Otvoreno pismo neprofitnih medija

Predmet: Otvoreno pismo neprofitnih medija

Poštovani,

obraćamo vam se kako bismo još jednom upozorili na tešku situaciju u kojoj se nalaze neprofitni mediji u Hrvatskoj, posebice posljednje dvije godine. Neprofitni mediji izbačeni su iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. godinu, koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije „slučajnost“ ili „greška“ bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike HDZ-ovih vlada. Financiranje neprofitnih medija ni na koji način nije predviđeno za 2018. godinu, što potvrđuje i prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, ali i nacrt nove Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću.

Neprofitni mediji ostali su tako bez jedine institucionalne podrške, koja, iako nije bila velika, jest značajno pridonijela razvoju tih medija i profesionalnom radu novinara/ki (istodobno su komercijalni privatni mediji dobili, kroz razne olakšice i poticaje, više od 160 milijuna kuna).

Program financiranja tada je ukinut pod izgovorom netransparentnosti natječaja te je obrazloženo kako će se neki vid institucionalnog financiranja nastaviti kada se usvoji medijska strategija i dodatno definira što su mediji trećeg sektora. Novopostavljena ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nekoliko je puta u posljednjih godinu dana najavljivala donošenje medijske strategije i raspisivanje natječaja za medije zajednice, no to se još nije dogodilo. S obzirom na prvotne najave ministrice kulture, vjerovali smo da će doći do skore realizacije najavljenoga, kako strategije tako i natječaja za medije zajednice.

U međuvremenu, jedini preostali vid financiranja neprofitnih medija, i to programski, a ne institucionalni, jest kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Riječ je o potporama male vrijednosti, koje su dostupne samo za dvadeset nakladnika neprofitnih elektroničkih publikacija, u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Napominjemo kako je samo za komercijalne lokalne televizije i radija putem AEM-a isplaćeno oko 36 milijuna javnih kuna iz Fonda za poticanje pluralizma koji, prema Europskoj uniji, uopće ne bi smio služiti komercijalnim medijima. Valja reći i kako je samo jedna od tih televizija većinski javna i da je čak 90 od oko 130 radijskih stanica u većinskom privatnom vlasništvu.

Iako je priprema za raspisivanje natječaja Mediji zajednice iz Europskog socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna krenula 2015. godine, od početka je čitav proces bio problematičan i netransparentan. Konkretno, radna skupina za izradu natječaja oformljena je prošle godine na vrlo suspektan način jer na službenim stranicama Ministarstva nema ni traga informaciji o njezinu formiranju, sastavu, raspisanom pozivu za potencijale članove, načinu rada, zadaćama, zapisnicima sa sjednica ili bilo čemu sličnom. Svaka je aktivnost stala nakon prigovora člana Saše Lekovića, predstavnika i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND), da nije dobro raditi bez kriterija izbora članova skupine i pravilnika o njezinu radu.

Glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek o tome zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan je da ne postoji njihova usuglašena definicija te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija. Podsjećamo kako je Europski parlament usvojio Rezoluciju o medijima zajednice još 2008. godine, prema kojoj su mediji zajednice definirani kao „neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe“ i „čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita“.

Želja da se u raspodjelu sredstava osiguranih od ESF-a za medije zajednice uključi i dio medija čiji su nakladnici trgovačka društva zbog formalnih je razloga neprovediva s obzirom na određenja medija zajednice uspostavljena spomenutom Rezolucijom EP-a.

Naglašavamo i da neprofitni mediji sve eventualne viškove prihoda preusmjeravaju natrag u proizvodnju, dok komercijalni mediji rade za profit koji umjesto u proizvodnju mogu isplaćivati po potrebi. Stoga je u potpunosti jasno kako korisnici sredstava ESF-a nipošto ne mogu biti komercijalni mediji.

Oklijevanje s raspisivanjem natječaja za spomenuta sredstva uzrokuje sve teže uvjete rada postojećih neprofitnih medija (i neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača radijskog i audiovizualnog sadržaja), s daljnjim odljevom novinara, nemogućnošću angažiranja novih suradnika, množenjem tehničkih poteškoća… Smatramo da se odgađanje raspisivanja natječaja događa upravo s ciljem urušavanja postojećih neprofitnih medija.

Antidemokratski politički procesi u Hrvatskoj imaju izražen medijski aspekt te unutar dominantnog nacionalističkog narativa dolazi do gušenja medijskog pluralizma kao neizostavne pretpostavke demokracije. U našem medijskom prostoru sve više dominiraju mediji koji zazivaju neofašizam i klerikalizam te kršenje rodnih i manjinskih prava za koja smo do prije nekoliko godina smatrali da predstavljaju ireverzibilni civilizacijski doseg.

Vidljivo je, dakle, kako u Hrvatskoj općenito postoji tendencija sužavanja prostora za profesionalno, istraživačko i kritičko novinarstvo te se ide u smjeru daljnje pasivizacije medija i pretvaranje struke u primarno amatersko i volontersko djelovanje. Javni interes pokušava se zamijeniti sintagmama javnog djelovanja, a novinarski rad neutralizirati i lišiti odgovornosti za ispunjavanje primarne svrhe profesije – informiranja i djelovanja u javnom interesu.

Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg „domišljanja“ što bi bili „mediji zajednice“ – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava ESF-u.

S obzirom na sve navedeno, zahtijevamo od Odbora za informiranje, informatizaciju i medije da što prije sazove sjednicu o neprofitnim medijima i donese zaključak o nastavku financiranja neprofitnih medija, a isto tražimo i od Savjeta za razvoj civilnog društva. Također, zahtijevamo da se što prije raspiše i provede natječaj Mediji zajednice i javnost uključi u sam proces te da se u skladu s europskim praksama za potrebe natječaja definiraju mediji zajednice, pri čemu inzistiramo na jasnoj distinkciji između neprofitnih i komercijalnih medija.

Potpisnici:

CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

CroL – Udruga za medijski aktivizam

Dom kulture Zagreb

GONG i Hrvatsko novinarsko društvo – Faktograf.hr

Hrvatski centar za radničku solidarnost

Info Zona

Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva

Mreža antifašistkinja Zagreb

Prostor rodne i medijske kulture K-zona

Udruga Pogledaj.to

Udruga Radio Student

Udruga Slobodni Filozofski

Udruga za feminizam i kulturu Muf

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu

Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija Tris

Udruga za promicanje kultura Kulturtreger – Booksa.hr

Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“

Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura

Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac – POLKA