Podržavanje neoliberalnog kapitala kroz socioekonomska prava

Gubitak povjerenja u međunarodne institucije usmjerene prema ostvarenju ljudskih prava reakcija je na njihov razvodnjen pristup društvenoj transformaciji. Pišu se ciljevi, ali se zanemaruju strukturne nepravde koje uopće stvaraju potrebu za međunarodnom intervencijom. Donosimo prijevod teksta u kojem Margot E. Salomon, docentica Odsjeka za pravo na London School of Economics i voditeljica multidisciplinarnog Laboratorija za napredna istraživanja globalne ekonomije pri LSE Human Rights, ukazuje na pounutrene kapitalističke premise djelovanja UN-ova Odbora za ekonomska, socijalna i kulturna prava vezano uz uspostavu osnovnih standarda socijalne zaštite.

Amblem Ujedinjenih naroda (foto: UN Women/Ryan Brown; izvor: UN Women @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Amblem Ujedinjenih naroda (foto: UN Women/Ryan Brown; izvor: UN Women @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
U dopisu iz 2013. godine, čiji je cilj bio utjecati na razvojnu agendu predviđenu za period nakon 2015., sedamnaest UN-ovih specijalnih izvjestitelja preporučilo je da bi u Ciljeve održivog razvoja (Sustainable Development Goals ili SDG) trebala biti uključena i mjera uspostave osnovnog standarda socijalne zaštite. U travnju 2015. godine, UN-ov Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava (Committee on Economic, Social and Cultural Rights ili CESCR, odnosno Odbor) izdao je Priopćenje pod nazivom „Osnovni standardi socijalne zaštite: ključni element prava na socijalnu sigurnost i ciljeva održivog razvoja“. U rujnu 2015. godine, Ciljevi održivog razvoja usvojeni su na Općoj skupštini, a kao prvi cilj postavljeno je „Dokidanje siromaštva u svim oblicima i svugdje“. Među ključnim alatima SDG-a, kojima bi se trebao postići taj plemeniti cilj, nalazi se i „Implementacija odgovarajućih državnih mjera i sustava socijalne zaštite za sve, kao i osnovnih standarda, te ostvarivanje značajne pokrivenosti siromašnih i ranjivih do 2030. godine“.
 
Osvrt na Priopćenje CESCR-a ukazuje na nekoliko načina pomoću kojih Odbor inkorporira kapitalističke pretpostavke, koje bi trebale biti anatema njegovu cilju osiguravanja socioekonomskih prava.
„Potvrđivanjem redistributivnog karaktera socijalne sigurnosti“ u osiguravanju osnovnih potreba i poticanju jednakosti, Odbor prikriva ekonomske odnose koji na koncu i jesu uzrok siromaštva, nejednakosti i alijenacije, a na koje se i sam oslanja
Te se pretpostavke zatim ističu kao preduvjeti za ostvarivanje ljudskih prava. Umjesto da preispituje uvjete pod kojima su „brojne zemlje u razvoju […] ostvarile relativno visoke stope rasta“, Odbor vezuje agendu socijalne zaštite s manifestacijom tog rasta, kako bi apelirao na „dostupnost resursa potrebnih za pokretanje i progresivnu implementaciju programâ socijalne zaštite“. „Potvrđivanjem redistributivnog karaktera socijalne sigurnosti“ u osiguravanju osnovnih potreba i poticanju jednakosti, Odbor prikriva ekonomske odnose koji na koncu i jesu uzrok siromaštva, nejednakosti i alijenacije, a na koje se i sam oslanja.
 
Rast je preduvjet opstanka kapitala (kao i profiti, koji su u principu ista stvar). Dakle, široko rasprostranjena prekogranična trgovina, ulaganja i financije proglašavaju se uspješnima u onoj mjeri u kojoj vode do veće akumulacije kapitala za vlasnike i menadžere kapitala. Posljedica te akumulacije višestruki su oblici izvlaštenja i izmještanja, uključujući i uništavanje netržišnih ekonomija, a uz njih i mogućih alternativa. Odbor već dugo naglašava da je Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima u političkom i ekonomskom smislu „neutralan“ i da su njegova načela ostvariva u različitim sistemima, bilo da se radi o „socijalističkom ili kapitalističkom sistemu, mješovitoj, centralno-planskoj, ili laissez-faire ekonomiji, ali i bilo kojem drugom specifičnom pristupu“. Međutim, spremnost da se Paktom podrži današnje načine ostvarivanja rasta, sa svim popratnim povredama i poremećajima do kojih dovodi ekonomska globalizacija, znači da se – u svrhu podržavanja i legitimiranja kapitalističke ekonomije rasta – dopušta državni transfer profita transnacionalne kapitalističke ekonomije rasta prema ekonomiji osnovnih potreba (vidi: Partha Chatterjee o legitimiranju postkolonijalnog kapitala).
 
Problem leži u tome što Odbor podržava uvođenje osnovnih standarda socijalne zaštite, ne dovodeći pritom u pitanje, ili barem ne u potpunosti, nemilosrdne metode pomoću kojih će oni biti osigurani. To podrazumijeva podršku konvencionalnom modelu ekonomskog rasta, neovisno o njegovim kontradiktornim posljedicama, uključujući i neizbježno generiranje siromaštva.[1] Čak i kada navedeno služi ciljevima državne redistribucije, time se daje podrška srednjostrujaškoj predanosti kapitalističkom rastu.
 
Adresiranje ove dileme iziskuje daleko veću svijest o tome kako međunarodni zakoni o ljudskim pravima u eri globalnog neoliberalizma tumače transnacionalni rast, kojega se fetišizira kao ključan preduvjet ljudskog napretka, te kako distribucijsko i ekološko nasilje predodređuje naizgled progresivne socijalne politike.
Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava, koji je dobio mandat da štiti najranjivije, mogao bi podržati uspostavu osnovnih standarda socijalne zaštite, ali uz naglasak da time ne podržava nužno i metode pomoću kojih će potrebna redistribucija biti omogućena
Tumačenje i primjena međunarodnih zakona o ljudskim pravima u uvjetima ekonomske globalizacije prije svega ima sljedeću funkciju: osigurati da njezini parametri ne potpomažu reproduciranje nasilnih aproprijacija – koje stoje u temeljima globalizacije. Ovo bi značilo važan prvi korak prema „neutralnoj“ primjeni socioekonomskih prava, iza čega Odbor već dugo načelno stoji.
 
Iako su Pakt, kao i elaboracija i tumačenje Pakta koju iznosi Odbor, bili učinkoviti u zaštiti određenog broja ljudi od nekih socioekonomskih neprilika, ni Pakt, niti način na koji ga Odbor tumači, ne reflektiraju neutralnost. Jasno je da Odbor teži tome da se poštuju, štite i ispunjavaju socioekonomska prava, kao i da želi obraniti ljude od najgorih kapitalističkih ekscesa, između ostaloga, zagovaranjem osnovnog standarda socijalne zaštite. Međutim, (često opipljivo) prihvaćanje legitimnosti transnacionalnog kapitalizma, čak i dok se traži način za ublažavanje njegovih najgorih tendencija, znači da se zauzima stav: Neovisno o naporima koji se ulažu da bi se zaštitilo njegove žrtve, pruža se podrška kapitalizmu i njegovom svjetskom poretku.
 
Ovo je samo jedan primjer onoga što sociolog Anthony Woodiwiss naziva paradoksom ljudskih prava: „namjera je ljudskih prava da štite potencijalne žrtve proglašavanjem određenih aspekata njihovih života nedodirljivima, no ona također doprinose daljnjem prostoru za nepravdu, štiteći neke od aktivnosti koje su bile uzrokom te nepravde“.[2] Da bismo započeli proces prevladavanja ovog paradoksa, moramo ga neprestano prokazivati. Dakle, Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava, koji je dobio mandat da štiti najranjivije, mogao bi podržati uspostavu osnovnih standarda socijalne zaštite, ali uz naglasak da time ne podržava nužno i metode pomoću kojih će potrebna redistribucija biti omogućena. Uvjeti „predistribucije“ tada bi bili podložni zasebnom, ali povezanom istraživanju koje bi se bavilo njihovom usklađenošću s Paktom.
 



Bilješke:

[1] Za iscrpno razmatranje ovih pitanja, vidi B. Akbulut, F. Adaman i Y.M. Madra, „The Decimation and Displacement of Development Economics“, u: Change and Development, vol. 46 (2015.), str. 733

[2] A. Woodiwiss, Human Rights (Routledge, 2005.), str. 10





Dr. Margot E. Salomon docentica je Odsjeka za pravo na London School of Economics i voditeljica multidisciplinarnog Laboratorija za napredna istraživanja globalne ekonomije pri LSE Human Rights. Njezina nova knjiga, u koautorstvu s Johnom Linarellijem i Muthucumaraswamy Sornarajah zove se The Misery of International Law: Confrontations with Injustice in the Global Economy (Oxford University Press). Tijekom akademske godine 2017-18 bit će gostujuća predavačica pri Robert Schuman Centre for Advanced Studies, na European University Institute.




Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu.

Vezani članci

  • 9. studenoga 2017. Leonilo „Neil“ Dolirocon, „Ekonomska konferencija“ (izvor: Nagarjun Kandukuru @ Flickr, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Administracija klasnog sukoba Sfera civilnog društva i njegovih organizacija strukturno je mjesto u kapitalističkim društvima, koje se legitimira kao prostor gdje raznorodni subjekti imaju priliku utjecati na artikulaciju i mobilizaciju javnog mnijenja. O autonomiji i dosegu civilnog društva te nužnosti historizacije njegove uloge i područja djelovanja u konkretnim društvenim borbama, razgovarali smo s Lidijom Krienzer Radojević, teoretičarkom i aktivistkinjom organizacije za prava kulturnih radnika IG Kultur Steiermark, jednom od sudionica ovotjednog mikropolitičkog seminara kustoskog kolektiva [BLOK] „Infrastrukture u kulturi“.
  • 7. veljače 2012. CADTM smanjuje rejting MMF-a i predviđa mu negativnu budućnost

    Nedavno se MMF oglasio s preporukama Hrvatskoj na tragu svojih starih recepturi: mjera štednje, smanjenja javnog sektora, privatizacije, smanjenja radničkih prava i “reformi” sustava zdravstvene zaštite. Stoga, prilažemo zanimljiv komentar Komiteta za ukidanje duga Trećeg svijeta (CADTM) koji je smanjio rejting MMF-u zbog njegovog udjela u pogoršanju životnih standarda u zemljama pod njegovom palicom.Komitet za […]

  • 14. siječnja 2013. Cyrus Lewis: Kapitalizam i bezumlje

    U tekstu objavljenom u magazinu za kulturu i polemiku Jacobin, Cyrus Lewis kritizira prikaze kapitalizma koji zanemaruju njegov strukturni sastav. “Problem je sistemski, a ne posljedica „trulih jabuka“. Sustav koji nagrađuje gramzljivost, problematičan je zato što se radi o sustavu koji nagrađuje gramzljivost, ne zbog toga što dozvoljava snalažljivim luđacima „vožnju u zavjetrini“.” Na svakih […]

  • 15. veljače 2011. Ellen Meiksins Wood: Kapitalizam i socijalna prava

    Ellen Meiksins Wood, marksistička autorica i dugogodišnja urednica New Left Reviewa pa onda i Monthly Reviewa u svom govoru Kapitalizam i socijalna prava, održanom u brazilskom gradu Salvadoru na Svjetskoj konferenciji o socijalnom radu upozorava na praženjenje političkih prava od ekonomsko-socijalnog sadržaja u kapitalizmu koji istovremeno stvara novi set socijalnih problema.Predavanje održano kao uvodno izlaganje […]

  • 19. siječnja 2012. Emil Sader: Civilno društvo, nevladine organizacije i javna sfera

    Posljednjih desetljeća, kako je demokratska borba dobila na važnosti – nakon što ju je, općenito govoreći, ljevica podcjenjivala – tako se ponovno pojavila kategorija civilnog društva. Ona se sama po sebi protivi Državi i mijenja klasne odnose. Radi se o povratku klasičnom liberalizmu koji prati povratak liberalizma na ekonomskom planu – neoliberalizam.Veliki povratak Marksovom opusu […]

  • 24. listopada 2011. G. Albo, S. Gindin, L. Panitch: Deset teza o krizi

    Autori knjige In and Out of Crisis: The Global Financial Meltdown and Left Alternatives, Greg Albo, Sam Gindin i Leo Panitch predaju političku ekonomiju na Sveučilištu York u Torontu. Panitch i Albo su urednici časopisa Social Register, dok je Sam Gindin godinama bio voditelj istraživanja u Kanadskom sindikatu zaposlenih u autoindustriji. U 8. poglavlju autori […]

  • 22. ožujka 2010. Irena Kranjec: Utjecaj Općeg sporazuma o trgovini uslugama Svjetske trgovinske organizacije na narodne knjižnice

    “Posljednjih godina knjižničarska zajednica s velikim zanimanjem i zabrinutošću prati rad Svjetske trgovinske organizacije i pregovore o Općem sporazumu o trgovini uslugama (GATS). U radu su prikazana pitanja vezana uz taj sporazum, važna za knjižničare i o kojima trebaju u budućnosti voditi brigu – definicija, obuhvat i klasifikacija usluga. Ukazuje se i na nedovoljnu transparentnost […]

  • 20. travnja 2012. Manifest za ekonomsku demokraciju i ekološku razumnost

    Novi povijesni vidici otvaraju se pred nama u ovom vremenu promjena. Kapitalizam kao sustav proizveo je duboku ekonomsku krizu zajedno sa svojom kupljenom političkom elitom. Niti jedno ne zadovoljava potrebe našeg društva. Radilo se tu o sigurnim, dobro plaćenim i smislenim radnim mjestima ili o održivom odnosu sa prirodnim okolišem o kojem ovisimo, naše društvo […]

  • 15. listopada 2011. Manifest za promjenu režima u korist cijelog čovječanstva

    Na stranici Guardiana 14. listopada je objavljen manifest o novom modelu upravljanja svijetom povodom prosvjeda 15. listopada koji će se održati u gotovo 1000 gradova, 82 zemlje i na 6 kontinenata. Manifest koji donosimo je pisan četiri mjeseca putem konzultacija grupâ, aktivistâ i plenumâ u nizu zemalja, među kojima su Velika Britanija, Egipat, Tunis, Njemačka, Španjolska, […]

  • 9. veljače 2016.
    Featured Video Play Icon
    Makroekonomske politike u klasnom kontekstu

    Lokacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb, 21.12.2015., 18h U posljednjih nekoliko mjeseci doživjeli smo uspone i padove socijalističkih parlamentarnih političkih grupacija. S jedne strane uspjesi na izborima u Španjolskoj, Sloveniji i Grčkoj, a s druge kapitulacija Sirize u borbi s Trojkom, kao i izborne poraze ljevice u Brazilu, Argentini i Venezueli.   Ti […]

  • 30. rujna 2011. Margareta Gregurović i Simona Kuti: Učinak socioekonomskog statusa na obrazovno postignuće učenika

    Socioekonomski status pojedinca ima utjecaj na gotovo sve sfere njegova/njezina života, uključujući i obrazovanje. Cilj je ovoga rada utvrditi i objasniti povezanost socioekonomskog statusa obitelji učenika i njihovog obrazovnog postignuća.Rad se temelji na OECD – PISA međunarodnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2006. godine na uzorku od 5 209 petnaestogodišnjih učenika srednjih škola. U radu su […]

  • 15. ožujka 2015. Nick Dearden: Sjedinjene Države TTIP-a – ustav za velike korporacije u Europi

    U institucije EU i SAD-a, koje već pate od pozamašnog demokratskog deficita, TTIP bi uveo pravo prvenstva korporativnih lobista da sastavljaju i određuju sva pravila koja se odnose na velike korporacije. One bi tako mogle mijenjati i ukidati već postojeće propise te krojiti vlastite, po mjeri rasta svojih profita. Dužnost zakonodavaca pritom bi bila svedena […]

  • 5. travnja 2015. Nick Dearden: Zašto je TTIP noćna mora – pogledajte primjer Kanade

    Središnji dio trgovačkog i investicijskog sporazuma TTIP-a je mehanizam ISDS, odnosno pravna procedura za rješavanje sporova između investitora i država. Kanada podliježe tom mehanizmu u sklopu sporazuma NAFTA. U svojoj suštini ISDS je korporacijski sudski sustav koji omogućava multinacionalnim tvrtkama da tuže državu kad god im neki njezin propis zasmeta. Iako Europska komisija tvrdi da […]

  • 21. srpnja 2013. Philip Mirowski: Neoliberalna početnica

    Philip Mirowski nastoji pružiti definiciju neoliberalizma shvaćajući ga kao politički pokret čiju srž čini specifično razumijevanje prirode ljudskog znanja i njegove uloge u društvu. Tekst donosi britku analizu epistemoloških temelja neoliberalne ideologije te raskida s nekim popularnim pogrešnim prikazima neoliberalizma koji ga opisuju kao puki produžetak klasičnog liberalizma ili ga na druge načine mistificiraju i […]

  • 20. travnja 2010. Pierrick Devidal: Trgovanje ljudskim pravima? Opći sporazum o trgovini uslugama i obrazovanje: pravna perspektiva

    Danas, 20. travnja 2010., na prvu godišnjicu prve blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu još jednom upućujemo na tekst Pierricka Devidala “Trgovanje ljudskim pravima? Opći sporazum o trgovini uslugama i obrazovanje: pravna perspektiva” iz knjige “Global Neoliberalism and Education and Its Consequences”, jedan od prvih tekstova prevedenih i objavljenih na Slobodnom Filozofskom. U našoj arhivi također […]

  • 21. rujna 2016. Gustave Doré, „Vagabonds sur le pont d'Alcantara, a Tolède“. (izvor) Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.
  • 12. travnja 2015. Ursula Huws: Bezuvjetni građanski dohodak

    “Iako bi, po mom mišljenju, bezuvjetni građanski dohodak donio velike koristi, on nije magično rješenje za sve političke, socijalne i ekonomske probleme. Vjerujem da bi on mogao biti sastojak pri razvijanju oblika socijalne države koja bi bila dostojna tog imena. No on je samo jedan od sastojaka. Konkretno, trebalo bi ga kombinirati sa povećanjem minimalne […]

  • 17. siječnja 2016. Fotografija je preuzeta s Flickr računa Jamesa Cohena po Attribution 2.0 Generic licenci Bezuvjetni temeljni dohodak – radikalni potencijal reformističkog zahtjeva U prvom dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku s političkom znanstvenicom Wandom Vrasti, autorica i njezina sugovornica analiziraju i problematiziraju različite aspekte BTD-a kao konkretne politike, ali i misaonog okvira, odnosno utopističkog projekta: "Konkretna provokacija BTD-a leži u sljedećem: ako se kapitalizam u svojoj biti temelji na eksproprijaciji određene klase ljudi od apsolutno svega što posjeduju ne bi li ih se dovelo u položaj u kojem mogu preživjeti isključivo prodajući svoje radno vrijeme, BTD taj odnos želi izokrenuti. Želi prekinuti vezu između rada i ekonomske potrebe, pružiti svim ljudima temeljne uvjete za život i to bezuvjetno, a zatim neka potrebe, stvarni interesi (strasti) i demokratska razmjena odlučuju kakav je rad društvu potreban."
  • 25. siječnja 2016. Fotografija postavljanja izložbe „Labour of Love“ Adele Jušić inspirirane kampanjom „Nadnice za kućanski rad“ (Izvor: adelajusic.wordpress.com, photo by Ana Pečar, KIBLA PORTAL, Maribor, 2014) Prema ekonomiji brige za druge U drugom dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku sugovornice propituju kako različiti konceptualni i implementacijski okviri BTD-a adresiraju pitanja neplaćenog kućanskog rada, migrantske krize te institucionalnih ograničenja (depolitiziranog) volonterskog rada, pokušavajući utvrditi univerzalni i društveno transformativni potencijal zahtjeva za BTD-om kao ulazne točke u antiproduktivističku ekonomsku paradigmu koja bi na prvo mjesto postavila reprodukciju života: "Ako BTD zamišljamo kao mjeru kojom želimo ostvariti tranziciju u društvo koje se temelji na ekonomiji reprodukcije i brige za druge, to znači da težimo za time da demokodifikacija rada otvori prostor za prakse solidarnosti koje su više od krpanja rupa u postojećem sustavu."
  • 31. siječnja 2016. Čistačice sa Sveučilišta u Johannesburgu zajedno s drugim organizacijama u podršci Persistent Solidarity Forum maršu kojim se zahtijevalo pošten “living wage” za radnike, 15. kolovoza 2014. godine (Izvor: Meraj Chhaya @ Flickr, preuzeto po Attribution 2.0 Generic licenci) Skiciranje progresivnog zahtjeva za temeljnim dohotkom U trećem dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku sugovornice razmatraju kakvu bi ulogu BTD mogao imati u projektu društvene transformacije temeljene na tehnološkom razvoju, s kojim bi ga popratnim politikama valjalo upariti, te kako profitni imperativi kapitalističkog sustava proizvodnje postavljaju granice potencijalima emancipatornog programa automatizacije - čemu bi trebalo doskočiti tako da inovacije koje se uvode u proizvodnju proizlaze iz programa redistribucije: „Uvođenje autobusnog prijevoza bez vozača ne smije rezultirati izbacivanjem milijuna transportnih radnika na ulice, odnosno time da ih se naprosto proglasi radnim viškom. Automatizacija mora biti uparena s redistribucijom prihoda, resursa i proizvodnih kapaciteta.“
  • 31. siječnja 2016. Od diktata izvrsnosti prema politici predanosti U zaključnom, četvrtom dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku, sugovornice preispituju potencijal BTD-a u kontekstu problematizacije kulture izvrsnosti, statusa individualnog genija i kolaborativnog rada u doba prekarnosti, ali i pitanja valorizacije te pozicioniranja bezinteresnih aktivnosti kao društveno korisnog rada za koji je potrebno strukturirano "oslobođeno" vrijeme, kao i adekvatna nadnica koja će ga omogućiti: "Vrijedi razmotriti kako bismo se odnosili prema sebi i drugima kada bismo bili pod manjim pritiskom da održavamo iluziju vlastita beskonačnog potencijala, kada bismo u većoj mjeri prepoznavali dug prema drugima i kolaborativnu prirodu gotovo svake vrste rada."
  • 27. travnja 2010. Ljetna škola – Yves Engler: Haiti – UN i NVO nova su oruđa neoimperijalizma

    U Ljetnoj školi donosimo prijevod teksta kanadskog pisca i političkog aktivista Yvesa Englera, objavljenog 8. ožujka 2009. na isiria.wordpress.com, skoro godinu dana prije potresa koji je pogodio Haiti. Tekst daje kratak pregled povijesti Haitija od revolucije do današnjih dana, s naglaskom na uplitanju stranih sila u državnu politiku zemlje kroz izolaciju, ekonomsko gušenje, ovisnost o […]

  • 20. siječnja 2010. Peter Hallward: Naša uloga u haićanskim nedaćama

    Povodom katastrofalnih potresa na Haitiju, uz suosjećanje s žrtvama, donosimo prijevod teksta Petera Hallwarda “Our role in Haiti’s plight”, objavljenog 13. siječnja na guardian.co.uk. Autor, koji se duže vrijeme bavi Haitijem, razmjer uništenja i haićanske nedaće vidi kao posljedicu dugog povijesnog puta kojim je dominirala promišljena politika izrabljivanja, osiromašivanja i uplitanja od strane iste međunarodne […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve