Pobijedimo „udarnički rad“: lansiran novi sindikat radnika u industriji kompjuterskih igara

Digitalne informacijske tehnologije u posljednjih su nekoliko desetljeća doživjele nezapamćen procvat, zbog čega mnogi mladi ljudi svoju karijeru traže upravo unutar sektora kreativnih industrija. Međutim, u iznimno prekarnim uvjetima rada koji ondje u pravilu vladaju, inicijalni entuzijazam i strast za programiranjem neminovno smjenjuju osjećaji zamora i razočaranja. Pročitajte prijevod kratkog članka koji donosi priču o začecima sindikalnog organiziranja britanskih radnika_ica u industriji razvoja računalnih igara.

„Kôd“ (izvor).

Game Workers Unite UK usmjerit će svoje djelovanje na borbu protiv neplaćenog prekovremenog rada, rasizma i seksizma u sektoru video igara

 

Poznato kao „udarnički rad“ – dugi sati neplaćenog prekovremenog rada nametnuti radnicima u sektoru kompjuterskih igara uoči nestrpljivo očekivanih izdanja, često po nalogu menadžera.

No, ta praksa bi uskoro mogla postati stvar prošlosti, budući se radnici u industriji kompjuterskih igara po prvi put sindikalno organiziraju ovoga vikenda, kako bi se borili protiv prekovremenog rada, rasizma, seksizma i zlostavljanja, za koje neki tvrde da su vrlo rašireni unutar ovog sektora.

„Za mnoge ljude bila je čast raditi cijelu noć i do ranih jutarnjih sati, a tu je i neka vrsta kulture koja ide uz prekovremeni rad,“ rekao je Karn Bianco, jedan od osnivača britanskog ogranka Game Workers Unite (GWU UK).

Programer kompjuterskih igara, sa sjedištem u Portsmouthu, govorio je o svom iskustvu rada 80-satnih radnih tjedana, koje je odrađivao nakon završenog fakulteta, kao stažist. „To je vrlo zanimljiva industrija u kojoj su mnogi ljudi sretni što samo igraju za život, a u mom vlastitom slučaju trebalo je godinu dana da se počnem osjećati umorno te sam počeo svjesno raditi na tome da radim manje sati,“ rekao je.

Nekoliko studija bilo je uključeno u kontroverze oko uvjeta rada. Rockstar je bio prisiljen braniti svoje radne uvjete nakon što je New York magazin izašao tekst, u kojem je njegov britanski suosnivač Dan Houser govorio o 100-satnim radnim tjednima prije objavljivanja Red Dead Redemption 2 u listopadu.

Dok su tvrtke kao što je Rockstar inzistirale na tome da rade na poboljšanju dobrobiti radnika i uvjeta rada, globalna anketa koju je prošle godine provela International Games Developers Association (IGDA) pokazala je da je „udarnički rad“ još uvijek problem, s 51% radnika koji izvješćuju da je isti i dalje raširena pojava u njihovoj branši.

GWU UK, koja od petka okuplja članstvo te će održati inauguralni sastanak u nedjelju kako bi izabrala izvršnog direktora, nastavlja se na pokret koji je izvorno nastao online i na gejmerskim konvencijama u SAD-u. Online zajednica od 200 radnika u Britaniji već je formirana oko GWU UK. Odlučeno je da se organizira pod okriljem krovne organizacije, sindikata Nezavisnih radnika Velike Britanije (IWGB), koji se sve više etablira među radnicima u sektorima koji tradicionalno nisu u velikoj mjeri sindikalizirani.

Sektor kompjuterskih igara donosi gotovo 3 milijarde funti gospodarstvu Ujedinjenog Kraljevstva i zapošljava više od 47 000 ljudi u tvrtkama koje se kreću od malih studija do velikih operacija koje zapošljavaju stotine ljudi.

Zajedno s kampanjom o plaćama i uvjetima, Bianco i njegovi kolege članovi sindikata također planiraju zauzeti stav protiv rasizma i seksizma u industriji kojom još uvijek, u velikoj mjeri, dominiraju bijeli muškarci.

„Samo postojanje žena u igrama dovoljno je da, u nekim slučajevima, potakne mržnju. Poznato nam je da su ljudi njuškali po profilima na društvenim mrežama novih zaposlenika i tražili da ih se izbaci ako se, primjerice, otkrije da prate feminističke figure,“ kazao je.

„Ako išta, stvari se na neki način pogoršavaju. To je povezano s trendovima poput uspona alt-desnog ili općeg neprijateljstva prema onome što se smatra političkom korektnošću. Tvrtke nisu briljirale govoreći o tome. Oni ne žele dirati medvjeda dok spava. Želimo se zauzeti.“

Reagirajući na inicijativu, izvršni direktor Independent Game Developers’ Association (Tiga), Richard Wilson, izjavio je kako je „potpuno neutralan“ po pitanju sindikalnog organiziranja, ali je naglasio da „udarnički rad“ sve više postaje stvar prošlosti. Wilson je istaknuo kako je njegov najvažniji dojam da unutar industrije video igara vlada atmosfera dobrodošlice.

„Mislim da je struktura razvoja igara takva da je ujedno vrlo timski orijentirana. Vjerojatno je da će međuljudske spone biti mnogo jače nego u drugim sektorima,“ kazao je, dodajući kako oko dvije trećine studija zapošljava četiri osobe ili manje.

„Neki studiji zaista prakticiraju neplaćeni prekovremeni rad te je Rockstar samo recentan primjer istoga, ali znam i da mnogi razvojni studiji ne idu tim putem jer bi to smatrali pogrešnom procjenom menadžmenta.“

Jodie Azhar, nagrađena za svoj rad od strane BAFTE, bivša tehnička i umjetnička direktorica Creative Assemblyja, nedavno je osnovala vlastitu tvrtku, Teazelcat, s ciljem izgradnje studijske kulture koja bi podržala osoblje i promicala dobrobit. Pozdravila je sindikalizaciju sektora.

„U principu, to je stvarno dobra ideja. Radnici u našem sektoru često ne kreću iz perspektive borbe za svoja prava. Cijela industrija je izrazito kompetitivna i ljudi navode kako vjeruju da bi trebali biti zahvalni što uopće imaju posao u toj branši,“ rekla je.

„Budući da se radi o kreativnoj industriji, provlači se osjećaj kako svi rade svoj posao sa strašću, no to može prikriti činjenicu da je to ipak biznis. Mi smo industrija koja je još uvijek relativno mlada, pa bi možda sindikalno organiziranje bilo dobro jer bi pomoglo pri formulaciji standarda.“



Priče radnika izloženih neplaćenom prekovremenom radu

Radnik A

Tester za tvrtku s videoigrama, zaposlen na ugovor s nultim brojem sati, radi u tvrtki u kojoj postoji hijerarhija u smislu testiranja jezika. Oni koji su specijalizirani za južnoeuropske i istočnoeuropske jezike zarađuju 8 funti po satu, njemački govornici 9 funti, a govornici nordijskih jezika – 10 funti. Njegovo bolovanje je u potpunosti neplaćeno pa često radi bolestan. Također, često je pod stresom jer se brine oko novca i posla kojeg možda već sljedećeg dana neće imati.

Radnik B

Kao programer u velikom studiju, kaže da su timu za kodiranje konstantno dodijeljeni nerealni, neostvarivi ciljevi te da su često prisiljeni raditi vikendom kako bi ispoštovali rokove. Žali se na maltretiranje u tvrtki, pričajući o jednoj prigodi kada je šef studija ponižavao pomoćnika jer nije stavio spajalice pod kutom od 45 stupnjeva.

Radnik C

Sada nezaposlen, bio je community menadžer za mali gejmerski studio, koji opisuje kao vrlo stresno okruženje. Kaže da je bio opterećen i s nekoliko dodatnih zadataka, jer ih nitko drugi nije mogao izvršiti, a nije ga se ozbiljno shvaćalo kada se žalio na homofobiju.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu.

Vezani članci

  • 9. listopada 2016. Strast prema poslu Opće je prihvaćena ideja da moramo raditi kako bismo zaslužili dovoljno za preživljavanje, no sve je učestalije prisutna misao da taj isti rad moramo i strastveno voljeti, mjereno u satima koje provedemo na poslu. U moru kvalificirane radne snage koju tržište ne može apsorbirati, upravo je spremnost da se izgara za posao karakteristika koja je na cijeni. Vrijednosti koje promiče takva radna etika i koje zauzimaju gotovo sakralno mjesto u suvremenom imaginariju o radu nisu ništa drugo doli uznapredovala iluzija o savršeno produktivnom nadčovjeku - brojna istraživanja i društvene analize pokazuju kako je pretjeran rad kontraproduktivan, a životni vijek onih koji se u njega upuštaju osjetno kraći i nekvalitetniji.
  • 27. listopada 2015.
    Featured Video Play Icon
    Značenje pojma “prekarijat”
    Pogledajte snimku predavanja Richarda Seymoura, održanog na Akademiji likovnih umjetnosti 10. svibnja u sklopu programa Škole suvremene humanistike 8. Subversive festivala, koja se ove godine održavala pod naslovom "Socijalna dimenzija kulturne politike": "Smisao koncepta prekarijat je strateški. Njime nam se nudi razumijevanje mogućih klasnih saveza i agencija kroz koje je progresivna promjena moguća. Međutim, ovako kako je trenutno artikuliran, on ne uspijeva poslužiti toj svrsi. Prekarijat je najbolje razumjeti kao interpelaciju koja naglašava i dotiče promjenjive uvjete rada i života različitih društvenih klasa i klasnih strata, a ne kao 'klasu u nastajanju'. U predavanju ću zagovarati navedeno stajalište, pokazujući pritom kako razumijevanje prekarijata reartikulirano na tom tragu može pomoći u formiranju radikalne, transformativne politike za 21. stoljeće."
  • 12. svibnja 2014. Svi smo mi prekarni – o konceptu prekarijata i njegovim pogrešnim uporabama
  • 9. srpnja 2011. Europska unija, neizvjesni rad i fleksigurnost
  • 16. prosinca 2018. O kulturnom radu, njegovom globalnom karakteru i lokalnom aspektu Kako stoji u Strateškom planu Ministarstva Kulture RH za 2019-2021, država trenutno subvencionira socijalne doprinose za 9,58 posto samostalnih umjetnika_ca, odnosno samo 1349 osoba. Nadalje, plan je ne povećavati broj samostalnih umjetnika_ca, te ih definirati kao one „koji su ostvarili izniman doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti“. Što sa svima ostalima koji djeluju u iznimno prekariziranom sektoru kulture? O strukturnim preprekama koje onemogućavaju nadilaženje individualizacije i atomiziranosti kulturnog radništva pročitajte u tekstu Maria Kikaša.
  • 19. travnja 2015. Akademska prekarnost i šest posljedica osnivanja nove agencije za privremeni akademski rad pri Sveučilištu Warwick
  • 23. lipnja 2017.
    Featured Video Play Icon
    Rodno uvjetovana prekarnost privatizirane društvene reprodukcije: rodno uvjetovano siromaštvo i država
    Problematizirajući rodnu dimenziju kriminalizacije siromaštva u neoliberalizmu, Adrienne Roberts koristi historijsko-materijalističku analizu te adresira pitanje procesa komodifikacije zemlje i rada, odnosno paralelni nastanak penalizirajućeg legislativnog okvira i aparata socijalne države, smještajući ga u kontekst kapitalističkog načina proizvodnje i društvene reprodukcije. Donosimo integralnu snimku i kratki osvrt na njezino predavanje „Rodno uvjetovana prekarnost privatizirane društvene reprodukcije: rodno uvjetovano siromaštvo i država“, održano 16. svibnja 2017. u sklopu AlterEkonomskog foruma 10. Subversive Festivala.
  • 31. prosinca 2018. Solidarnost na institucionalnoj vjetrometini Donosimo vam kratak etnografski rad o iskustvu agencijskog čišćenja. Autorica je čistila jednu njemačku drogeriju u Zagrebu tokom dva mjeseca početkom 2018. godine. Kroz prikaz svakodnevice agencijskih čistačica, rad ukazuje na sustavna ograničenja koja priječe uspostavljanje radničke solidarnosti. Tekst je nastao kao završni rad u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 17/18, uz mentorstvo Karoline Leaković.
  • 31. prosinca 2018. Borba za jednakost trans osoba mora biti prepoznata kao klasna borba Predrasude prema trans osobama, prisutne ne samo u široj javnosti nego i na desnom i dijelu lijevog političkog spektra, manifestiraju se na različite načine – od otežavanja pristupa pojedinim segmentima svakodnevnog života do ideološkog negiranja progresivnog potencijala cjelokupnom trans pokretu. Pročitajte prijevod teksta Shon Faye, britanske umjetnice i članice trans zajednice, o poteškoćama s kojima se trans osobe susreću prilikom potrage za zaposlenjem i adekvatnom zdravstvenom zaštitom, klasnoj uvjetovanosti bavljenja seksualnim radom i izloženosti nasilju na radnom mjestu, te važnosti prepoznavanja zahtjeva trans pokreta kao dijela radničke borbe, a ne projekta srednjoklasnog liberalizma.
  • 26. studenoga 2018. Starija generacija – dežurni krivci Nakon raspada Jugoslavije, s početkom deindustrijalizacije, masovni odlazak u prijevremene mirovine korišten je kao mjera za ublažavanje mogućnosti širokih socijalnih prosvjeda. Istovremeno su mnoge starije osobe na prostoru Istočne Njemačke i Poljske, poglavito žene, prihvatile opciju prijevremenog umirovljenja kako bi uslijed propadanja sustava javnih vrtića pomogle svojoj djeci u skrbi o unučadi. Uslijed sve jačih neoliberalnih pritisaka na socijalnu državu, danas se umirovljenike općenito prikazuje kao teret društva, a one koji su odabrali opciju prijevremenog umirovljenja optužuje da je njihova lijenost i nesmotrenost dovela do neodrživosti javnog mirovinskog sustava. O medijskoj hajci na stariju generaciju u Sloveniji i realnim koordinatama problematike mirovinskog sustava pročitajte više u prijevodu teksta Lilijane Burcar.
  • 31. siječnja 2016. Imigranti su ključan element radničke klase U razgovoru o migracijama Sandro Mezzadra sa Sveučilišta u Bologni promatra iste kao društveni pokret s posebnim naglaskom na subjektivnom stremljenju za boljim životom, razlažući kako su zapravo prodiruće silnice kapitala te koje stubokom mijenjaju uvjete života i rada na prostoru Europe. Govori i o Dublinskom protokolu - režimu azila u okvirima implementacije Schengenskog sporazuma, te o jačanju rasizma koje podcrtava potrebu za kolektivnim europskim odgovorom na spomenute probleme.
  • 3. siječnja 2016. Život nakon ucjene nadnicom Bezuvjetni temeljni dohodak kao model socijalne sigurnosti prema kojemu država svim građanima mjesečno isplaćuje određen iznos novca, proteklih se nekoliko godina sve češće spominje kao moguće rješenje problema nezaposlenosti, ali i drugih ekonomskih i društvenih kontradikcija. Uvodni tekst novinarskog projekta „I nakon rada - rad: Bezuvjetni temeljni dohodak“ ugrubo skicira potencijalna ograničenja i ambivalencije u implementaciji BTD-a: "Kako zagovaratelji BTD-a zastupaju pozicije diljem političkog spektra, a usto se i pozivaju na psihodeličnu lepezu ideoloških preteča (od Thomasa Painea i Miltona Friedmana do Martina Luthera Kinga i Andréa Gorza), svaku inicijativu za BTD ne možemo bezuvjetno tumačiti kao progresivan potez.
  • 8. lipnja 2016. Čemu toliko ispita? Marksistički odgovor Pitanje obrazovanja nemoguće je adresirati parcijalnim reformama u okviru kapitalističkog realizma. Vjera u sustav koji se navodno temelji na nepristranosti i nepolitičnosti stručnjakâ te na inherentnoj dobronamjernosti autoritetâ, ostaje slijepa za političko-ekonomsku dimenziju obrazovanja. Autor nudi drukčiju perspektivu razmišljanja i djelovanja, koja zahtijeva širi društveni angažman.
  • 31. prosinca 2017. Borba za slobodno vrijeme Najveći njemački sindikat, IG Metall, u rujnu ove godine pokrenuo je kampanju za skraćivanje radnog tjedna s 35 na 26 sati i tom akcijom na lijevu agendu vratio borbu za slobodno vrijeme radničke klase. Autorica članka Miya Tokumitsu argumentira u korist ove borbe, ukratko iznosi njezinu internacionalnu povijest, daje presjek trenutnog stanja na američkoj ljevici i nudi prijedloge za daljnje korake potrebne za postizanje ovog bitnog cilja.
  • 15. ožujka 2016. Biti zdrav i biti zaposlen,
    i biti zaposlen a biti zdrav
    "Akumulacija kapitala ujedno je značila akumulaciju mizerije i produljenje agonije napornog i potplaćenog rada. U psihosocijalnom kontekstu, pomak u strukturi radnih odnosa doveo je do mentalne degradacije čovjeka, što ujedno znači i promjenu percepcije rada, koji se sve češće doživljava kao robijanje sa svrhom namirenja osnovnih egzistencijalnih potreba. Životni vijek čovjeka pretvoren je u radni vijek, a slobodno vrijeme u potpunosti je podređeno ostvarenju primarnih potreba."
  • 15. ožujka 2016. Kako nas je kapitalizam učinio bolesnima "Konstantna neizvjesnost i besperspektivnost ljude su natjerale na shizofren život ispunjen strahom, nepovjerenjem i gorčinom prema institucijama i državnom aparatu koji su omogućili nesmetanu cirkulaciju kapitala, eksploatirajući rad ekonomski potlačenih klasa. U takvom, ekonomski izrazito nepovoljnom, tehnokratskom i antidemokratskom ozračju, teško je ostati motiviran i sposoban za rad, teško je ostati zdrav. Gubitak posla potkopava čovjekov osjećaj vrijednosti, otuđuje ga od zajednice te čini manje aktivnim, što rezultira deflacijom njegovih psihičkih i fizičkih kapaciteta. Čovjek kroz rad zadovoljava svoje temeljne potrebe, koje nisu nužno vezane uz njihov materijalni aspekt, nego i uz potrebu za samoaktualizacijom, za izražavanjem kreativnosti te samopoštovanjem."
  • 30. srpnja 2011. Europski radnički pokret – opasnosti i izazovi
  • 29. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – Florian Wilde (RLS)
    Krajem listopada ove godine u Beogradu je održana konferencija „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak prvog od tri uvodna predavanja na konferenciji „Reaching the Un- and Under-Organized“ Floriana Wildea, radnika berlinskog ureda RLS-a u području sindikalnog organiziranja. Integriravši višegodišnje iskustvo djelovanja u društvenim pokretima i sindikatima te stranci Die Linke, Wilde je obrazložio neke od glavnih problema radničkog organiziranja te iznio prijedloge protustrategija i uloge lijevih političkih aktera u obnovi radničkog pokreta. Preostale snimke s konferencije pogledajte na playlisti.
  • 31. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – panel
    Tijekom trećega dana konferencije „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE, održana je panel rasprava „Reaching the Un- and Under-Organized“ sa sudionicima Goranom Lukićem iz Delavske svetovalnice (SLO), Sinišom Miličićem iz Regionalnog industrijskog sindikata (HR), Samom Nelsonom iz organizacije Jobs With Justice (SAD) i Florianom Wildeom iz RLS centrale u Berlinu. Izlagači su iznosili iskustva iznalaženja novih, proaktivnih oblika organizacije radništva, dok je cilj rasprave bio ponuditi odgovore na pitanja koja su otvorena prethodnih dana u uvodnim predavanjima i radionicama. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak rasprave. Preostale snimke s konferencije pogledajte na playlisti.
  • 17. veljače 2014. Video kampanja “Pozor – ZOR: Novi Zakon o radu mora pasti!”

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve