11 HM teza

Feministička borba za reproduktivna prava na području bivše Jugoslavije već više od dva desetljeća svoje argumente promišlja primarno u okvirima liberalnog koncepta ljudskih prava, strateški odvojena od socioekonomskog konteksta i vlastitog socijalističkog nasljeđa. Ponuđenih jedanaest historijsko-materijalističkih teza dio su nastojanja da se borbu za pravo na abortus ponovno pozicionira u kontekst klasne borbe, a feminističku teoriju i praksu u kontekst šireg antikapitalističkog projekta, što je i jedini način da legalni pobačaj postane i egalitaran, odnosno dostupan svim ženama. Tekst je korišten kao argumentacijska podloga prosvjedne akcije koju je u rujnu ove godine u Zagrebu organizirala Platforma za obranu reproduktivnih prava žena.

Izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Liberalni koncept prava danas je prepoznat kao temeljno područje političke borbe ne samo lijevih progresivnih snaga, već i desnih konzervativnih aktera – pravo na pobačaj i pravo na život postaju suprotstavljeni ideološki koncepti koji argumente sukobljavaju unutar „neutralnog“ polja ljudskih prava, legitimirajući vlastite koncepte pozivima na jednakost i slobodu. Takav ahistorijski pristup pitanju reproduktivnih prava odvojio je pitanje prava na abortus od konkretnih socioekonomskih uvjeta u kojima je to pravo izboreno, odnosno od materijalnih uvjeta u kojem raste pritisak da se ta prava reduciraju. I dok je pravo na abortus izboreno u okviru emancipatornog socijalističkog projekta koji je težio podruštvljenju reproduktivnog rada žena, zahtjevi za njegovom restrikcijom javljaju se u kontekstu neoliberalnog kapitalizma koji teret društvene reprodukcije, zbog specifičnog načina proizvodnje i akumulacije, prebacuje na žene. Politizacija borbe za reproduktivna prava, odnosno pravo na prekid, ali i planiranje trudnoće, podrazumijeva borbu za besplatno, dostupno i kvalitetno javno zdravstvo i obrazovanje, predškolski odgoj i obrazovanje, sigurna radna mjesta, razvojne i solidarne stambene politike. Borba za reproduktivna prava dio je klasne borbe, a feministička borba sastavni element šire antikapitalističke fronte jer jedino tada legislativni zahtjev za legalnim pobačajem postaje i egalitaran – dostupan svim ženama bez obzira na njihov ekonomski i društveni kapital.

*****

Pravo na pobačaj ne podrazumijeva isključivo žensko pravo na odlučivanje o vlastitom tijelu, jer je pitanje reproduktivnih prava pitanje šire društvene reprodukcije. Za reprodukciju postojećih socioekonomskih prilika neophodan je stalni dotok nove jeftine radne snage koju žene rađaju, besplatno hrane, oblače, školuju i pripremaju za tržište rada, a u slučaju starosti i bolesti o njoj skrbe i njeguju. Pitanje prava na pobačaj neophodno je povezati s progresivnim radnim i socijalnim pravom koje se tiče javnih vrtića i jaslica, javno dostupnog zdravstva i školstva, kvalitetnih menzi i studentskih domova, sigurnog zaposlenja, stambenih i mirovinskih fondova, domova za starije i nemoćne. Pravo na pobačaj je i „žensko“ i klasno pitanje, jer je rodnu opresiju nužno promišljati u kontekstu materijalnih uvjeta proizvodnje i reprodukcije kapitalizma.

*****

Pravo na pobačaj ne može biti osigurano samo zakonskom regulativom jer pravna jednakost ne uzima u obzir nejednake materijalne preduvjete koji definiraju hoćemo li neko pravo moći koristi ili ne. Primjerice, žene koje su nezaposlene, žene zaposlene na radnim mjestima koja su nezaštićena i nesigurna, potplaćena ili neplaćena, žene bez zdravstvenog osiguranja, siromašne žene, žene s djecom bez podrške obitelji i šire zajednice, žene iz ruralnih područja, studentkinje, migrantkinje i tražiteljice azila, LGBTIQ+ osobe koje ne raspolažu materijalnim i drugim resursima neophodnima za donošenje odluke. Borba za reproduktivna prava koja ne uključuje zahtjev za besplatnim i javno dostupnim pobačajem tek je borba za privilegirane žene koje raspolažu potrebnim kapitalom za uživanje ovog prava.

*****

Reproduktivno zdravlje kolektivno je pitanje, koje ovisi o javno dostupnim zdravstvenim uslugama i ustanovama. Institucije javnog zdravstva ne smiju biti poligon za prakticiranje „priziva savjesti“ koji legalnu uslugu čini sve nedostupnijom i time prisiljava žene na ilegalne, često nestručno izvedene i rizične pobačaje. Proces privatizacije javnog zdravstva komodificira pravo na pobačaj pretvarajući pitanje reproduktivnog zdravlja u robu na tržištu.

*****

Reproduktivna prava podrazumijevaju pravo žene da pobaci, ali i da rodi i odgaja dijete. Mogućnosti planiranja roditeljstva ne podrazumijevaju samo individualnu odluku o tome želimo li djecu ili ne, nego imamo li osigurane potrebne preduvjete za njihov odgoj i razvoj. Konzervativna populacijska politika koja reproducira tradicionalnu priču o ulozi žene kao majke, pristupa reproduktivnom zdravlju žena kao domoljubnom resursu zaduženom za reprodukciju zdravlja nacije i održavanje postojećih društveno-proizvodnih odnosa.

*****

Za reprodukciju kapitalizma, osim proizvodne sfere jednako je važna i ona kućanska, tzv. privatna sfera. Besplatni kućanski rad, koji uključuje seks kao rad, rađanje i brigu za djecu te obitelj, jedan je od ključnih preduvjeta funkcioniranja kapitalističkog društva. Podrivanje mita o nuklearnoj, heteronormativnoj obitelji, ujedno predstavlja i direktni napad na kapitalistički način proizvodnje i akumulaciju kapitala. Učinkovitost feminističkog projekta ovisi o uključivanju materijaliziranih rodnih, rasnih, klasnih, etničkih i dobnih kategorija, te ekološke i antispecističke dimenzije u kontekstu feminističke borbe.


Teze:

1. Pravo na pobačaj nije samo „žensko“ nego i klasno pitanje.

2. Pravo na pobačaj nije samo pravna, nego i ekonomska kategorija.

3. Pravo na pobačaj nije samo pitanje individualnog izbora, nego i društvene odgovornosti.

4. Pravo na pobačaj nije samo pitanje legalnosti abortusa, nego i dostupnosti javnog zdravstva.

5. Pravo na pobačaj nije samo pitanje osobnog, nego i javnog dobra.

6. Pravo na pobačaj ne uključuje samo postojanje uvjeta da se prekine trudnoća, nego i postojanje uvjeta za rađanje i odgajanje djece.

7. Pravo na pobačaj ne smije biti regulirano prema zahtjevima konzervativne populacijske politike.

8. Pravo na pobačaj ne znači samo borbu protiv patrijarhata, nego i kapitalizma.

9. Borbu za reproduktivna prava treba pozicionirati u okvire šire radničke i klasne borbe.

10. Feministička analiza mora se temeljiti na historijsko-materijalističkoj argumentaciji.

11. Feministička borba nužno mora biti dio šireg antikapitalističkog pokreta.

 



1   3   Crveni cover

Dizajn: [RD]










Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu.

Vezani članci

  • 20. rujna 2017. Manuel Rivero, Ado-Nay, „Grave impedimento de existencia o desarrollo III“, ulje na drvu, 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Politička dimenzija reproduktivne sfere Historijsko-materijalistički pristup koji temu reproduktivnih prava politizira unutar neoliberalnog socio-ekonomskog okvira, a kao temeljno polje borbe prepoznaje sferu šire društvene reprodukcije, odnosno kapitalističkog sustava akumulacije, marginaliziran je unutar feminističkih strategija otpora koje argumentacijsku liniju grade na reaktivnim liberalno-legislativnim zahtjevima i konzervativnom zagovaranju autonomije ženskog tijela. O pravu na abortus i pravu na roditeljstvo kao ekonomskim kategorijama, posljedicama institucionalizacije socijalnih zahtjeva desnih subpolitičkih subjekata, režimima roda unutar kapitalizma, klasnim mobilizacijskim potencijalima LGBTIQ+ aktivizma, te o borbi za reproduktivno zdravlje kao dijelu šireg socijalističkog projekta razgovarale_i smo s Mijom Gonan, feminističkom i queer aktivistkinjom i teoretičarkom.
  • 27. rujna 2017.
    Featured Video Play Icon
    Promjena okvira #15
    O reproduktivnim pravima

    Prilog o reproduktivnim pravima [00:00:46] Mia Gonan: Politička dimenzija reproduktivne sfere | proširena, prilagođena verzija intervjua Maya Andrea Gonzalez | proširena, prilagođena verzija intervjua u pripremi Nataša Mihoci | proširena, prilagođena verzija intervjua u pripremi Ana Vilenica | proširena, prilagođena verzija intervjua u pripremi Prosvjedne reakcije na manifestaciju tzv. Hoda za život [00:26:54] Emisija je […]

  • 31. prosinca 2016. Kućanski poslovi (izvor: Mario Mancuso prema Creative Commons licenci). Feminizam nije moralna policija U koautorstvu s Nicole Cox, Silvia Federici je prije četiri desetljeća pokrenula „kuhinjsku kontraofanzivu“ na patrijarhat i njegova kapitalistička uporišta. Tadašnje isticanje problema neplaćenog kućanskog rada otvorilo je novu perspektivu kritike te neizmjerno obogatilo repertoar teorijske i praktične ljevice. Danas, kada se žene nalaze na udaru autoritarnih kapitalističkih režima i dok društvo prolazi snažnu repatrijarhalizaciju, važno je ponovo eksplicirati kako se kapitalizam i patrijarhat uzajamno konstituiraju. Takva perspektiva, koja objedinjuje historije eksploatacije i opresije otvara priliku za artikuliranje novih emancipatornih politika. Zato smo s ovom feminističkom historičarkom i teoretičarkom razgovarali o feminističkoj teoriji te njezinoj društvenoj i političkoj ulozi.
  • 4. rujna 2017.
    Featured Video Play Icon
    Lijeve emancipatorne prakse – što nas (ni)je naučila povijest feminističke borbe

    Kao jedan od glavnih razlog organiziranja tribine o lijevim emancipatornim praksama na prostoru Jugoslavije, moderator Jakov Kolak naveo je nedovoljnu zastupljenost sadržaja vezanih uz feminističke teorije i prakse u kurikulima sveučilišnih predmeta, odnosno neophodnost da se ukaže na probleme i ograničenja liberalnog feminizma kao globalno dominantnog feminističkog pravca koji svojim djelovanjem podržava strukturnu opresiju klasno […]

  • 1. kolovoza 2016. Mural na sindikalnoj zgradi u Belfastu (Izvor:  William Murphy@Flickr) Nužno je uspostaviti kontrolu nad državnim institucijama U sklopu zimskog seminara Zelene Akademije na Plitvičkim jezerima razgovarali smo s Hilary Wainwright, stručnjakinjom za demokraciju i javni sektor te članicom uredništva lijevog britanskog online magazina Red Pepper. Wainwright iznosi teze o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, grassroots mobilizacijama, razvoju paralelne ekonomije, obrani socijalne države te feminizmu i pitanju kućanskog rada.
  • 23. lipnja 2017.
    Featured Video Play Icon
    Rodno uvjetovana prekarnost privatizirane društvene reprodukcije: rodno uvjetovano siromaštvo i država

    Referirajući na svoju knjigu Gendered States of Punishment and Welfare: Feminist Political Economy, Primitive Accumulation and the Law (2016.), Adrienne Roberts ukazala je na historijsku konzistentnost te ulogu niza disciplinirajućih legislativnih procesa i penalizirajućih mehanizama socijalne države u održavanju kapitalističkog načina proizvodnje, čime se produbljuje ne samo klasna i rasna, nego i rodna stratifikacija.   […]

  • 8. ožujka 2017. Noćni marš - 8. mart,  2016. godine, Zagreb (Kristina Josić/Libela) Ne postoje teme koje otvaramo nakon revolucije U svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda koji je „Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece“ proglasio zastarjelim, i time barem privremeno osujetio sve agresivnije pokušaje desnih konzervativnih struja da dokinu pravo na abortus u Hrvatskoj, kao i predstojećim prijedlozima novoga zakona, iznimno je važno raspravljati o političko-ekonomskom i društvenom kontekstu u kojem žene danas ostvaruju reproduktivna prava. S Vedranom Bibić razgovarali smo o klasnoj dimenziji ženske borbe i dostupnosti izborenih prava, nužnosti nadilaženja ograničenja koja postavlja liberalni feminizam te problemima feminističkih i ljevičarskih organizacija na našim prostorima.
  • 11. rujna 2015.
    Featured Video Play Icon
    Marksizam i podčinjavanje žena

    Lokacija: Kino Europa, Zagreb, 21h, 12.5.2015.   Moderira: Ankica Čakardić   U ovom ću predavanju govoriti o svojoj knjizi Marxism and the Oppression of Women: Toward a Unitary Theory (Marksizam i podčinjavanje žena: prema unitarnoj teoriji), prvi put objavljenoj 1983. godine, a potom u revidiranom obliku 2013. godine.   Izvorna knjiga zamišljena je kao intervencija […]

  • 26. siječnja 2017. „Bifurcated Girls“ iz posebnog izdanja Vanity Faira 6. lipnja 1903. godine (izvor: Infrogmation). Rod kao društvena temporalnost: Butler (i Marx) Autorica donosi neke od važnih teorijskih i analitičkih uvida za razumijevanje rodne i spolne opresije, ukazujući na vezu između temporalnosti i kapitalističke eksploatacije. Na primjeru analize performativnosti roda (Judith Butler), Arruzza ukazuje i na njezin temeljni propust. Butler temporalnosti pristupa na ahistorijskoj, apstraktnoj razini, oslanjajući se primarno na lingvistički pristup društvenim praksama, zanemarujući pritom materijalne i ekonomske aspekte potonjih. Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Jane Pamuković u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo dr. sc. Ankice Čakardić.
  • 11. svibnja 2015. Lise Vogel: Još jednom o kućanskom radu

    U svom predavanju naslova “Marksizam i podčinjavanje žena” (12.5., 21h, Kino Europa, 8. Subversive festival) – prema istoimenoj knjizi koja je 2013. godine doživjela i svoje reizdanje, autorica će se kritički osvrnuti na dualan sistem popularan među socijalističkim feministkinjama koje tvrde da su spol i klasa dvije odvojene autonomne jedinice proučavanja ženske potlačenosti i perspektive […]

  • 15. ožujka 2016. Vida Tomšič na zaključnom plenarnom zasjedanju 5. kongresa SZDL Slovenije, 9. ožujka 1961. (Izvor: commons.wikimedia.org) O Vidi Tomšič, marksističkom feminizmu i djelovanju Autorica donosi kritiku članka Nanette Funk, koja obnovljeni interes za politički rad osoba poput Vide Tomšič (1913-1998) označava kao „reaktivnu formaciju“ spram neoliberalizma te akademski trend koji bi mogao „ugroziti reputaciju“ ženskih i rodnih studija u regiji. Bonfiglioli ukazuje da su navedeni stavovi tipičan pokušaj nasilnog kreiranja binarne distinkcije između ženske „volje za djelovanjem“[*] i socijalističke državne politike, tvrdeći kako je ostvarivanje ženskih prava unutar komunističkih partija i ženskih organizacija pod državnim socijalizmom uistinu bilo moguće. Nadalje, smatra kako je nužno smjestiti transnacionalni aktivizam Vide Tomšič u kontekst globalnog sustava antifašističkih, antikolonijalnih te internacionalističkih poslijeratnih mreža.
  • 31. prosinca 2016. „Candy colors“ (izvor: Stig Nygaard prema Creative Commons licenci). Da sam, da sam, da sam žensko, ne bih bio muško Iako je spolna binarnost problematična čim se zagrebe dublje od nivoa reduktivnih javnih diskusija lišenih svake nijansiranosti argumenta i pluralizma perspektiva, ona presudno utječe na oblikovanje društvenih institucija, bile one formalne ili neformalne. Time društvo postaje polje neprihvaćanja za svaki identitet koji izlazi iz binarnih okvira. Ovo stvara situaciju u kojoj je: „život transrodne osobe kratka i tragična priča, dupkom ispunjena nasiljem čiji je rezultat smrt koja društvo napokon rješava bremena aberacije. Tjelesno postojanje transrodnih osoba polje je borbe u kojoj su transrodne osobe kolateralne žrtve koje svoja tijela nužno moraju prezirati, jer su naprosto nedopustiva.“
  • 25. siječnja 2016. Fotografija postavljanja izložbe „Labour of Love“ Adele Jušić inspirirane kampanjom „Nadnice za kućanski rad“ (Izvor: adelajusic.wordpress.com, photo by Ana Pečar, KIBLA PORTAL, Maribor, 2014) Prema ekonomiji brige za druge U drugom dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku sugovornice propituju kako različiti konceptualni i implementacijski okviri BTD-a adresiraju pitanja neplaćenog kućanskog rada, migrantske krize te institucionalnih ograničenja (depolitiziranog) volonterskog rada, pokušavajući utvrditi univerzalni i društveno transformativni potencijal zahtjeva za BTD-om kao ulazne točke u antiproduktivističku ekonomsku paradigmu koja bi na prvo mjesto postavila reprodukciju života: "Ako BTD zamišljamo kao mjeru kojom želimo ostvariti tranziciju u društvo koje se temelji na ekonomiji reprodukcije i brige za druge, to znači da težimo za time da demokodifikacija rada otvori prostor za prakse solidarnosti koje su više od krpanja rupa u postojećem sustavu."
  • 13. svibnja 2017. „LEBANON HANOVER III“ (izvor: Rowena Waack @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci.) Zajedno protiv kapitalizma i patrijarhata Repozicioniranje feminističke borbe iz dominantno reformističkog polja (neo)liberalnog feminizma u revolucionarno polje lijevog feminizma od velike je važnosti za konsolidaciju ženskog pokreta, ali i promišljanje progresivnih strategija svih budućih antikapitalističkih platformi. S Petrom Odakom razgovarale smo o retradicionalizaciji rodnih odnosa, heteropatrijarhalnosti kapitalističkog sustava, zaboravu materijalističkog historijata crvenog feminizma te posljedicama marginalizacije njegova zahtjeva za klasnom solidarnošću, odnosno eksplanatornoj važnosti ovakvog pristupa za izgradnju širih savezništava u neoliberalnom društveno-ekonomskom kontekstu.
  • 4. prosinca 2012. Zašto feminizam i marksizam ne djeluju kao cjelina?

    Vedrana Bibić, Ankica Čakardić i Tina Tešija za Zarez su napisale osvrt na devetu godišnju konferenciju časopisa Historical Materialism održane u Londonu u studenom, posebno obraćajući pažnju na tretman feminističkih i “ženskih” perspektiva u programu konferencije. Na devetoj godišnjoj konferenciji časopisa Historical Materialism pod nazivom “Weighs like a nightmare”, održanoj na londonskom SOAS-u, po prvi […]

  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 19. travnja 2015. „Povijesna“ ekvadorska reforma radnog zakonodavstva prepoznala je važnost kućanskog rada

    Prošlog je tjedna u ekvadorskom parlamentu s 91 glasom za i 29 glasova protiv usvojena reforma radnog zakonodavstva pod nazivom “Zakon o pravedno vrednovanom radu i priznavanju kućanskog rada”. Uz priznavanje i naknadu za kućanski rad kroz sustav socijalne zaštite, novi zakon o radu donosi i odredbe koje štite dosad učestalo diskriminirane skupine radnika, kao […]

  • 31. prosinca 2016. Dugina zastava (izvor: Lukas Volk prema Creative Commons licenci). Solidarnost u prostorima nevidljivosti Dominantna javna percepcija o temama kojima se bavi LGBTIQ+ pokret dovela je do njihove redukcije na problematiku ljudskih prava, uz često prenaglašavanje prvih dvaju identiteta koje ovaj akronim označava. Unatoč proklamiranim najboljim namjerama liberalnog mainstreama, takva „borba“ za prava LGBTIQ+ osoba zapravo rezultira održavanjem nevidljivosti redovnih i svakodnevnih poteškoća ove populacije i prateće uloge društvenih institucija, primjerice obitelji, u njihovom perpetuiranju. S Ninom Čolović, iz LGBTIQ inicijative „AUT“, razgovarali smo o tim redovnim i svakodnevnim problemima koje LGBTIQ+ osobe doživljavaju isključivanjem iz obitelji i posljedičnom društvenom marginalizacijom.
  • 1. ožujka 2017. Clara Zetkin, crtež Roberta Diedrichsa (izvor: Krückstock, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Za oslobođenje žena! Na Međunarodnom radničkom kongresu u Parizu, održanom od 14. do 20. srpnja 1889. godine, politička radnica njemačkog i međunarodnog radničkog pokreta Clara Zetkin, koja je od 1890. upravljala ženskim proleterskim pokretom u Njemačkoj, održala je značajan govor o odnosu ženskog rada i kapitala te specifičnosti ženske nadnice u kapitalističkom sustavu. Ukazavši da pitanje ženske emancipacije nije izolirano pitanje, ustvrdila je da ga je nužno promatrati u kontekstu šire društvene reprodukcije unutar koje i radnici i radnice dijele zajednički interes i istog neprijatelja. Prijevod ovog govora nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.
  • 11. ožujka 2017. Crveni karanfili (izvor: ChadoNihi @ Pixabay prema Creative Commons licenci) Klasno cvijeće U osvrtu na revolucionarni historijat Osmog marta, autorica evaluira njegova suvremena obilježavanja koja više nego ikad moramo jasno pozicionirati kroz antikapitalističku optiku te ekonomski i politički angažman žena kako bismo nadišli/e liberalno konceptualiziranje oslobođenja žena oprimjereno individualnim uspjesima snažnih pojedinki. O socijalističkom nasljeđu obilježavanja Osmog marta te važnosti dugoročnih strategija obrane reproduktivnih i drugih prava piše Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije i članica feminističkog kolektiva FAKTIV.
  • 9. prosinca 2011. Nada Ler Sofronić: Ženska pitanja, odmah i ovdje

    Jelena Svirčić intervjuirala je za portal Libela Nadu Ler Sofronić jednu od prvih feminističkih teoretičarki koje su djelovale u bivšoj Jugoslaviji. Razgovor se dotaknuo potencijala socijalističkog feminizma koji uzrok neravnopravnosti žena vidi u njihovoj dvostrukoj opresiranosti od strane kapitalizma i patrijarhata. Nada Ler Sofronić jedna je od uopće prvih feminističkih teoretičarki koje su djelovale u […]

  • 31. prosinca 2016. Marija Šoljan-Bakarić u svojoj radnoj sobi, 1957. godine (fotografija je dio privatnog arhiva obitelji Šoljan-Bakarić). Žensko i klasno – zaboravljeni historijat U trenutku kada su feminističke borbe i diskusije najzad došle na dnevni red ljevice, otvara se i diskusija o feminističkom nasljeđu jugoslavenskog socijalizma i Narodnooslobodilačke borbe kojom je inauguriran. Tako je 29. prosinca u Sarajevu predstavljen zbornik Izgubljena revolucija: AFŽ između mita i zaborava, a mi donosimo tekst Andreje Gregorine iz zagrebačkog Centra za ženske studije, u kojemu adresira današnje potencijale AFŽ-ovske tradicije. Te je potencijale važno obnavljati danas, kaže Gregorina, kada se ženski pokret dominantno oslanja na liberalno-radikalnu tradiciju i brani autonomiju ženskog tijela, dočim se ugroženost žena materijalnim uvjetima društvene reprodukcije često zanemaruje.
  • 31. listopada 2016. Skup Antifašističkog fronta žena u selu kraj Splita, svibanj 1944. godine (izvor: Znaci.net). Borba u polju diseminacije znanja U uvjetima depolitiziranog identitarnog (post)diskursa odvojenost koncepta roda od pripadajućih ekonomskih kategorija ideološka je nadgradnja buržoasko-tehnokratske vizije kurikularne reforme. U tom se kontekstu ključnima pokazuju emancipatorni napori za smještanjem feminističkog obrazovanja unutar obrazovnih institucija, ali uz očuvanje neformalnih oblika proizvodnje znanja koja bi trebala težiti širem, klasnom povezivanju te pomjeranju obrazovnog modela individualnog osnaživanja prema sistemskoj, kolektivnoj borbi za zajedničke društvene interese. O navedenim temama razgovarali smo s Andrejom Gregorinom iz Centra za ženske studije u Zagrebu.
  • 31. prosinca 2016. Argentinska zastava, modificirana za potrebe prosvjeda (izvor: Rodrigo Paredes prema Creative Commons licenci). Nijedna manje Sve aktualniji napadi na ženska prava okupili su Europu na prosvjedima. Oni najmasovniji, održani u Poljskoj na „crni ponedjeljak“, 2.10.2016., istaknuli su probleme s kojima se žene suočavaju pri ugrožavanju njihovih reproduktivnih prava. Samo dva tjedna kasnije, 19.10. u Argentini su održani prosvjedi na „crnu srijedu“ povodom brutalnog ubojstva mlade Lucíje Pérez, no žene Argentine nisu propustile prepoznati ulogu kapitalističke agende u uzrocima njihovih problema. Ovaj put je izostala masovna solidarizacija iz Europe, pokazujući da naš internacionalizam teško prelazi kontinentalne granice. Kako bismo te granice bar nakratko premostili, preveli smo članak Luciane Zorzoli.
  • 13. ožujka 2013. Dora Levačić: Uzroci rodnih razlika u plaćama

    U aktualnom broju Nepokorenog grada objavljen je tekst studentice sociologije Dore Levačić “Uzroci rodnih razlika u plaćama” što je bila i tema njezinog izlaganja na tribini (snimka) koja je održana na Dan žena na FFZG-u. Tekstovi objavljeni u Nepokorenom gradu dostupni su na stranici Mladih antifašista grada Zagreba. Kada se govori o pokazateljima ekonomske nejednakosti […]

  • 15. srpnja 2013. Snimka tribine: “Eksploatacija u naša četiri zida – neproduktivni ženski rad od socijalizma do danas” 19. travnja 2013.

    Pogledajte snimku tribine “Eksploatacija u naša četiri zida – neproduktivni ženski rad od socijalizma do danas”, održane 19. travnja u prostorijama SABA-e, u organizaciji Mladih antifašistkinja Zagreba i BRID-a. Nakon uvoda moderatorice Ive Marčetić, Gordana Stojaković i Domagoj Mihaljević usporedili su ekonomski i pravni položaj žena od samoupravnog socijalizma do kapitalizma na području bivše Jugoslavije […]

  • 9. listopada 2013. Reforme radnog i socijalnog zakonodavstva najteže pogađaju žensko radništvo

    Novoosnovana Ženska fronta za radna i socijalna prava izašla je u javnost povodom reformi radnog i socijalnog zakonodavstva aktualne vlade te najavljuju da će aktivno pratiti procese vezane za redefiniranje radnog i socijalnog zakonodavstva, kao i organizirati niz akcija kako bi javnost pobliže upoznala s negativnim tendencijama ovih reformi i specifičnostima koje prvenstveno utječu na […]

  • 19. studenoga 2013. Ženska fronta za radna i socijalna prava: Zaustavimo daljnju fleksibilizaciju

    Uoči prve tribine Ženske fronte za radna i socijalna prava koja će se održati u srijedu 20. studenog 2013. godine u 18 sati u prostorima Zelene akcije, obznanjeni su njihovi zahtjevi kojima bi se mogla zaustaviti daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva. U svjetlu neopravdane hiperprodukcije zakona kojom se mijenja i fragmentira radno zakonodavstvo, Ženska fronta za […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve