Možemo li biti otuđeni iako volimo dućane?

Kapitalizam ne možemo ograničiti na polje ekonomije; on oblikuje životne uvjete i iskustva ljudi, njihova shvaćanja i vjerovanja, jednako kao što su i ljudi u stanju djelovanjem mijenjati svoju prirodu i suprotstaviti se nedostatku kontrole nad vlastitim životima. Osoblje Marx Memorial Library ukratko predstavlja koncepte alijenacije i fetišizma robe te ističe aktualnost i značaj kolektivnog djelovanja u borbi za društvo u kojem ljudske želje više neće biti predmetom kapitalističkog diktata.

Prizor s Crnog petka, 28. Studenoga 2013. (izvor: Powhusku @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci).
Prizor s Crnog petka, 28. Studenoga 2013. (izvor: Powhusku @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci).
Marxova kritika kapitalizma nije bila ograničena na ekonomiju. Uključivala je način na koji kapitalizam utječe na razmišljanje i ponašanje ljudi kao pojedinaca.
 
Kapitalistička robna proizvodnja, tvrdio je, sve pretvara „u otuđive, utržive predmete koji robuju egoističnim zahtjevima i mešetarenju. Prodaja je praksa alijenacije.“
 
Proizvodnja i potrošnja robe uvećavaju značaj stranog entiteta, odnosno novca.
 
Otuđenje (alijenacija) proizlazi iz pretvaranja uporabnih vrijednosti u robu. Čak se i ljude tretira kao „stvari“ (zaposlenike, potrošače), a društvo postaje fragmentirano na izolirane pojedince.
 
Nekoć je to s odobravanjem izrazila i Margaret Thacher, danas već zloglasnom izjavom, prema kojoj „društvo, kao takvo, ne postoji.“
 
U svojim tezama o njemačkom filozofu Ludwigu Feuerbachu, Marx piše da smo svi „proizvod okolnosti i odgoja“ i da životna iskustva mijenjaju shvaćanja i vjerovanja.
Otuđenje (alijenacija) proizlazi iz pretvaranja uporabnih vrijednosti u robu. Čak se i ljude tretira kao „stvari“ (zaposlenike, potrošače), a društvo postaje fragmentirano na izolirane pojedince
 
Međutim, istovremeno naglašava da su „ljudi oni koji mijenjaju okolnosti“. Ljudi su sposobni misliti i djelovati. To nam omogućuje da ujedinimo teoriju i praksu, međusobno djelujući u stalnoj mijeni ljudske prirode: „Djelovanjem, stoga, na vanjski svijet i njegovim mijenjanjem, [osoba] istodobno mijenja vlastitu prirodu“.
 
Marx je uveo koncept kojega je nazvao „fetišizmom robe“. Antropolozi i misionari (u službi kapitala kao i u službi Boga) u to su vrijeme revno otkrivali i obratili na kršćanstvo mnoge drevne kulture, u tom procesu nailazeći i na neobične ritualne prakse vezane uz objekte, što bi moglo objasniti zašto je Marx koristio riječ „fetiš“.
 
Tek su kasnije Sigmund Freud i njegovi sljedbenici posudili taj pojam kako bi opisali na koji način objekti mogu postati fiksacija kada funkcioniraju kao okidači seksualnog nagona. Fetišizam robe nije seksualna devijacija već način na koji se kroz predmete odnosimo prema svijetu.
 
Radi se o pojmu koji je od centralne važnosti za funkcioniranje kapitalizma. Baš kao u pjesmi punk rock benda The Clash: „Otišao sam na tržište da realiziram dušu, naprosto jer nemam ono što trebam.“ (“I went to the market to realise my soul. What I need, I just don’t have.”)
 
Svi smo se vjerojatno zapitali što bi za jednog multimilijardera uopće značilo dodati još nekoliko milijardi već postojećoj hrpi novca – to je oblik ludila koji nema smisla nijednom ljudskom biću koje nije alijenirano.
 
Domicilno stanovništvo Sjeverne Amerike jednostavno nije moglo pojmiti ideju prema kojoj bi dar zahvale koji su primili od Europljana – dopustivši im boravak u svojoj blizini – zapravo značio da su kupili tu zemlju. „Kako netko može posjedovati zemlju?“, žalili su se. Doista, kako?
 
Roba nije samo nešto što se kupuje i prodaje. Robe unutar sebe porobljavaju ljudski rad. „Na prvi pogled, roba se čini vrlo trivijalnom, razumljivom stvari“, napisao je Marx u Kapitalu, nastavljajući: „Njezina analiza pokazuje da je ona zapravo vrlo neobična stvar, koja obiluje metafizičkim suptilnostima i teološkim nijansama.“
 
Njezin značaj nadilazi njenu uporabnu vrijednost, posredujući se putem oglašavanja, mode i niza subjektivnih čimbenika.
Istinski slobodan rad podrazumijevao bi da cijenimo to što radimo, ne zato što nam taj rad omogućuje da kupujemo, već zbog zadovoljstva kojeg stječemo vlastitim postignućima i dobrobiti koje naš rad donosi drugima
 
U Njemačkoj ideologiji, Marx i Engels izjavljuju: „Zvanje, cilj i zadatak svake osobe jest postići cjeloviti razvoj svih svojih sposobnosti.“
 
Iako se ljudi možda i ne osjećaju otuđenima, mnogi shvaćaju da smo, kao ljudi, manje nego što bismo mogli biti. Puka zadaća preživljavanja i rutina radnog života poznati su većini nas.
 
Dakle, ljudi se u svojim društvenim životima i hobijima, ako već ne na poslu, pokušavaju suprotstaviti nedostatku kontrole koji ih sprečava u samoispunjenju. Istinski slobodan rad podrazumijevao bi da cijenimo to što radimo, ne zato što nam taj rad omogućuje da kupujemo, već zbog zadovoljstva kojeg stječemo vlastitim postignućima i dobrobiti koje naš rad donosi drugima.
 
Ipak, čak i u suvremenom društvu, većina nas na izvjestan način doprinosi zajedničkoj dobrobiti. Dakle, tračak socijalizma, oprimjeren nezavisnom samoaktivacijom, uvijek je prisutan – jer, kako neobično, novac ne donosi sreću (ni ljubav)!
 
U Svetoj porodici, Marx i Engels kažu da su kapitalisti i proleteri u jednakoj mjeri alijenirani, iako svoju alijenaciju doživljavaju na upadljivo različite načine.
 
Bogati i moćni dobro znaju da su na neki način odvojeni od ostatka čovječanstva, ali svoju alijenaciju vide kao znak vlastite nadmoći.
 
Specifičan oblik alijenacije je „reifikacija“ – „postvarivanje“ ljudskih odnosa – ili elegantnije, srozavanje ljudskih odnosa do točke njihova izjednačavanja sa stvarima, odnosno pripisivanje predmetima svojstva živih organizama.
 
S tim je usporediva „objektivizacija“ ljudskih bića, bilo kao seksualnih objekata ili kao potrošača. Kada su vlasnici mlinova u 19. stoljeću oglašavajući poslove potraživali „ruke“, činili su puno više od ponižavanja svojih zaposlenika; oni su ih objektivizirali.
 
Samo „tržište“ postaje stvar, gotovo osoba. Koliko smo često na vijestima čuli izjave poput: „Tržište je jučer bilo sumorno, ali danas se oporavilo i pokazalo znakove pozitivnog elana“?
 
Tržište je predstavljeno kao vrhunaravni entitet, prožet nadljudskim moćima, što zaklanja pravu prirodu ideoloških, političkih i ekonomskih odnosa
Gotovo kao da opisuju nekoga kako ustaje iz bolesničke postelje i pleše na ulicama s bocom šampanjca u rukama.
 
Tržište je predstavljeno kao vrhunaravni entitet, prožet nadljudskim moćima, što zaklanja pravu prirodu ideoloških, političkih i ekonomskih odnosa.
 
Prijelazom iz feudalizma u kapitalizam, ljudi su prihvatili novu vrstu sluganstva. Kao „slobodni“ najamni radnici i „slobodni“ potrošači, postaju sve podložniji vladavini novca.
 
Međutim, dok rad – proizvodnja – nudi mogućnost kolektivnog djelovanja, potrošnja sve više postaje privatno iskustvo, utjelovljeno u robi, posredovanoj oglašavanjem i modom.
 
No, ne trebamo samo čekati pojavu savršenog društva da bismo stekli socijalističku perspektivu. Ljudi mogu umanjiti svoju alijenaciju kolektivnim djelovanjem za opće dobro te dovođenjem u pitanje kapitalističkih i imperijalističkih diktata.
 
Kao ljudi smo u stanju započeti svoje samoostvarenje zajedničkim radom s ostalim stanovnicima naših kvartova i zajednica, sa sindikatima, radničkim pokretom te marksističkom političkom partijom, mijenjajući vlastitu prirodu razvojem onoga što je Marx nazivao našim „drijemajućim moćima“.
 
Kraj alijenacije predstavlja konačnu pobjedu svih koji se bore za zajedničko društvo. Vjerojatno ćemo i dalje kupovati, a neki od nas možda će nastaviti „odano slijediti modu“, ali naše želje više neće diktirati vlasnici i menadžeri kapitala.






Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. Godinu.

Vezani članci

  • 9. travnja 2014. Primož Krašovec: Marxova teorija fetišizma i neekonomski oblici dominacije, 4.4.2014.

    Pogledajte snimku predavanja Primoža Krašovca, održanog u Galeriji Nova u sklopu izložbe “To ti je politička ekonomija, budalo” u organizaciji kustoskog kolektiva WHW i CRS-a. Polazeći od optužbe upućene tradicionalnom marksizmu za ekonomski redukcionizam kojim se ne uspijeva objasniti neekonomske oblike društvene dominacije, Krašovec u predavanju izdvaja dvije glavne teorijske pogreške tradicionalnog marksizma koje onemogućavaju […]

  • 28. srpnja 2010. Ljetna škola – Richard Wolff: Marxian Class Analysis Theory and Practice

    Ljetna škola donosi niz od 5 predavanja Richarda Wolffa održanih u New Yorku u proljeće ove godine u sklopu Brechtova foruma, koja prenosimo s njegovog sajta rdwolff.com. Svrha je predavanjâ objasniti specifičnosti marksističke klasne analize (njezinu povijest, različite interpretacije i osnovnu strukturu). Druga je svrha detaljno pokazati primjene marksističke analize i koje jedinstvene uvide ona […]

  • 9. svibnja 2010. Michael Lebowitz: Ponovno otkrivanje socijalizma i ponovno obnavljanje Marxa

    SkriptaTV donosi snimku predavanja Michaela Lebowitza s ovogodišnjeg Subversive film festivala pod naslovom “Ponovno otkrivanje socijalizma i ponovno obnavljanje Marxa”. Michael Lebowitz je profesor emeritus ekonomije na kanadskom Sveučilištu Simon Fraser u Vancouveru, a trenutno živi u Venecueli, gdje aktivno sudjeluje u bolivarskoj revoluciji i izgradnji novog venecuelanskog društva.Remember that socialism develops by changing the […]

  • 7. prosinca 2009. Joseph Choonara: Vrijednost kod Marxa

    Pročitajte drugo poglavlje “Vrijednost kod Marxa” iz knjige Josepha Choonare “Razotkrivanje kapitalizma” o kojemu će se u ponedjeljak, 14. prosinca u 19 h u A-001 diskutirati na kružoku “Osnove političke ekonomije”. Da biste sudjelovali na kružoku, nije potrebno imati ikakvo predznanje, dovoljno je tek pročitati tekst kojeg se treba pripremiti za taj kružok.Kapital započinje jednostavnim […]

  • 9. siječnja 2010. Joseph Choonara: Razotkrivanje kapitalizma (poglavlja 3, 4 i 5)

    Nakon drugog poglavlja “Vrijednost kod Marxa” iz knjige Josepha Choonare “Razotkrivanje kapitalizma” pročitajte naredna poglavlja iz iste knjige o kojima će se u srijedu, 13. siječnja u 20 h u A-001 diskutirati na kružoku “Osnove političke ekonomije”. Da biste sudjelovali na kružoku, nije potrebno imati ikakvo predznanje, dovoljno je tek pročitati tekst kojeg se treba […]

  • 31. prosinca 2017. Grob Antonija Gramscija u Rimu (izvor: Sebastian Baryli @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci) Hegemonija i kolektivno djelovanje "Djelovanje hegemonije, s jedne strane, i puko povremeno kolektivno djelovanje, s druge, možemo tumačiti kroz materijalističku optiku, pozivanjem na interese i svakodnevna činjenična iskustva ljudi. To ne znači da negiramo ideološko-kulturne faktore, koji uvijek posreduju interese i iskustva, nego da ih vezujemo uz materijalnu osnovu, iz koje oni proizlaze i djeluju. To znači da kulturalistička alternativa, koja zaobilazi ili aktivno negira materijalne interese, te koja autonomizira ideološko-kulturne faktore, nije prikladna."
  • 9. kolovoza 2016.
    Featured Video Play Icon
    Nekoliko otvorenih pitanja vezanih uz teoriju ideologije

    Organizacija: Centar za radničke studije (CRS)   Datum i lokacija: 19.7.2016, 19h, Mreža antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb   Moderira: Stipe Ćurković   Ovogodišnji ciklus predavanja Centra za radničke studije posvećen teoriji ideologije započinjemo s predavanjem Primoža Krašovca. „Predavanje ću početi poznatom Foucaultovom kritikom (marksističke) teorije ideologije: da ona 1) uvijek odvaja laži od […]

  • 30. lipnja 2016. Spomenik Marxu i Engelsu u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana (izvor: PhilosophersForChange.org). Interpretacijski spor oko Marxa: Haug vs. Heinrich Prenosimo uvodni tekst prvog broja časopisa „3k: kapital, klasa, kritika“ (pdf), posvećenog polemici između Wolfganga Fritza Hauga i Michaela Heinricha: „Teorijski dosljedna kritika iluzornosti 'instrumentalizacije' robne proizvodnje za socijalističke ciljeve nije samo neophodan moment kritičkog suočavanja ljevice s vlastitom prošlošću, nego i šansa za formulaciju perspektive vlastitog budućeg djelovanja koja neće mehanički robovati inventaru naslijeđenih formula.“
  • 25. listopada 2013. Benjamin Opratko: Hegemonija i autoritarni neoliberalizam, 17.10.2013.

    Pogledajte snimku predavanja Benjamina Opratka, istraživača Austrijske akademije znanosti pri Odsjeku za političke znanosti Sveučilišta u Beču, održanog u sklopu konferencije CRS-a “Dileme ljevice: poteškoće, strategije, perspektive”. Oslanjajući se na teorijski aparat Antonija Gramscija, Opratko otvara pitanja uspostavljanja neoliberalne hegemonije – načina na koji buržoazija organizira krhku ravnotežu prisile i pristanka, i trenutnih nastojanja različitih dominantnih […]

  • 10. siječnja 2016. Slika preuzeta sa stranice e-flux Automatski subjekt i obmana subjekata "S gledišta izoliranih individua, vjera u ovog Boga više je nego razumljiva. Individua bi propala kada ne bi prihvatila ono što prihvaćaju drugi – no, ne bi propala onako kako individue inače propadaju u predkapitalističkoj zajednici ili u islamskoj šerijatskoj zajednici. Individue više ne propadaju kada naprosto glasno zaniječu Boga ili se na druge načine brane te budu osuđene ili porobljene, već propadaju automatski, jer si ne mogu pribaviti sredstva koja su im potrebna za preživljavanje. (I to tek kada se ogriješe o stanovite pretpostavke automatskog subjekta, primjerice, o vlasničke odnose. Tada mogu očekivati uporabu sile u obliku čuvara zakona.)"
  • 1. travnja 2014. Snimke predavanja i razgovora: Michael Heinrich, 12-14.3.2014.

    Pogledajte snimke regionalnog gostovanja Michaela Heinricha, autora trenutno najprodavanije knjige o Marxovu Kapitalu u Njemačkoj. Heinrich je u Zagrebu, u organizaciji Centra za radničke studije održao dva predavanja – Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija te Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti, dok su u Ljubljani (u organizaciji Inštituta za delavske študije) te […]

  • 19. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Razgovor o knjizi „Garments Against Women“

    Organizacija: Multimedijalni institut MAMA Zagreb, Kulturtreger/Booksa (Zagreb)   Datum i lokacija: 28.6.2016., 19h, Klub „Booksa“, Martićeva 14d, Zagreb   Projekt: Aesthetic Education Expanded / Prošireni estetički odgoj   Partneri: kuda.org (Novi Sad), Berliner Gazette, Kontrapunkt (Skopje)   Moderira: Dunja Kučinac Anne Boyer pjesnikinja je, esejistica i predavačica na Kansas City Art Institute, koja u Booksu […]

  • 18. studenoga 2013. Michael Heinrich: Teorijska istorija Marksove kritike ekonomije

    Sa stranice Gerusije prenosimo prijevod teksta u kojem se Michael Heinrich bavi teorijskom poviješću Marxove kritike ekonomije. “Marks nam ne pruža samo jedan prikaz kapitalističkog načina proizvodnje ili jednu novu političku ekonomiju pored već postojeće. Njegova namera, koja stoji u podnaslovu Kapitala, glasi „kritika političke ekonomije“. Time se ne misli na kritiku pojedinačnih ekonomskih teorija, […]

  • 9. srpnja 2010. Marco D’Eramo: Koliko je u raju terena za golf?

    Kako bi se u potpunosti shvatila širina procjepa koji dijeli trgovački centar od tradicionalnog gradskog trga, dovoljno je napomenuti da se trgovački centar u određeno vrijeme zatvara, dok je ideja »zatvaranja« trga potpuno besmislena. Trgovački centar ima vlasnika − također jedna činjenica koja se ne može primijeniti na trg: trgovački centar je trg opremljen bravama […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve