Plenum
31. prosinca 2016.
Izvještaj s 214. i 215. plenuma FFZG-a
Nakon sjednice Senata Sveučilišta održane 13. prosinca 2016. godine, održan je i 215. plenum FFZG-a na kojem se pričalo o događajima na Senatu i mogućnostima daljnjeg djelovanja. Na dnevni red Senata situacija na Filozofskom fakultetu je ubačena kao zadnja točka. Senat je velikom većinom proglasio sjednicu FV-a od 21. studenog nelegalnom što plenum smatra neprihvatljivim i štetnim. Senatorima izabranima na spornoj sjednici rektor Boras je dopustio da prisustvuju sjednici bez prava glasa. U međuvremenu je Upravni sud donio odluku o poništenju zahtjeva za tužbom zbog raspuštanja prošlog SZ-a proglasivši se nenadležnim za navedena pitanja.
214. Plenum – 6.12.2016.
Prijedlog dnevnog reda:
1. Obavijesti
2. Ponavljanje ponovljenih izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta
3. Predstavnici Filozofskog fakulteta u Senatu
4. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma
5. Razno
Početak: 20:15
Moderator čita pravila plenuma.
Čita se prijedlog dnevnog reda.
Dnevni red je usvojen.
1. Obavijesti.
Nema ih.
2. Ponavljanje ponovljenih izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta
Sudionica napominje kako se sutra provode ponovljeni ponovljeni izbori za SZ. Izbori se ponavljaju zbog viška listića u kutiji. Izborno povjerenstvo se u svom radu vodilo tzv. „podsjetnikom o radu biračkog odbora“ koji se kosi s Pravilnikom o izborima. Taj podsjetnik nalaže da se izbori obustavljaju ako postoji ikakva razlika između evidentiranih broja glasača i broja listića u kutiji. U Pravilniku se navodi kako se izbori obustavljaju samo ako višak listića utječe na rezultate izbora. Taj je podsjetnik interni dokument koji je u kontradikciji s Pravilnikom i donesen je dan prije izbora. Na činu brojanja prisutan je bio prodekan Tin Turković, koji nije bio član Izbornog povjerenstva. Nema nikakve kontrole o tome je li se varalo ili ne i ne zna se što se radilo s listićima nakon toga. Listići također nisu imali serijski broj, što je važno jer se time kontrolira varanje na izborima. Listići se nisu brojali prije samog čina izlaska na izbore. Nakon svega, Izborno povjerenstvo nije htjelo snositi nikakvu odgovornost, već je raspustilo birački odbor te je u suradnju sa SZ Sveučilišta nametnulo novi birački odbor.
Moderator napominje da je snimanje zabranjeno, osim ako plenum ne odluči drukčije.
Sudionica se obraća sudioniku koji snima bez dopuštenja. Moderator je s razlogom napomenuo da se ne smije snimati, osim ako plenum to ne izglasa. Ona sama ne želi da ju se snima.
Sudionika zanima jesu li se poduzeli ikakvi koraci prema upravi ili nekim drugim instancama vezano uz uočene nepravilnosti. Također, zanima ga postoji li neki pisani dokument o odnosu SZ i delegata u vijeću. Pita što se događa ako netko od 16 kandidata diplomira, napusti studij ili se razboli – može li tada SZ s manje članova delegirati svih 16 članova FV-a, ili se raspisuju dodatni izbori?
Sudionik kaže kako ne postoji nikakva pismena potvrda, već sve to piše u Zakonu o SZ i o Pravilniku za izbore za SZ. Ako netko izađe iz zbora, onda po zakonu u zbor ulazi druga osoba koja ima najviše glasova. Članovi SZ-a teoretski mogu delegirati sami sebe u FV – nije posve jasno koliko je kandidata u FV, ako je 16 članova SZ. Zbor ne može imati manje članova nego što je studentskih predstavnika u FV. Postoji mogućnost da je broj delegata u vijeću 13, a u zboru 16. Uručena je žalba Izbornom povjerenstvu, koje se na te žalbe nije očitovalo. Uprave nemamo, pa ne zna kome se treba žaliti u vezi toga.
Sudionica kaže kako u vezi delegiranja predstavnika u vijeće od strane SZ postoji samo usmeni dogovor s v.d. dekana. On je rekao da se oni neće birati po principu kako se biraju stručni suradnici, već SZ ima apsolutnu slobodnu birati 16 predstavnika. Na papiru to nemamo.
Sudionik napominje kako imamo situaciju nelegalnosti od samog početka. Povjerenstva je izabrao Senat, a ne FV. Nemamo jasna pravila po kojima će se stvari odigrati. Ovisno o rezultatima će se stvar odigravati kako im se svidi. Zakonski ne možemo nikako djelovati. Imamo raspisane ponovljene ponovljene izbore koje je raspisao dekan koji je razriješen dužnosti. Trebamo vidjeti možemo li tražiti upravni nadzor za ovo, ali Ministarstvo nije na našoj strani. Može se razmotriti kako reagirati kada se zakonski ništa ne može poduzeti.
Sudionik kaže kako postoji razlika između zakona i statuta što se tiče broja predstavnika studenata u FV. Smatra kako možemo sukladno prošlim odlukama plenuma ne priznati izbore, ali podržati kandidate koji su prisiljeni izađi na izbore.
Sudionik kaže kako ne možemo ništa što se tiče činjenice da je razriješeni dekan raspisao izbore, budući da te odluke može poništiti samo novi dekan.
Sudionica napominje kako ne govorimo o Previšiću, nego o Holjevcu, koji je izbore raspisao nakon što je razriješen.
Sudionica se pita jesmo li uzeli u obzir kada odluke FV postaju važeće – kada ih prizna Senat. Pod pretpostavkom da se vijeće i prizna, budući da se sjednica Senata još nije održala, s pravne strane to je čisto. Smatra kako treba razmišljati o nekom obliku vaninstitucionalnog pritiska.
3. Predstavnici Filozofskog fakulteta u Senatu
Sudionica napominje kako je idući utorak sjednica Senata, a novi predstavnici će otići na tu sjednicu. Na nju je bitno otići budući da je na prošloj sjednici FV donesena Deklaracija o upravljanju FF, razriješena je uprava i donesena je odluka da se opozovu dosadašnji predstavnici fakulteta u Senatu, jer nisu obavljali svoj posao kako treba. Ideja je da se članovi vijeća i svi studenti i nastavnici pridruže povorci koja će pratiti članove Senata na sjednicu. Još se ne zna točno vrijeme sjednice, ovisno o tome organizira se polazak s parkinga fakulteta kao bi se izvršio pritisak na Senat da priznaju nove predstavnike. Zahtijevat će se da Senat usvoji odluke koje je donijelo FV, na sjednici na kojoj je bilo dvije trećine članova vijeća. Izabran je novi kandidat za v.d. kojeg Senat treba priznati. Traži se da se dopusti fakultetu da sam izađe iz postojeće krize, da se mogu provesti pošteni izbori za novog dekana.
Sudionica smatra kako bi plenum trebao podržati ovakav oblik akcije te da se sazove i RG za mini akcije. Drugo je pitanje što ćemo napraviti kao studenti po pitanju uprave koja je razriješena, a koja se još uvijek fizički nalazi u prostorima dekanata. Očito nema institucionalnih puteva na koji ih se može uvjeriti da su razriješeni.
Podržava li Plenum povorku koja će pratiti predstavnike Filozofskog fakulteta na sjednicu Senata 13. prosinca?
Plenum podržava.
Sudionica pita razmišlja li se o situaciji ako se nove senatore ne pusti na sjednicu?
Sudionica smatra kako se o tome treba raspraviti među profesorima koji će pratiti nove predstavnike u Senat.
Sudionicu je zanimalo ima li zanimljivih ideja za profesore.
Sudionik napominje kako moramo biti oprezni u cijeloj priči jer možemo zakonski odgovarati.
Sudionik napominje kako nismo u ravnopravnoj poziciji. Mi ovdje dogovaramo strategiju, a tu ima uhoda koje onda drugoj strani javljaju informacije. Trebali bismo se tajno dogovarati, jer su oni ispred nas i jer su nepošteni.
Sudionik kaže kako mu se sviđa prijedlog povorke, ali kako se u vrijeme do povorke može smisliti nešto što bi moglo suzbiti povorku. Bilo bi dobro van plenuma po radnim grupama smišljati akcije.
Sudionica smatra kako je povorka javni prosvjed pa misli da se tu nema nešto posebno za doznati. Ako senatori ne budu primljeni trebamo se zadržati na licu mjesta i pozvati medije te dati izjavu.
Sudionica se vraća na ideju radne grupe za mini akcije. Mogu se delegirati ljudi koji bi mogli raspraviti o tome kako pridonijeti prosvjedu i kako reagirati ako se predstavnici ne puste na sjednicu. Mogu se delegirati ljudi koji će onda zasebno o tome raspraviti.
Sudionik smatra kako nema zakonske regulative koja će nam zabraniti da sjednemo ispred vijećnice, ukoliko se predstavnike ne pusti u vijećnicu.
Sudionik smatra da ako naši predstavnici ne budu primljeni u Senat, onda imamo potpuno pravo početi u medijima govoriti o tome što mi imamo uopće raditi u sklopu Sveučilišta. Što se tiče ponovljenih izbora, ishod izbora će uvelike odrediti što će se dogoditi na idućoj sjednici Senata. Ukoliko pobijedi lista “Probudimo Filozofski” koja se eksplicitno svrstala uz rektorat, Senat neće morati puno djelovati. Ako pobijedi naša lista, onda se situacija komplicira. Izuzetno je važno da se svi s pravom glasa odazovu na izbore i da povuku kolege, da glasaju za našu listu i kolegu Aleksandra Dolića. To nam predstavlja vrstu osigurača za sve što ćemo raditi kasnije.
Sudionik kaže kako bi bilo dobro razmisliti o percepciji javnosti, u smislu uličnog napada na institucije Sveučilišta. Ključno je da pobijedi odgovarajuća lista koja bi osigurala legalnost i legitimnost odluka FV.
Sudionica misli da je ostalo neodgovoreno pitanje što se tiče razriješene uprave. Ona je uvijek za blokadu dekanata, ali nije sigurna koliko to ima smisla. Sada se puno stvari događa, izgubili bismo puno energije, ali neka akcija bi se mogla organizirati.
Sudionik kaže kako više uopće ne priznajemo razriješenog o.d. dekana. Formalnopravno ne priznajemo nikoga od uprave. Nakon sjednice Senata, naš o.d. postaje profesor Budak. Sve molbe koje ćemo tražiti, uputit ćemo njemu. Što se tiče neke akcije, ne zna što bismo mogli napraviti u takom kratkom vremenu.
Sudionik misli da se nije spomenula opcija da bi se ovi izbori poništili. Njima odgovara da se situacija odugovlači. To ne treba isključiti i trebamo se znati postaviti nakon toga, i vidjeti kako to može utjecati na sjednicu Senata. Kada bi se to dogodilo, došlo bi do takve situacije da bi se fakultet u potpunosti podredio Rektoratu, preko povjerenika. Ovi izbori su poništeni pod opravdanjem da su u kutiji bila tri listića viška. Izborno povjerenstvo koje je odgovorno za pravilno provođenje izbora ostalo je isto, bez obzira na to što se upozoravalo na to da ono mora snositi odgovornost. Ne postoji službeni zapisnik o tome što se dogodilo. Potpuno isti ljudi provode ponovljene ponovljene izbore.
Sudionicu zanima je li moguće da netko od naših predstavnika prisustvuje brojanju glasova, da ima svjedoka koji mogu potvrditi da su izbori nevažeći ili važeći.
Sudionika zanima koje su akcije poduzete da se promijeni Izborno povjerenstvo?
Sudionica kaže kako je urudžbiran zahtjev da se Izborno povjerenstvo razriješi. Moramo smisliti konkretni način na koji ćemo preuzeti fakultet, upravu, logistiku, komunikacijske kanale, a ne samo nominalno govoriti da je uprava razriješena. Ako Senat izignorira zadnju sjednicu FV, moramo blokirati dekanat. Dva su ulaza na koja trebaju stati ljudi i ne mičemo se dok se oni ne maknu.
Sudionica kaže kako smo na prošlim izborima imali dva člana biračkog odbora. Sada nemamo nikoga. Imamo promatrače, ali oni samo mogu nepravilnosti unijeti u zapisnik. Ako se uoče nepravilnosti koje se ne stave u zapisnik, pitanje je hoće li se na njih reagirati.
Sudionica pita može li se vidjeti zapisnik?
Sudionica kaže kako je profesorica Franić rekla da se zapisnik može dobiti ako se urudžbira molba. Nije bila konkretna oko toga moraju li to tražiti promatrači ili netko drugi.
Sudionik kaže kako su nametnuta povjerenstva za izbore, žalbe i birački odbor. Nakon protesta, dozvolilo se da se od strane fakulteta šalje tri predstavnika u birački odbor. Na ponovljenim ponovljenim izborima birački odbor je raspušten i u potpunosti je nametnut novi odbor. Nemamo nikoga tko bi mogao gledati to s druge strane. Zakonski se ne možemo protiv toga boriti. Ta povjerenstva nije smio imenovati Senat.
Sudionik kaže kako će samo u pravilniku promijeniti što treba po potrebi. Neovisno tko dobio na izborima, slaže se da treba blokirati dekanat.
Sudionik pita bi li blokiranje dekanata stvorilo negativnu sliku u medijima.
Sudionik kaže kako ta ideja mnogo ovisi o akciji na dan sjednice Senata, pa je teško govoriti sada. Ako ona ne prođe dobro, blokada dekanata jest jedina realna opcija. Treba imati na umu i rezultate izbora. Također napominje kako je sutra izvještajna sjednica Senata te pita može li se na toj sjednici pojaviti točka koja može utjecati na situaciju na fakultetu.
Sudionica smatra kako je blokada dekanata opcija ako sjednica Senata prođe loše. Smatra kako bi nesmotreno blokiranje bilo trošenje resursa.
Sudionica kaže kako blokada dekanata treba funkcionirati kao sredstvo pritiska. Ukoliko se dogode ikakve nepravilnosti na izborima (na izborima će biti dvije glasačke kutije), onda se ide u blokadu dekanata. Birački odbor promatrače gleda kao najveću opasnost, pri čemu im se nameću neki suludi uvjeti.
Sudionik se slaže da se treba nešto poduzeti po tom pitanju, pogotovo što se tiče legalnosti izbora. Napominje da treba biti oprezan s informacijama, ne zna koliko je provjerena informacija o dvije kutije. Treba se paziti da neprovjerene informacije ne idu u javnost.
Sudionica pita nije li se tražilo da se izradi nova kutija. Ne zna se hoće li se koristiti dvije kutije, jer u pravilniku piše da se koristi jedna kutija.
Sudionik smatra da se treba vratiti na temu Senata.
Sudionik kaže kako je najveći apsurd u tome što su izbori poništeni bez da itko zna je li se išta nelegalno dogodilo na njima. Ne znamo hoće li se birački odbor ravnati po pravilniku ili njihovom internom dokumentu. Ono što je najopasnije jest da se izbori mogu poništiti bez apsolutno ikakvog temelja, bez da se uopće ustanove nepravilnosti. Dovoljno je da iz tiskare dođe listić viška. Možemo krenuti raspravu oko toga koji bi bili naši uvjeti koji moraju biti ispuniti, a da ne dođe do blokade dekanata. Studenti su jako ispali iz situacije, treba ih ponovno vratiti u priču.
Sudionik postavlja pitanje ima li dovoljno ljudi za takve uvjete, treba o tome dobro promisliti.
Sudionik smatra kako bismo mogli zahtijevati da glasački listići budu brojčano šifrirani. Ako se takve stvari iznesu u javnost, to će onda motivirati studente i širu populaciju.
Sudionica kaže kako serijski brojevi na listićima služe da se spriječi varanje. Profesorica Franić je rekla da će se razmotriti prijedlog da na listićima bude serijski broj i da se prije izbora utvrdi broj listića koji postoji.
Sudionica smatra kako nema potrebe da se nešto urudžbira Senatu, već samo kako treba naglasiti da plenum podržava FV.
Sudionik kaže kako se u blokadu dekanata treba krenuti ako Senat odbije odluke FV, ako se spriječi da legalni kandidat v.d. preuzme upravljanje fakultetom.
Sudionica napominje dvije ključne stvari – ako se dogode nepravilnosti na izborima, a drugo je ako Senat ne prihvati sjednicu FV kao legalnu i ako se ne potvrde odluke FV. Hoćemo li odmah govoriti o blokadi dekanata, ili ćemo samo izglasati naše uvjete.
Sudionik kaže kako nemamo svoje ljude ni u povjerenstvima niti u biračkom odboru. Kako ćemo znati kome vjerovati da su izbori legalni? Ponašamo se kao naivna djeca. Birački odbor i izborno povjerenstvo su oktroirani, a oni odlučuju o tome kakvi će biti izbori. Tko će nama garantirati jesu li to pošteni ili nepošteni izbori. To je farsa od početka.
Sudionica smatra kako bismo mogli formulirati stajalište. Nećemo imati problema ako se sazna tko je pobijedio u izborima tijekom prebrojavanja glasova. Možemo zauzeti stav da ako se glasovi ne budu prebrojavali od strane biračkog odbora pred promatračima, ako se zapečate listići i predaju se povjerenstvu, da u tom slučaju idemo u blokadu dekanata. Rezultati bi trebali doći bez obzira na to jesu i izbori bili legalni ili nelegalni. Promatrači mogu vidjeti jesu li izbori bili legalni ili nelegalni.
Sudionik kaže kako je jako bitno što će se dogoditi na sjednici Senata. Čak i ako naši kandidati pobijede na izborima, mi ne priznajemo upravu. Ne bismo trebali sada donositi odluke o blokadi, već treba sazvati plenum odmah na dan sjednice Senata.
Sudionica se slaže s tim, tada ćemo već imati i rezultate izbora. Ne smijemo umanjivati činjenicu da, ako sve propadne, jedina stvar koju nam neće moći oduzeti bit će studentski delegati.
Sudionik kaže kako ne priznajemo ni ove izbore, jer je to produžetak njihovog neleganog rada. Mi njih ne priznajemo u svojoj osnovi.
Sudionica se ne slaže da ishod izbora nije bitan. On će utjecati na mišljenja kolega i slično. Kaže kako smo već pristali na potencijalne manipulacije čim smo pristali sudjelovati na izborima. Ne možemo znati, iako imamo svoje promatrače. U slučaju da se opet dogodi poništavanje izbora misli da bi to imalo jak mobilizacijski učinak i da se tada može govoriti o blokadi dekanata.
Želi li plenum nastaviti raspravu o ovome?
Plenum je suzdržan.
Sudionik smatra da se 13. prosinca odmah treba zakazati plenum. Ukoliko situacija bude loša, na tom plenumu će se izglasati blokada dekanata odmah idući dan.
Sudionik smatra kako plenum svakako treba izglasati da priznaje sjednicu FV od 21. studenog kao legalnu i legitimnu.
Priznaje li Plenum izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća koja se održala 21. studenog kao legalnu i legitimnu i odluke koje su donesene na njoj?
Plenum priznaje.
Sudionik kaže kako bismo trebali prijeći na iduću točku gdje ćemo odrediti termin idućeg plenuma, budući da znamo o čemu ćemo raspravljati.
4. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma
Moderator napominje kako se pojavio termin 13. prosinac kada će se održati sjednica Senata.
Slaže li se Plenum da se sljedeći Plenum održi 13. prosinca?
Plenum se slaže.
Odabrani su moderatori i zapisničar.
Završetak: 21:44
215. Plenum – 13.12.2016.
Početak: 20:15
Dnevni red:
1. Obavijesti
2. Sjednica Senata 13.12.
3. Razno
4. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma
Moderatori čitaju pravila plenuma.
Moderatori čitaju prijedlog dnevnog reda.
Plenum prihvaća dnevni red.
1. Obavijesti
Čita se podrška fAktiva.
Šalje se škrabica.
2. Sjednica Senata 13.12.
Sudionik sumira današnju povorku i sjednicu Senata. Povorka je krenula s FF-a prema Sveučilištu. Sudjelovalo je nekoliko stotina ljudi. Pred zgradom Sveučilišta nas je dočekala interventna policija koju je pozvao jedan od prorektora, da brani ulaz u dvorište zgrade. U 12 sati počela je sjednica Senata na koju su išli naši senatori i predloženi v.d. dekana. Bilo im je dopušteni prisustvovati, ali nisu imali pravo glasa. Na dnevni red kao zadnja točka ubačena je situacija na FF-u. S 9 suzdržanih glasova, a ostalo za, sjednica FV-a od 21.11. proglasila se nelegalnom.
Sudionik napominje kako se nisu senatori izborili za točku dnevnog reda, već se to dogovorilo na rektorskom kolegiju. Ostali senatori nisu znali za tu točku. Neposredno prije se članovima podijelio prijedlog odluke. Senatori su došli na sjednicu, na što ih je rektor upitao što tamo rade. Osporavao je njihov legalitet kao članova Senata, dopustio im je da budu na sjednici, ali bez prava na sudjelovanje u raspravi i bez prava glasa. Profesora Holjevca se molilo da se točku o FF-u stavi kao prvu točku, što je on odbio, jer je rektor tako odlučio. Molilo se i druge članove Senata da se ta točka stavi na prvo mjesto, ali nitko to nije podržao. Sjednica je trajala oko sat i pol. Rektor je pročitao unaprijed pripremljenu odluku, obavijestio je Senat da je odluka temeljena na mišljenju jednog odvjetničkog ureda. Nije se referirao na Odbor za statutarna pitanja, na koji takva pitanja moraju ići. Neki članovi Senata s PMF-a su pitali zašto to pitanje nije potegnuto na Odboru, na što rektor nije ništa odgovorio. Članovi Odbora su profesori Pravnog fakulteta. Rektor je rekao kako je Upravni sud donio odluku o poništenju zahtjeva za tužbom zbog raspuštanja prošlog SZ-a (sud se proglasio nenadležnim za ta pitanja). Senatori su se pokušali javiti za riječ, ali rektor im nije dao da govore. Na glasanju je ogromna većina prihvatila predloženu odluku, a nakon toga su neki počeli pitati zašto nije bio angažiran Odbor za statut. Rektor je i predstavnici sindikata nevoljko dao da govori. Ona je detektirala da je glavni problem loš odnos rektora i prorektora Čovića prema Filozofskom fakultetu. Rektor je napomenuo da FF-u predstoji konstituiranje novog SZ-a i sazivanje sjednice Fakultetskog vijeća. O.d. Holjevac je napomenuo da ga je imenovao Senat, i dok ga Senat ne opozove, on ostaje na toj funkciji. Mediji su dobro popratili događaj. Usprkos glasanju, atmosfera među članovima Senata ipak ide u našu korist i situacija će se sigurno promijeniti u našu korist.
Sudionica napominje kako je uzalud bilo slanje silnih dopisa senatorima, jer oni glasaju onako kako rektor kaže. Teško je bilo slušati rektora koji je iznio čitav niz neistina, a naši kandidati nisu mogli dobiti riječ. Što se tiče tužbe – rektor je to prikazao kao nešto što je gotovo i kao da je potpuno ispravna odluka kojom je raspušten SZ. Smatra da je evidentno da rektor članove Senata drži pod svojom kontrolom, tako da svaki naš korak mora biti maksimalno legalan, kako bi se mogli oduprijeti optužbama za nelegalnost.
Sudionik napominje kako je skandalozno da čovjek koji nema potporu vijeća bude bez kičme i da i dalje tvrdi da je o.d.Sudionika zanima je li se itko od dosadašnjih predstavnika u Senatu osim Holjevca javio i nešto komentirao?
Sudionik napominje kako je akademik Ježić dignuo ruku pred kraj, ali je rektor to ignorirao.
Sudionica kaže ako je o.d. dekana održao vatreni govor u kojem se prikazao mučenikom. Rekao je da će izdržati do kraja u svom zadatku, a vrlo jasno je istaknuo da ga samo Senat može maknuti s funkcije.
Sudionik kaže kako je formalnopravno o.d. u pravu, ali je pretpostavka da bi bilo moralno da traži razrješenje, ako nema potporu u vlastitoj kući.
Sudionik kaže kako je bilo govora o tome da se neke senatore osvijesti da je Ministarstvo od Sveučilišta tražilo dokumente za upravni nadzor, je li se to napravilo? (nije). Naglašava kako je u povorci bilo 300-400 sudionika, uz veći udio radnika i radnica fakulteta.
Moderator napominje da bi javljanja trebala ići u smjeru toga kako će se plenum postaviti prema sjednici.
Sudionik kaže kako je gledao emisiju u kojoj je gostovao dekan KBF-a gdje je otvoreno rekao kako ugovori s KBF-om nisu završena priča. Smatra da se nešto radi u pozadini po tom pitanju, jer je on otvoreno rekao da nije dobio informaciju da su ugovori gotova priča. I tu se može naslutiti da se želi odluka o ugovorima prebaciti na Senat.
Sudionik smatra kako je današnja sjednica uvod u scenarij prinudne uprave. Mi se nećemo moći dogovoriti s o.d. Holjevcem i prinudna uprava je krajnji scenarij, a onda se zna tko je glavni.
Sudionik kaže kako je realna opasnost od uvođenja prinudne uprave, koja zapravo već sad i postoji. Ali drugo je ako dođe netko potpuno izvana. Trebamo biti jako oprezni u daljnjim koracima i moramo pokazati da smo u stanju sami riješiti probleme na našem fakultetu. Smatra da trebamo postupiti tako da sačekamo konstituiranje SZ-a koji će izabrati predstavnike u FV. Treba pustiti o.d. da sazove sjednicu u siječnju. Ona će biti legalna i na toj sjednici trebamo ponoviti sve iste odluke koje smo donijeli na sjednici od 21. studenog. Oni nam tada ne mogu prigovoriti po pitanju legalnosti, a mi ćemo donijeti opet sve odluke, a na sjednici ćemo vjerojatno imati i još jaču većinu. Dobit ćemo i legalne predstavnike u Senatu, a trebamo pokrenuti i pitanje razrješenja o.d. dekana. On na to neće pristati, ali onda možemo djelovati preko naših predstavnika u Senatu. Trebamo oprezno planirati korake kako ne bismo omogućili drugoj strani da uvede prinudnu upravu.
Sudionik pita može li dekan spriječiti sjednicu Fakultetskog vijeća?
Sudionik smatra kako dekan neće imati na temelju čega odbiti sazivanje sjednice u siječnju.
Sudionica kaže kako je bila promatračica na izborima i kako je pratila brojanje glasova. Smatra kako se izbori nikako ne mogu osporiti. Lista “Filozofski je naš” imala je od 650-700 glasova. Upozorava kako se ne bismo trebali opustiti što se tiče izbora predstavnika za FV. Oni se biraju na otvorenoj sjednici SZ gdje svi imaju pravo glasa, pa je moguće da podržavatelji liste “Probudimo Filozofski” mogu doći i glasati.
Sudionik kaže kako bi to bilo ilegalno da se na taj način biraju delegati. SZ bira delegate, a otvorena sjednica znači da studenti mogu doći i prisustvovati raspravi.
Sudionik kaže kako je sudionica aludirala da uprava ne bi slučajno išla na biranje studentskih predstavnika po principu kako se biraju predstavnici suradničkih zvanja, koji se biraju na takav način. Ali to bi bilo stupidno i nestatutarno. I sama je uprava u zadnjih nekoliko mjeseci govorila da je jedini ispravan način biranja delegata u vijeće taj da ih bira SZ.
Sudionik kaže da imamo napismeno to određeno. Jasno je određena procedura i tko ju točno provodi.
Sudionik kaže kako izbori u tom slučaju ne bi imali smisla. Misli da bi trebali dijagnosticirati dvije stvari – imamo krizu upravljanja i krizu otpora. Ne možemo puno toga odlučiti, jer to realno ne možemo provesti. Sjeća se kada profesori i studenti nisu bili jedinstveni na sjednici FV kada se glasalo o razrješenju dekana Previšića kada mu se dalo vremena za očitovanje. Time smo im dali vremena, a dobili smo zaštitare. Nemamo mobilizacijski potencijal, ali trebamo raditi na njemu. Ako ne gradimo otpor i damo im vremena, doći će nam prinudna uprava.
Sudionica iskazuje podršku i kaže kako imamo podršku i kroatista iz Poljske, koji se informiraju i interesiraju za situaciju. Čestitaju na svim potezima i na strpljenju koje je iskazano.
Moderator zahvaljuje na podršci i naglašava kako sudionica itekako ima pravo glasa na plenumu.
Sudionik pita tko bi bio nadležan za ovo pravno pitanje, ako se Upravni sud ne smatra nadležnim.
Sudionica kaže kako su dobili pravna tumačenja da je to očitovanje smiješno. I dalje će se raditi na tome.
Sudionik kaže kako se u očitovanju Upravnog suda navodi ime jednog profesora pod skupinom studenata koji su podigli tužbu. Nisu u stanju imena napisati kako treba.
Sudionik kaže kako rješenje o raspuštanju SZ-a nema nikakvu uputu o pravnom lijeku, što je sumnjivo. Napominje kako bi čak i bez studentskih predstavnika postojala natpolovična većina na zadnjoj sjednici vijeća.
Sudionica smatra kako je dosta optimističan scenarij o sazivanju sjednice u siječnju. Konstituirajuću sjednicu SZ-a saziva dekan. To znači da bi se ona mogla dogoditi tek nakon Nove godine. Jedan od razloga zbog kojih je SZ raspušten jest neravnomjerna raspodjela delegata po odsjecima, što je o.d. naveo u svojoj poslanici danas. To znači da on mora paziti da preko delegata budu zastupljene sve studijske grupe, što je nemoguće. Kad se SZ konstituira, SZ mora imati još jednu sjednicu gdje se biraju delegati. Tzv. uprava će gledati koji su to ljudi i koje su im studijske grupe, što će možda htjeti mijenjati. Oni vrlo lako mogu opet navesti razloge da se raspuste delegati i mogu otezati. Nije baš izgledno da će se sve idealno odvijati sa sjednicom u prvom mjesecu. Ovoj upravi je u interesu odraditi Previšićev mandat do kraja, odnosno otezati s izborima za novog dekana do kraja ove akademske godine. Smatra da trebamo preuzeti stvar u svoje ruke i da trebamo pronaći način da potjeramo ovu upravu iz dekanata.
Sudionica se slaže i ne može povjerovati da će se na temelju moralnih načela sve idealno odviti. Bilo je moralno da Previšić odstupi, ali to se nije dogodilo dok nismo zaprijetili blokadom. Nemamo mogućnosti izvesti blokadu, tako da je ključno da radimo na mobilizaciji studenata. Stav da ljude ne zanima što se događa i da im je sve naporno, to je tužno. Moramo razmisliti za koga se stvarno borimo.
Moderator postavlja pitanja: kako da se plenum postavi, je li potrebna konkretna akcija na današnje događaje i treba li odraditi neku mini akciju? Neka rješenja – najlagodnije je ono da se čeka sjednica u prvom mjesecu, pod uvjetom dobre vjere i namjere s druge strane. Napominje kako se na sjednici za biranje predstavnika suradničkih zvanja pokušalo napraviti ono što je sudionica spomenula kao opasnost za SZ, ali su se predstavnici uspjeli oduprijeti. Kaže kako je instruktivno pravilo da novi dekan stupa na dužnost na početku iduće akademske godine, što mogu iskoristiti.
Sudionik smatra kako se institucionalni put čini najlagodnijim za sve, ali pokazalo se kako druga strana pliva vrlo dobro u tim vodama. Boji se da bi nas spuštanje garda i čekanje regularnog raspleta događaja dovelo do situacije da pretrpimo još jednu brutalnu nelegalnost s njihove strane, na što ne bismo mogli odgovoriti. Činjenica je da smo jači na terenu, imamo podršku među studentima i nastavnicima. Ključno je shvatiti da formalnopravno stanje može ići nama u korist samo ako se stanje na terenu preslika u njega. Trebamo razmišljati u smjeru kako će se plenum postaviti prema današnjoj sjednici. To ne mora biti radikalno, ali moramo doći do konkretnog stava na temelju kojeg ćemo dalje djelovati. Trebamo razmišljati o nečemu što ima mobilizacijski potencijal.
Sudionik smatra kako odluke i koraci nisu možda dovoljno dobro prikazani svim studentima. Dobar dio studenata ne želi ulaziti u takve sfere. Trebali bismo više ići u smjeru kako svakom pojedinom studentu probati naći interes koji bi mogao biti izražen kroz plenume. Zasad ovo izgleda dosta klupski. Ako se želi napraviti pritisak na rektorat, zašto se ne povezati s drugim sastavnicama?
Sudionica se slaže s argumentom da moramo djelovati na način da nam se ništa legalno ne može prigovoriti. Pita možemo li ikako apelirati na što višu instancu koja nije korumpirana da nam pomogne? Slaže se i s drugim argumentima – oni ne prežu od svakakvih metoda. Je li moguće da ne postoji neka viša instanca u koju oni nemaju upliv?
Sudionik smatra kako je izrazito skeptičan prema tome da će elegantno proceduralno rješenje proći glatko, jer u ovom dugačkom procesu pokazalo se da od najgore perverzije postoji uvijek gora. Nema više instance koja bi nam pomogla. To je stvar političke borbe unutar državnih institucija gdje smo realno slabiji. Tamo gdje nismo slabiji jest procedura na fakultetu. U ovom trenutku ne treba nigdje srljati, ne može se nešto konkretno organizirati u periodu do praznika. Vremenskim smo okvirom primorani na proceduralno strpljenje. Međutim, treba se pripremiti na to da te procedure neće proći, na razini mobilizacije studentskog pokreta i na razini mobilizacije profesora. To je zadnja mogućnost proceduralnog rješavanja prije neke vrste radikalizacije.
Sudionik je napominjao što bismo trebali raditi da bismo izbjegli prinudnu upravu, ali to ne znači da je to jedino što moramo raditi. Slaže se s tim da moramo imati akcije koje će održavati tenziju. Moramo privući što veći broj studenata i nastavnika. Vrlo brzo će se vjerojatno sazvati neki sastanci i sjednica FV na kojoj će se izjaviti kako ne priznajemo odluke Senata dok Senat ne počne priznavati naše odluke. Može se razmišljati i o akcijama koje bi pokazale nezadovoljstvo sjednicom Senata.
Sudionica kaže kako su se danas svi pojavili jer je najavljivana blokada dekanata. Pita tko bi se pojavio na blokadi dekanata da se ona izglasa. Blokada podrazumijeva stavljanje stolova na ulaze i dežuranje cijeli dan i noć. Smatra kako bi se u dogovoru s profesorima mogli organizirati razgovori sa studentima u kojima bi im se objasnila situacija.
Sudionik se slaže da cijela situacija možda nije dovoljno elaborirana prema van. Međutim, ne zna kojim bi se kanalima stvar još trebala promovirati. To se dosad radilo preko medija i društvenih mreža. Ne razumije kako nešto nije dovoljno iskomunicirano i kako nešto može djelovati klupski. Svaki put kada se govorilo o aktivnijem angažmanu, to je završilo na minimalnom broju ljudi. Aktivnijeg angažmana većeg broja ljudi nema. To se ne može postići time da se netko javi da je zainteresiran, već da doista i radi na tome. Možda bismo mogli raditi na tome da se konstituiraju radna tijela preko kojih bi veći broj ljudi mogao postati aktivan. Na izbore je izašao veći broj ljudi nego inače, ali to je i dalje vrlo mali broj.
Moderator usmjerava raspravu uže, da se ide prema konkretnim zaključcima. Moli da se sva javljanja fokusiraju na točku i da probaju predložiti konkretne zaključke plenuma.
Sudionica napominje kako je blokada prije bila ogromna prijetnja. Brine ju što je tako mali broj ljudi došao unatoč najavi blokade. Trebamo paziti na to kakav dojam ostavlja kada se blokada najavi, a kada se ne pojavi dovoljan broj ljudi. Time gubimo institucionalnu moć. Mobilizacija bi se trebala fokusirati na prijetnju ugovorima s KBF-om, jer ta priča nije ni približno gotova.
Sudionik kaže kako je jednostavno mobilizirati studente. Ova borba nema lica, već nas prikazuju kao masu koja se samo buni i galami. Tko su ljudi koji vode borbu? Treba pokazati na konkretnom primjeru zašto je Boras problem, zašto je problem ugovor s KBF-om. Tek tada možemo dobiti kritičnu masu o kojoj govorimo.
Moderator napominje da je jedan od osnovnih principa djelovanja plenuma depersonalizacija. Kaže da ćemo ili u potpunosti mijenjati način djelovanja plenuma i početi s personalizacijom ili prijedlog sudionika nije u skladu s djelovanjem plenuma. Dodaje da se uz konkretan prijedlog može odmah ponuditi i sazivanje radnih grupa.
Sudionik se osvrće na raniji prijedlog jednog sudionika koji je predložio da se povežemo s drugim institucijama. To se, naime, dogodilo. Navodi primjere TTF-a i HS-a. Također predlaže da ponovno počne izlaziti Skripta jer bi tip mobilizacije predavanjima mogao djelovati kao indoktrinacija pa i odbojno. Ističe strah da se stvar previše legalizira, posebice na studentskoj razini. Ističe bojazan da je diskurs studentskoga pokreta postao previše juridički i sugerira da ponovno počne izlaziti Skripta kao informativni pamflet. Usto, zagovara jasniju artikulaciju stava studentskog pokreta, koji je možda postao nejasan od rujna.
Sudionik se javlja kako bi rekao nešto o percepciji prijetnje blokadom. Za razliku od 2009. godine, čini se da se ta prijetnja danas doživljava praznom. Smatra da bi blokada trebala imati drugačiji odjek u medijima. Sugerira da je organiziraju profesori. To bi ostavilo drugačiju sliku u javnosti. U tom slučaju nitko neće moći reći: „Eto, opet studenti s Filozofskog!“
Sudionik smatra da treba forsirati sankcije. Treba zadati realno postavljene rokove i popratiti ih ultimatumom. Smatra da su jedina točka kojoj se možemo obratiti mediji, odnosno građani koji prate situaciju. Današnji naslov o interventnoj policiji ispred rektorata izazvao je strah. Sada je potrebno brzo reagirati na tu situaciju.
Sudionica kaže da je marketing plenuma loš. Javnost više ne zna kako je došlo do ovoga. Komplicirano je. Kaže da će kolege lakše podržati stvari ako shvate kako se one odražavaju na njih.
Sudionica kaže da, sada kad je blokada već spomenuta, ne možemo izaći u javnost i s čim što nije vezano uz blokadu. Predlaže da se organizira štand na kojem bi se studente informiralo o problemima i blokadi. Mogla bi im se dijeliti blokadna kuharica.
Sudionik kaže da se borba vodi na dva fronta. Prvi je institucionalni, a drugi vaninstitucionalni. Smatra da su studenti i previše informirani, informacijama ih se zatrpava svaki dan. Što se tiče motivacije, zaključuje da su ljudi sebični.
Studentica predlaže postavljanje Youtube kanala na kojemu bi se kroz nekoliko kratkih videa informiralo ljude o problemima.
Sudionik se osvrće na dvotjednu kampanju koja je prethodila studentskim izborima. Kaže da nitko ne može natjerati ljude koji se ne žele informirati da se informiraju. Kaže da je protiv personalizacije jer je dobivao prijetnje kada je izašao sa svojim imenom i prezimenom.
Moderator kaže da bismo trebali postići dogovor oko toga kakav je naš stav oko budućih događanja. Pita bi li plenum preko medijske sekcije trebao reagirati na današnje događaje?
Sudionica smatra da bi plenum na sebe trebao preuzeti teret da se od o.d. dekana do određenoga roka traži sazivanje sjednice. Na taj bi način članovi Vijeća ostali ”čisti”, a plenum bi pokazao inicijativu.
Sudionica postavlja pitanje mogu li profesori ući u blokadu na ovaj način.
Nekoliko sudionika odgovara da ne, ne iz ovih razloga.
Sudionica primjećuje da su se pojavila dva smjera: čekanje siječanjske sjednice i radikalizacija. Smatra da bi se do siječnja trebao organizirati niz mini-akcija kojima bi se pokušalo djelovati na o.d. dekana, možda na njega osobno. Potom, ako dođe do neregularnosti, možemo opet razgovarati o blokadi.
Sudionik smatra da je pisanje plenumske izjave možda kontraproduktivno jer je dinamika trenutno takva da svaki dan izlazi novi plenumski status, koji onda mediji prenesu ako im je zanimljiv. Osvrće se i na prijedlog sudionice prije njega i smatra da o tome treba razmisliti.
Moderator pita postoji li uopće itko tko se zalaže za izjavu.
Sudionik kaže da smo prije povorke imali svoje zahtjeve. Trajali smo tamo i ništa se nije dogodilo. Trebali bismo imati neki komentar kojim bismo iznijeli svoj stav o tome što se dogodilo.
Moderator predlaže formulaciju za glasovanje: Nalaže li plenum medijskoj sekciji sastavljanje izjave povodom današnjih događanja na Senatu?
Sudionik smatra izjavu za medije nužnom. Smatra da, ako oni imaju interventnu policiju, mi moramo imati izjavu.
Sudionik ponavlja da je plenum danas već objavio dulji status.
Plenum je većinom odlučio da medijskoj sekciji nalaže sastavljanje izjave.
Sudionik smatra da ne trebamo dogovarati smjernice za izjavu jer bi se radikalno drugačiji stavovi, kad bi postojali, već iskristalizirali u raspravi. Stav plenuma treba biti ispoštovan, ostalo je stvar autonomije radnih grupa.
Sudionica pita je li medijska sekcija već pisala izjava i jesu li one prenesene u medijima.
Sudionik, koji je član medijske sekcije, kaže da su te izjave u zadnjih 6 mjeseci redovito bile objavljivane na portalima. Što se tiče izjave, dodaje da bi se trebao iskristalizirati jedan temeljni stav plenuma u vezi današnje sjednice koji bi onda bio temelj za sastavljanje izjave.
Prijedlog za glasovanje: Smatra li plenum odluku Senata u vezi Filozofskog fakulteta donesenu na sjednici 13. prosinca neprihvatljivom i štetnom po Filozofski fakultet i Sveučilište u Zagrebu?
Plenum smatra odluku Senata u vezi Filozofskog fakulteta donesenu na sjednici 13. prosinca neprihvatljivom i štetnom po Filozofski fakultet i Sveučilište u Zagrebu.
Moderator čita popis radnih grupa: RG za mini-akcije, RG za vanjsku suradnju, RG za pripremu blokade, medijska sekcija i RG za informiranje putem predavanja. Traži da se jave ljudi voljni sazvati svaku od tih grupa tijekom sljedećih tjedan-dva. Medijska sekcija, koja ima stalno mandatirane članove, trebala bi imati otvorenu sjednicu. Treba sazvati i RG za mini-akcije.
Sudionik sugerira da se na papir zabilježe ljudi koji žele raditi na nečemu. Oni se onda mogu međusobno koordinirati. Popis je već poslan, a termini sastanaka će biti objavljeni na plenumskoj listi.
3. Razno
/
4. Termin, moderatori, zapisničar
Sudionik predlaže da se to prepusti RG za tehnikalije, kao i dosad.
Završetak: 22:09