Izvorno objavljeno 13. prosinca 2019. godine na autorovu blogu The Next Recession.
Parlamentarni izbori u Britaniji prelomili su se na pitanju Brexita. Popularnost lijevog programa Laburističke partije Jeremyja Corbyna, najradikalnijeg od 1945. godine, kao i odlična kampanja uz nevjerojatni odaziv aktivista u konačnici nisu prevagnuli kod onih laburističkih glasača koji su željeli provođenje volje referenduma o izlasku iz Europske unije. Pobjedu su odnijeli Torijevci Borisa Johnsona, ustrajavši u kampanji na provođenju Brexita, a u prilog im je išla i nešto povoljnija ekonomska situacija u zemlji. Kratkotrajni ekonomski oporavak Ujedinjenog Kraljevstva izvan Europske unije također je moguć, no istraživanja dugoročno nagoviještaju sporiji rast, uz prijetnju nove globalne ekonomske recesije.
Tako je glasio predizborni slogan aktualne Konzervativne vlade pod vodstvom premijera Borisa Johnsona (“Get Brexit done”). Bila je to poruka koja je rezonirala s dovoljnim brojem laburističkih birača koji su 2016. godine glasali za napuštanje Europske unije, da Konzervativci odnesu prevagu. Trećina laburističkih birača željela je napustiti EU na izborima 2017. godine, uglavnom u središnjoj Engleskoj i na sjeveru zemlje, kao i u gradićima i zajednicama gdje je imigranata bilo malo. Prihvatili su tezu da su njihovi lošiji životni uvjeti i javne usluge posljedica članstva u EU, imigracije te „elite“ u Londonu i na jugu.
Britanija je geografski najpodijeljenija zemlja u Europi. Izbori su potvrdili ovu „geografiju nezadovoljstva“ u sklopu koje stope mortaliteta variraju više unutar Britanije nego u većini razvijenih država. Jaz u produktivnosti veći je nego u bilo kojoj usporedivoj zemlji, jednako kao i jaz u količini raspoloživog prihoda, koji je porastao tijekom proteklih 10 godina.
Raspoloženje prema izlasku iz EU bilo je naglašenije među onima koji su dovoljno stari da se prisjete „dobrih starih dana“ engleske „supremacije“, kada „smo imali sve pod kontrolom“, prije pridruživanja EU u 1970-ima. Nagli rast funte nakon objave da su Konzervativci osvojili većinu
S ulaskom u EU uslijedile su hirovite 1970-e i uništavanje proizvođačkih i industrijskih zajednica tijekom 1980-ih. Priljev istočnoeuropskih imigranata (uglavnom u velike gradove) u 2000-ima bila je kap koja je prelila čašu.
U Londonu, engleskoj „prijestolnici zagovaranja ostanka u EU“, izborni je rezultat Laburista, kao stranke koja se zalagala za ostanak u EU, ostao isti. Liberalni demokrati bili su pak potisnuti – prošli su loše, ali ipak osvojili veći udio glasova (11%) nego 2017. godine. Rezultat Konzervativaca na izborima tek je neznatno porastao od 2017. (s 42,3 na 43,6 posto), ali Laburisti su se s 40 posto iz 2017. spustili na 32 posto. Dakle, ankete istraživanja javnog mnijenja i izlazne ankete bile su vrlo precizne. Sveukupni odaziv spustio se s 69 posto iz 2017. na 67 posto, osobito u dijelovima zemlje u kojima Brexit uživa jaku podršku. „Stranka apstinirajućih birača“ ponovno je bila najveća.
Ovi su se izbori očigledno prelomili oko pitanja Brexita. Laburistička partija imala je najradikalniji lijevi program od 1945. godine. Socijalni i ekonomski manifest lijevog vodstva Laburista zapravo je bio poprilično popularan. Laburistička je kampanja bila odlična, a odaziv aktivista na akcije agitiranja i izvlačenja glasača na izbore nevjerojatan. No, naposljetku to nije bilo previše važno. Brexit je i dalje bio dominantna tema, što se osjetilo na njihovom izbornom rezultatu. Nije svaki glasač želio „provesti Brexit“, ali je očito dovoljnom broju onih koji su 2016. godine glasali za Brexit bilo dosta otezanja i prokrastinacije prethodne premijerke Therese May i parlamenta te stalo da se to pitanje konačno riješi.
Izbori se obično dobivaju na temelju stanja ekonomije u zemlji. Ovi su izbori općenito bili drugačiji. Međutim, čak i ako je tome bilo tako, mjerenje indeksa „ekonomskog blagostanja“ (utemeljenog na kombinaciji promjene u stvarnom raspoloživom dohotku i stopi nezaposlenosti) pokazalo je poboljšanje otkad je prethodna premijerka May izgubila većinu na izborima 2017. godine. Ekonomija je na razini investicija i proizvodnih doprinosa možda bila u stagnaciji, ali prosječno se kućanstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2017. godine nalazilo u nešto boljoj poziciji, uz punu zaposlenost i neznatno povećanje realnih prihoda. Sve je to pomoglo Johnsonovoj vladi.
I što sad? Vlada će pod Johnsonovim vodstvom ubrzati provođenje potrebnih zakonskih mjera kroz parlament kako bi UK napustila EU najkasnije do kraja siječnja. Potom će uslijediti puno mučniji proces potpisivanja trgovinskog ugovora s Europskom unijom. To bi se trebalo okončati do lipnja 2020., osim ako UK zatraži produljenje roka. Johnson će to pokušati izbjeći, a sada ima i mogućnost da ustupi različite koncesije Europskoj uniji kako bi postigao sporazum bez straha od negativne reakcije onog dijela stranke koji zagovara Brexit „bez sporazuma“ (“no-deal” Brexit), jer ima dovoljno veliku većinu da ih izbaci iz stranke. Kretanje Wiener Börse tržišnog indeksa 1971-2019
Budući da pitanje Brexita vjerojatno neće biti aktualno sljedeće godine u ovo vrijeme, britanska ekonomija, koja je bila na koljenima (zbog stagnacije BDP-a i ulaganja), po svoj će prilici doživjeti kratkotrajno poboljšanje. S obzirom da više neće biti „neizvjesnosti“, moguće je da dođe do povratka stranih investicija i oporavka cijena nekretnina, a zbog stezanja tržišta rada, i nadnica. Johnsonova vlada možda i ukrade neke od laburističkih prijedloga te na kratki period pojača javnu potrošnju.
A tu je i džoker iz rukava: globalna ekonomija. Stope rasta glavnih kapitalističkih ekonomija najniže su još od Velike recesije. Potencijalno će doći do privremenog primirja u aktualnom trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, no on će ponovno buknuti. Usto, korporativna je profitabilnost u SAD-u, Europi i Japanu u opadanju, i prati rastući korporativni dug. Rizik nove svjetske ekonomske recesije na najvišoj je razini od 2008. godine. Dođe li do novog globalnog potonuća, raspoloženje britanskog izbornog tijela može se naglo promijeniti; a tada će se i brexitovski mjehur Johnsonove vlade rasprsnuti.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.
31. prosinca 2016.Parlamenti pod kontrolom kormilarâ kapitalizma
Europska unija je redovita tema lijeve kritike od izbijanja globalne ekonomske krize, no britanska odluka o izlasku iz EU uspjela je otvoriti sasvim novi val diskusija. Uz to, Britanija je od prošlogodišnjih parlamentarnih izbora poprište vrlo zanimljive političke dinamike koja otvara prostor afirmaciji novih aktera na lijevom krilu parlamentarne politike. Naime, pružila se prilika za imaginiranje alternativnih modela nadnacionalnog europskog udruživanja, kao i za daljnju delegitimaciju njegova sadašnjeg ustroja. Kako može izgledati drugačija Europa te koja je uloga ljevice u njoj neke su od tema o kojima smo razgovarali sa socioekonomistom Tonijem Prugom, nedavnim povratnikom iz Velike Britanije.
31. prosinca 2019.Zatvorski kolonijalizam
"Suvremena ulaganja Ujedinjenog Kraljevstva u deportacijsku infrastrukturu replika su povijesnih praksi deportacije antikolonijalnih disidenata i agitatora, koje je britanski kolonijalni režim izbacio iz Lagosa zbog dovođenja u pitanje imperijalne vladavine u metropoli. Primjerice, predsjednik Nigerijskog sindikata željezničara, Michael Imoudu, deportiran je iz Lagosa u svoj rodni grad u Beninu 1941. godine, i označen kao “potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti” zbog svoga radničkog organiziranja. Britanci već dugo koriste prakse deportacije i zatvaranja kako bi kontrolirali kretanje i politički otpor nigerijskih kolonijalnih i postkolonijalnih subjekata."
25. siječnja 2016.Što znači kriza u Kini
Prošlogodišnji slom na kineskim burzama dionica označio je početak ispuhivanja mjehura unutar kojega su cijene dionica proteklih godina porasle za 150 posto. Broj radničkih prosvjeda i štrajkova povodom neisplate plaća otad je u porastu, dok kineske vlasti pokušavaju direktnim intervencijama održati stabilnost ekonomije. Ponovni kolaps cijena dionica na kineskim burzama početkom ove godine popraćen je glasnim šaputanjem o potencijalno kataklizmičkoj godini za svjetsku ekonomiju. Razgovor s glavnim ekonomistom britanske fondacije New Economics iz kolovoza 2015. ocrtava nedavnu ekonomsku povijest Kine, kao i obrise globalne makroekonomske situacije u kojoj Kina trenutno igra ulogu prvog domina.
14. ožujka 2016.Nad Osijekom zora sviće, dobro doš’o Čarlse prinče
Dva i pol desetljeća postsocijalizma dovela su nas do toga da je normalno da u istoj rečenici i prostoriji koegzistiraju „Njegovo kraljevsko visočanstvo princ Charles Philip Arthur George, princ od Walesa, vojvoda od Cornwalla, vojvoda od Rothesayja, grof od Carricka, grof od Chestera, barun od Renfrewa, gospodar Otočja, princ i veliki upravitelj Škotske“ te „mir, nenasilje i ljudska prava.“ O izostanku medijske reprezentacije disenzusa prilikom najava posjete princa Charlesa Osijeku.
29. prosinca 2019.Prema sindikalnom organiziranju nezaposlenih
"Kada posjećujemo škole, fakultete i sveučilišta, govorimo o kolektivnoj moći i inherentnom sukobu na radnom mjestu, gdje se uvijek suočavamo sa suprotstavljenim pozicijama. To je prilično jednostavno za objasniti – zadovoljenje radničkih potreba smanjuje profit zapošljavatelja. Nužno dolazi do pretakanja, odnosno redistribucije, stoga je jasno da su ciljevi zapošljavatelja i radnika u suprotnosti. Dakle, klasno diferencirane perspektive početna su točka edukacije naših predstavnika. Škole, fakulteti i sveučilišta trebaju objektivno pripremiti učenike i studente za svijet rada te ih educirati kako da prozru panegirički diskurs o tržištu rada koji im plasiraju zapošljavatelji, navodeći ih da se poistovjete s njihovim setom vrijednosti."
3. kolovoza 2012.Olimpijske igre – vladin cinični dar investitorima
Donosimo prijevod mini-intervjua s Douglasom Murphyjem koji je SkriptaTV snimila u studenom 2011. u Zagrebu, kada je u sklopu programa Metodologije valorizacije u organizaciji Centra za dramsku umjetnost održao predavanje „Spomenik čemu?“. U intervjuu govori o visokom obrazovanju u Ujedinjenom Kraljevstvu, Olimpijskim igrama i ulaganjima javnog novca u masivne arhitektonske projekte u gradovima domaćinima. U predavanju se pobliže bavi jednom takvom investicijom - u ogromni „ArcelorMittalOrbit“ toranj, izgrađen u sklopu priprema za Olimpijske igre u Londonu.
22. prosinca 2019.Bez lažnih utjeha
Izborni poraz Laburista pod vodstvom Jeremyja Corbyna na prijevremenim općim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu od Konzervativne stranke Borisa Johnsona koja je osjetno zaokrenula prema ekstremnoj rasističkoj desnici, unatoč aktivnoj laburističkoj kampanji agitiranja na terenu, dugoročno je rezultat neaktivnosti Novih laburista u predjelima zemlje pogođenima kolapsom lokalne industrije, sindikata, stopa zaposlenosti i prihoda, a kratkoročno naglim zaokretom Laburističke partije prema zagovaranju drugog referenduma o Brexitu. Iako su Laburisti tražili povjerenje birača na osnovu brižljivo skicirane i budžetirane socijalno progresivne agende, tri milijuna ljudi koji su im dali glas 2017. godine, ovaj put nije izašlo na izbore.
28. prosinca 2019.Iznevjerena očekivanja u svijetu koji žudi za promjenom
Intenzivna laburistička predizborna kampanja agitiranja na terenu nije bila dovoljna da osigura pobjedu, iako je nakratko proizvela snažan osjećaj solidarnosti. Međutim, kontinuitet političkog organiziranja nije moguće svesti na povremene trenutke pojačane aktivnosti – svaki je dan prilika za prakticiranje solidarnosti i izgradnju progresivnog pokreta u društvu.
6. rujna 2016.Europski radnički identitet otvara prostor širenju borbe
S Artanom Sadikuom, teoretičarom i aktivistom iz Skopja, razgovarali smo o implikacijama koje za zemlje-članice predstavlja izlazak, odnosno ostanak u Europskoj uniji, o demokratskom deficitu kojim su prožete izvršne institucije EU, političko-ekonomskom odnosu između europskog centra i periferije, konstrukciji europskog radničkog identiteta i emancipatornim potencijalima europske ljevice, te političkim ograničenjima recentnog vala prosvjeda u Makedoniji.
21. rujna 2016.Prema reartikulaciji otpora ekonomskom liberalizmu
Aktualni politički trenutak nameće nam brojne teme, razumijevanjem kojih se stvaraju preduvjeti za uspješno emancipatorno političko organiziranje. Formiranje političkog polja u postsocijalističkoj Hrvatskoj, rast ekstremne desnice diljem Europe, odnos političke demokracije i ekonomskog liberalizma te struktura moći u Europskoj Uniji, neka su od pitanja koja smo otvorili u razgovoru s Danijelom Dolenec, docenticom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i predsjednicom Upravnog odbora Instituta za političku ekologiju.
2. siječnja 2016.Propala strategija
Donosimo analizu političkog puta Syrize od izbora 25. siječnja, do pred Tsiprasovo raspuštanje vlade 20. kolovoza i novih izbora 20. rujna 2015., na kojima Syriza osvaja skoro apsolutnu većinu i ponovno formira vladu koja se sukladno sporazumu s „institucijama“ ograničila na administriranje mjera štednje: „Radi se o poznatom obrascu nemoćnih političara i vlada koje se skrivaju iza EU tehnokrata, čija se otuđenost od realnih društvenih interesa može mjeriti jedino s njihovim tvrdnjama kako nisu u poziciji osigurati te interese zbog istih onih institucija za koje se tako grčevito drže. To da je Tsiprasu pošlo za rukom provesti jedan od najdrskijih zaokreta ikad viđen na radikalnoj ljevici odražava nepostojanje društvene baze za autentičnu alternativu.“
12. studenoga 2018.Imperijalna bilanca: Neispričana priča o britanskom gulagu u Keniji
Prema uvriježenom narativu o totalitarizmima, ovi su nedemokratski i autoritarni režimi, sa svojim kršenjima ljudskih prava, presudno obilježili prošlo stoljeće. Unatoč dijametralno suprotnim politikama, desni i lijevi totalitarizam navodno su slični po represivnosti, čija je kruna bila uspostava sustava logora: s jedne strane Auschwitz, s druge Gulag. Ovaj narativ implicira da je pored totalitarnih režima postojao i slobodni svijet, u kojem bi takvi zločini bili nezamislivi. No taj su mit o sebi u najvećoj mjeri izmislili sami pobjednici Hladnog rata, zamećući tragove svojih zločina, poput gigantskog sustava logora kojeg je u Keniji uspostavila britanska kolonijalna vlast u pokušaju da tu zemlju sačuva za bijele koloniste. Razmjeri ovog zločina bili su gotovo nepoznati zapadnoj javnosti do 2005. godine, kada je američka historičarka Caroline Elkins objavila detaljnu studiju o britanskom sustavu logora u Keniji. Donosimo prijevod predgovora njezine knjige.
1. kolovoza 2016.Nužno je uspostaviti kontrolu nad državnim institucijama
U sklopu zimskog seminara Zelene Akademije na Plitvičkim jezerima razgovarali smo s Hilary Wainwright, stručnjakinjom za demokraciju i javni sektor te članicom uredništva lijevog britanskog online magazina Red Pepper. Wainwright iznosi teze o emancipatornom potencijalu tehnologije, sindikatima i prekarnim oblicima rada, grassroots mobilizacijama, razvoju paralelne ekonomije, obrani socijalne države te feminizmu i pitanju kućanskog rada.
31. prosinca 2017.Posljednji put o pesimizmu
Ako realno sagledamo moć globalnog kapitala, aktualne klimatske promjene, postojane slabosti globalne ljevice, sve poraze na terenu, nerazumijevanje između aktivista/kinja i teoretičara/ki, izostanak dugotrajnih strategija i jakih političkih subjekata te mobilizacije odozdo – pesimizam je možda i jedino što nam preostaje, barem kao polazna točka. Pročitajte prijevod teksta glavne urednice časopisa Salvage, Rosie Warren.
