogu li sindikati biti snaga zagovaranja društvenih jednakosti u Trumpovu mandatu.
  • 12. veljače 2017. Plenarna dvorana konvencijskog centra kralja Husseina na Mrtvom moru u Jordanu, gdje je od 21-23. listopada 2011. održan izvanredni sastanak Svjetskog ekonomskog foruma o ekonomskom rastu i stvaranju radnih mjesta u arapskom svijetu (foto: Nader Daoud, izvor: World Economic Forum @ Flickr prema Creative Commons licenci). Pojmovnik: Ekonomski rast Ekonomski rast izražen rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) često zauzima središnje mjesto političkih rasprava. No prihvaćanje tih dvaju koncepata kao središnjih mjesta političke diskusije na (polu)periferiji ignorira činjenicu da je riječ o konceptima skrojenima po mjeri razvijenih zemalja Zapada čija se ekonomija bazira na kapitalističkoj proizvodnji te koji zanemaruju onu ekonomsku aktivnost koja ne rezultira viškom vrijednosti, prije svega rad u javnom sektoru i kućanstvima. Kao doprinos diskusiji o njihovoj primjenjivosti, iz rubrike „Pojmovnik“ sedmog broja časopisa RAD. prenosimo tekst Tonija Pruga, u kojem autor analizira što zapravo jesu te kako su nastali koncepti ekonomskog rasta i BDP-a.
  • 3. veljače 2017. Demonstracije Podemosa u Madridu pod nazivom „Marš za promjenu“ (izvor: Barcex prema Creative Commons licenci). Solidarne prakse kao baza ljevice Paralelne strukture sve se češće javljaju kao strategija lijevih organizacija i pokreta za sidrenje u društvenom polju. Budući da odgovaraju na potrebe za nečime što u postojećim strukturama nedostaje te ih dopunjavaju, podrazumijeva se da one donose neku novu vrijednost. S druge strane, inzistiranje na paralelnim strukturama ponekad prati i zahtjev za udaljavanjem od tradicionalnih obrazaca, čime se zapada u opasnost da se, ionako erodirane, institucije socijalne države i dalje oslabljuju. O primjerima praksi te ulozi paralelnih struktura u izgradnji lijevih pokreta i organizacija razgovarali smo s Jovicom Lončarom iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
  • 26. siječnja 2017. „Bifurcated Girls“ iz posebnog izdanja Vanity Faira 6. lipnja 1903. godine (izvor: Infrogmation). Rod kao društvena temporalnost: Butler (i Marx) Autorica donosi neke od važnih teorijskih i analitičkih uvida za razumijevanje rodne i spolne opresije, ukazujući na vezu između temporalnosti i kapitalističke eksploatacije. Na primjeru analize performativnosti roda (Judith Butler), Arruzza ukazuje i na njezin temeljni propust. Butler temporalnosti pristupa na ahistorijskoj, apstraktnoj razini, oslanjajući se primarno na lingvistički pristup društvenim praksama, zanemarujući pritom materijalne i ekonomske aspekte potonjih. Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Jane Pamuković u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo dr. sc. Ankice Čakardić.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG

pogledaj sve