Otvoreno pismo neprofitnih medija

Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci).
Agencija za elektroničke medije
Hrvatski sabor
Klubovi zastupnika Hrvatskog sabora
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Odbor za informiranje, informatizaciju i medije
Pučka pravobraniteljica
Savjet za razvoj civilnog društva

Predmet: Otvoreno pismo neprofitnih medija
Poštovani,

obraćamo vam se kako bismo još jednom upozorili na tešku situaciju u kojoj se nalaze neprofitni mediji u Hrvatskoj, posebice posljednje dvije godine. Neprofitni mediji izbačeni su iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. godinu, koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije „slučajnost“ ili „greška“ bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike HDZ-ovih vlada. Financiranje neprofitnih medija ni na koji način nije predviđeno za 2018. godinu, što potvrđuje i prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, ali i nacrt nove Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću.

Neprofitni mediji ostali su tako bez jedine institucionalne podrške, koja, iako nije bila velika, jest značajno pridonijela razvoju tih medija i profesionalnom radu novinara/ki (istodobno su komercijalni privatni mediji dobili, kroz razne olakšice i poticaje, više od 160 milijuna kuna).

Program financiranja tada je ukinut pod izgovorom netransparentnosti natječaja te je obrazloženo kako će se neki vid institucionalnog financiranja nastaviti kada se usvoji medijska strategija i dodatno definira što su mediji trećeg sektora. Novopostavljena ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nekoliko je puta u posljednjih godinu dana najavljivala donošenje medijske strategije i raspisivanje natječaja za medije zajednice, no to se još nije dogodilo. S obzirom na prvotne najave ministrice kulture, vjerovali smo da će doći do skore realizacije najavljenoga, kako strategije tako i natječaja za medije zajednice.

U međuvremenu, jedini preostali vid financiranja neprofitnih medija, i to programski, a ne institucionalni, jest kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Riječ je o potporama male vrijednosti, koje su dostupne samo za dvadeset nakladnika neprofitnih elektroničkih publikacija, u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Napominjemo kako je samo za komercijalne lokalne televizije i radija putem AEM-a isplaćeno oko 36 milijuna javnih kuna iz Fonda za poticanje pluralizma koji, prema Europskoj uniji, uopće ne bi smio služiti komercijalnim medijima. Valja reći i kako je samo jedna od tih televizija većinski javna i da je čak 90 od oko 130 radijskih stanica u većinskom privatnom vlasništvu.

Iako je priprema za raspisivanje natječaja Mediji zajednice iz Europskog socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna krenula 2015. godine, od početka je čitav proces bio problematičan i netransparentan. Konkretno, radna skupina za izradu natječaja oformljena je prošle godine na vrlo suspektan način jer na službenim stranicama Ministarstva nema ni traga informaciji o njezinu formiranju, sastavu, raspisanom pozivu za potencijale članove, načinu rada, zadaćama, zapisnicima sa sjednica ili bilo čemu sličnom. Svaka je aktivnost stala nakon prigovora člana Saše Lekovića, predstavnika i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND), da nije dobro raditi bez kriterija izbora članova skupine i pravilnika o njezinu radu.

Glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek o tome zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan je da ne postoji njihova usuglašena definicija te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija. Podsjećamo kako je Europski parlament usvojio Rezoluciju o medijima zajednice još 2008. godine, prema kojoj su mediji zajednice definirani kao „neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe“ i „čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita“.

Želja da se u raspodjelu sredstava osiguranih od ESF-a za medije zajednice uključi i dio medija čiji su nakladnici trgovačka društva zbog formalnih je razloga neprovediva s obzirom na određenja medija zajednice uspostavljena spomenutom Rezolucijom EP-a.

Naglašavamo i da neprofitni mediji sve eventualne viškove prihoda preusmjeravaju natrag u proizvodnju, dok komercijalni mediji rade za profit koji umjesto u proizvodnju mogu isplaćivati po potrebi. Stoga je u potpunosti jasno kako korisnici sredstava ESF-a nipošto ne mogu biti komercijalni mediji.

Oklijevanje s raspisivanjem natječaja za spomenuta sredstva uzrokuje sve teže uvjete rada postojećih neprofitnih medija (i neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača radijskog i audiovizualnog sadržaja), s daljnjim odljevom novinara, nemogućnošću angažiranja novih suradnika, množenjem tehničkih poteškoća… Smatramo da se odgađanje raspisivanja natječaja događa upravo s ciljem urušavanja postojećih neprofitnih medija.

Antidemokratski politički procesi u Hrvatskoj imaju izražen medijski aspekt te unutar dominantnog nacionalističkog narativa dolazi do gušenja medijskog pluralizma kao neizostavne pretpostavke demokracije. U našem medijskom prostoru sve više dominiraju mediji koji zazivaju neofašizam i klerikalizam te kršenje rodnih i manjinskih prava za koja smo do prije nekoliko godina smatrali da predstavljaju ireverzibilni civilizacijski doseg.

Vidljivo je, dakle, kako u Hrvatskoj općenito postoji tendencija sužavanja prostora za profesionalno, istraživačko i kritičko novinarstvo te se ide u smjeru daljnje pasivizacije medija i pretvaranje struke u primarno amatersko i volontersko djelovanje. Javni interes pokušava se zamijeniti sintagmama javnog djelovanja, a novinarski rad neutralizirati i lišiti odgovornosti za ispunjavanje primarne svrhe profesije – informiranja i djelovanja u javnom interesu.

Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg „domišljanja“ što bi bili „mediji zajednice“ – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava ESF-u.

S obzirom na sve navedeno, zahtijevamo od Odbora za informiranje, informatizaciju i medije da što prije sazove sjednicu o neprofitnim medijima i donese zaključak o nastavku financiranja neprofitnih medija, a isto tražimo i od Savjeta za razvoj civilnog društva. Također, zahtijevamo da se što prije raspiše i provede natječaj Mediji zajednice i javnost uključi u sam proces te da se u skladu s europskim praksama za potrebe natječaja definiraju mediji zajednice, pri čemu inzistiramo na jasnoj distinkciji između neprofitnih i komercijalnih medija.
Potpisnici:

CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
CroL – Udruga za medijski aktivizam
Dom kulture Zagreb
GONG i Hrvatsko novinarsko društvo – Faktograf.hr
Hrvatski centar za radničku solidarnost
Info Zona
Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva
Mreža antifašistkinja Zagreb
Prostor rodne i medijske kulture K-zona
Udruga Pogledaj.to
Udruga Radio Student
Udruga Slobodni Filozofski
Udruga za feminizam i kulturu Muf
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu
Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija Tris
Udruga za promicanje kultura Kulturtreger – Booksa.hr
Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“
Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura
Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac – POLKA

Vezani članci

  • 30. ožujka 2011. Novinarstvo, demokracija,… i klasna borba
  • 17. veljače 2016. FAQ: Neprofitni mediji + snimka tribine “U obrani slobode govora” Neprofitni mediji, čiji sadržaj predstavlja zadnju kognitivnu branu pred relativizmom i simplificiranim nekritičkim analizama kakve prevladavaju u komercijalnim medijima, bore se protiv svakog oblika nesnošljivosti, zlouporabe položaja i ovlasti, uništavanja zajedničkih dobara, te brinu o zaštiti temeljnih ljudskih prava marginaliziranih skupina u društvu. Kako se financiraju neprofitni mediji? U čemu je problem s razrješenjem Povjerenstva za neprofitne medije? Jesu li istinite kritike o neprofitnim medijima kao prorežimskim medijima? Odgovore na ova pitanja donosimo u preglednom FAQ-u o neprofitnim medijima. Prilažemo i snimku tribine "U obrani slobode govora" održane 9. veljače 2016. u organizaciji Mreže emancipacije E-net te inicijative neprofitnih medija, kao i vizuale prikazane tijekom tribine koji dovode u perspektivu "odnose snaga" komercijalnih i neprofitnih medija pri korištenju državnih financijskih sredstava.
  • 9. veljače 2016. Mreža emancipacije E-net i Kulturnjaci 2016: Odmah smijenite ministra kulture Zlatka Hasanbegovića! Iako još nije do kraja konsolidirana na svim razinama, nova hrvatska vlast, predvođena Domoljubnom koalicijom, koja uz HDZ u svojim redovima okuplja dobar dio starih i novih snaga radikalne desnice, na više frontova vodi agresivnu ideološku borbu za desnu hegemoniju revizijom dosegnutih općeprihvaćenih standarda ljudskih prava, istovremeno pripremajući teren za daljnja rezanja javnog budžeta koja će se prelamati preko socijalnih i radnih prava. U nizu apela, akcija, održanih i budućih prosvjeda, prenosimo i otvoreno pismo te peticiju Mreže emancipacije E-net i njezinih supotpisnica, kao i javni apel inicijative Kulturnjaci 2016 - upućene novoj vladi kao poziv na razrješenje dužnosti novog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji se samo na osnovu svoga javnog i političkog habitusa nadaje kao neprihvatljiv izbor za obnašanje službenih državnih dužnosti, dok to svojim prvim oktroiranim potezima i najavama daljnjih napada na kritičku misao i potvrđuje.
  • 30. rujna 2016. O klasnoj strukturi kulturne proizvodnje Propast realnih socijalizama uz prateću devastaciju socijalne države odrazila se i na kulturni život društva. Prije svega, napušteno je shvaćanje kulture kao cjelokupnog načina djelovanja u prilog razumijevanju kulture kao umjetničkog stvaralaštva. Uslijedila je njena transformacija u ekonomsku aktivnost povezanu s različitim granama privrede, čime je promijenjena i njezina uloga u društvenoj reprodukciji. S Vesnom Vuković iz BLOK-a razgovarali smo o refleksijama navedenih transformacija na kulturno polje, kulturnu i umjetničku djelatnost te na položaj radnika/ca u kulturi, kao i o mogućim lijevim strategijama unutar ovog sektora.
  • 1. srpnja 2016. Sedam zahtjeva za spas medija Neprofitni mediji (Forum.tm, Lupiga, CroL, Tris, Slobodni Filozofski, Zarez, Radio 808, Radio Student i Nepokoreni grad) okupljeni u Mrežu emancipacije E-net uputili su političkim akterima sedam zahtjeva za spas medija, kako bi se zaustavilo urušavanje medijske scene i novinarstva u Hrvatskoj: "Jedino pluralističan sustav javnih, komercijalnih i neprofitnih medija u kojem se posebna pažnja posvećuje novinarskom radu, transparentnosti vlasništva te održivim i stabilnim modelima javnih potpora može osigurati ostvarivanje javnog interesa u medijima." Pismo možete pročitati u nastavku.
  • 30. rujna 2016. Eksploatacijski potencijali festivalskog formata Deinstitucionalizacija koja je zahvatila javni sektor i inaugurirala outsourcing kao poslovni standard, transformirala je i institucionalni krajobraz kulturne proizvodnje, izmjestivši kulturne djelatnosti iz financijski sigurnijeg okrilja države na tržište projektnih prijedloga te u utrku za privatnim, poslovnim i javnim financijerima. Suočen s promjenom izvora materijalnih uvjeta svoje reprodukcije, sektor je promijenio i strukturu radnih mjesta - uz prekarnost rada, atomizacija aktera na kulturnoj sceni pogoduje nesindikaliziranosti radništva, a time je otežano i stvaranje mogućnosti za strateški promišljene i organizirane intervencije u reprodukciju postojećeg stanja.
  • 4. listopada 2016. Traži se rješenje za spas neprofitnih medija Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, ovim priopćenjem upozorava da je završetkom programa bespovratnih potpora medijima trećeg sektora ugrožena egzistencija 280 radnika u novinarskoj djelatnosti te 20 neprofitnih medija. Nadalje, Leković ističe da, suprotno prevladavajućim zabludama, mediji trećeg sektora nisu bili financirani sredstvima proračuna Republike Hrvatske te da izgubljene plaće i honorari nisu basnoslovnih iznosa, već da je riječ o par desetaka plaća od oko 4.000 kuna netto i honorarima koji u pravilu nisu premašivali iznos od nekoliko stotina kuna mjesečno.
  • 17. siječnja 2015. Charlie Hebdo i licemjerje pera
  • 17. prosinca 2012. “Tajni dokument Ministarstva kulture kojim su pokušali uvesti POREZ NA TELEVIZIJU”
  • 15. listopada 2016. Urbane sinegdohe Projekt Europske prijestolnice kulture za jedan od svojih ciljeva ima revitalizaciju postindustrijskih urbanih krajobraza. Na taj način, pod lozinkom „urbane regeneracije“, proizvode se sveobuhvatne ekonomske i socijalne posljedice. S jedne strane, potvrđuje se ireverzibilnost procesa deindustrijalizacije prelaskom na djelatnosti tzv. „ekonomije znanja“ ili „informacijske ekonomije“, dok se s druge uspostavlja klasna barijera pristupu visokokomodificiranim središnjim gradskim prostorima te održava prekarizacija radne snage u „dinamičnoj“ kulturnoj i drugim uslužnim djelatnostima.
  • 13. travnja 2010. Jutarnji ponovno napada! (13. – 24. 4.)
  • 11. svibnja 2012. Ljetna škola – Richard Seymour: Zaustavite ih prije no što ubiju
  • 11. kolovoza 2015. Reagiranje zbog napada na kolegu Hrvoja Šimičevića
  • 12. ožujka 2017. Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 10. prosinca 2012. Protestno pismo povodom smjene savjetnika za medije Milana F. Živkovića
  • 22. prosinca 2012. Snimka okruglog stola “Mediji, rad, migracije”, 11.10.2012.
  • 19. travnja 2010. Tribina – Jutarnji ponovno napada (mediji iz teorijske i praktične perspektive)
  • 11. srpnja 2009. Vlast, studenti, mediji "Odbijanje studenata da s establishmentom pregovaraju izvan prostora FF-a, koji su vlastoručno osvojili i politički uredili, najsubverzivniji je trenutak njihove pobune. Tim svakodnevnim činom odbijanja guraju od sebe cjelokupno političko-upravno uređenje, kako u najbližem liku sveučilišnih autoriteta tako i svekolik nacrt "cjelovite i samostalne hrvatske države". Nisu srušili Poredak, nisu ga fizički ugrozili, nisu ga ni prstom dotaknuli. Koje li jednostavnosti – samo ga od sebe otresaju kako se otresaju dosadni nametnici." Donosimo posljednji u nizu tekstova koje smo objavljivali proteklih nekoliko dana, izvorno objavljenih u Zarezu, br. 256 (izdanom 30. travnja 2009), koji je bio posvećen temi besplatnog obrazovanja. Tekst Jasne Babić bavi se problemom artikulacije studentskih zahtjeva za besplatnim, javno financiranim visokim obrazovanjem.
  • 29. studenoga 2009. Predrag Lucić: Paštetom na blokadu
  • 13. prosinca 2009. Igor Lasić: Strategije (ne)ignoriranja
  • 30. rujna 2016. Infrastrukturni deficiti kulturne participacije Kulturna se djelatnost obično promatra kroz prizmu samoaktualizacije kulturnih radnika/ca pa često gubimo iz vida strukturne probleme sektora. Riječ je, prije svega, o problemu prekarnosti rada u kulturi koji je vezan uz financiranje relativno kratkotrajnim projektima, zbog čega izostaje sustavno i strateški osmišljena politika kulturne djelatnosti. U kulturi se pojavljuju i neki opći trendovi poput reprodukcije klasnih, rodnih i etničkih nejednakosti te nejednakog pristupa kulturnim sadržajima. O ovim temama razgovarali smo s dr. sc. Jakom Primorac, sociologinjom s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu.
  • 11. siječnja 2015. Je li solidarnost bez poistovjećivanja moguća?

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve