Solidarnost i organiziranje – osnova za borbu protiv prekarnosti

"Organizirano i angažirano sindikalno članstvo stvara protutežu dominantnoj politici kapitala i države, koja radništvo dijeli na rodne, starosne i sektorske podskupine. Takva angažiranost i visok stupanj izražene solidarnosti neposredna su posljedica materijalnih praksi sindikata na radnom mjestu. Bez obrazovanja, redovitog informiranja članstva i usmjerenosti na udružen nastup cjelokupnog radništva u poduzeću takvo što ne bi bilo moguće. Upravo na to upućuju primjeri onih radnih okruženja gdje je stupanj solidarnosti znatno niži."

"Napad na jednoga je napad na sve!" - lučki radnici marširaju u San Franciscu na Prvi Maj 2008. u prvoj ikada štrajkačkoj akciji američkih radnika protiv američkog imperijalističkog rata (izvor: The Internationalist)
Različiti oblici prekarnosti realnost su sve većeg broja radnica i radnika. Prekarni su oblici zaposlenja prisutni u svim sektorima i među svim starosnim skupinama. Borba protiv prekarnosti ne može i ne smije biti samo stvar onih koji su uključeni u takve oblike zaposlenja, već borba širokih radničkih masa.



Trenutno stanje

Čak 41% cjelokupne radno aktivne populacije u Sloveniji prekarno je zaposleno. Rad je najprekarniji u primarnom (poljoprivreda) i tercijarnom (usluge) sektoru gospodarstva. Kada gledamo starosne skupine, najpogođeniji su mladi. U Sloveniji čak 76% prvih zaposlenja mladih potpada u kategoriju atipičnih oblika zaposlenja. Modelu zaposlenja koji dokida radnička prava, podržava očuvanje niskih nadnica i djeluje u smjeru razbijanja radničke solidarnosti, kako unutar pojedinačnih kolektiva, tako na granskoj i državnoj razini, potrebno je pružiti otpor.
 
Slovensko radnopravno zakonodavstvo poznato je kao jedno od najnaprednijih u tom području. Sve veći broj ljudi koji završavaju u atipičnim oblicima zaposlenja i obavljaju rad sa svim elementima redovnog radnog odnosa, kao i mnogobrojni prekršaji odredbi o ravnopravnom tretmanu svim zaposlenih, ukazuju na drugačiju sliku. Zakonska su rješenja korisna jedino ako na terenu postoji organizirana radna snaga koja ih u praksi realizira te štiti pred zloporabama kapitala.
 

Ujedinimo se

Važan dio te snage moraju biti prekarne radnice i prekarni radnici. Treba biti svjestan da postoje objektivna ograničenja za njihovo organiziranje. Visoka fluktuacija otežava uspostavljanje bazičnih odnosa među radnicama i radnicima, nizak stupanj sigurnosti zaposlenja ne nudi plodno tlo za borbenost među zaposlenima, dok nepoštivanje postojećeg zakonodavstva od strane države i kapitala djeluje pasivizirajuće. Rad se često obavlja u radnim uvjetima u kojima su suočeni s normama koje je dugoročno sve teže zadovoljavati.
 
Borba protiv prekarnosti ne smije biti tek borba onih koji se nalaze u takvim radnim odnosima. Ne samo zato što bi država i kapital takav pokušaj brzo ugušili, nego prije svega zato što je borba protiv prekarnosti u svojoj biti nastojanje usmjereno na bolji položaj čitavog radništva.
 
Zbog toga zagovaranje dokidanja prekarnosti mora uključivati široke mase radništva. Kako bi borba bila uspješna potrebna je visoka angažiranost skupina radništva koje unutar nacionalnog gospodarstva zauzimaju strukturno važnije položaje, te sindikata koji su kadrovski i financijski snažniji. Oni moraju doprinijeti svojim kadrovskim, istraživačkim i financijskim resursima.
 
Akcijama solidarnosti polje borbe ranjivijih skupina mogu proširiti. Putem strukturno moćnijeg položaja u socijalnom dijalogu na granskoj i državnoj razini mogu utjecati na zakonodavstvo i granske kolektivne ugovore. Važan korak u tom smjeru napravio je Savez slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) osnivanjem Slobodnog sindikata, čiji je cilj organiziranje radnica i radnika koji ne pripadaju pod okrilje nijednog od granskih sindikata i kod kojih su objektivne okolnosti za organiziranje teže.
 
Uz važan doprinos snažnijih sindikata iz utjecajnijih grana, ključ za efikasnu borbu protiv prekarnosti u najvećoj mjeri leži u sindikatima iz okruženja u kojima se atipični oblici zaposlenja češće pojavljuju. Bez uključivanja prekarnih radnica i radnika te njihovih zahtjeva u svoj rad i bez aktivne usmjerenosti na radničku solidarnost i jedinstvo, svi dobronamjerni pokušaji ostalih radničkih organizacija i civilnog društva mogu biti zalud. Primjere dobre prakse u tom području nije potrebno tražiti u inozemstvu.
 

Integracija i solidarnost u praksi

Primjer uspješnog djelovanja ponudio je Sindikat metalne i elektro industrije (SKEI) u poduzeću ETI Izlake. Radi se o izvozno orijentiranom poduzeću u elektro industriji, koja u Sloveniji zapošljava oko 1100 ljudi, a u inozemstvu još 500 ljudi. Sindikat u kojeg je učlanjeno približno 60% radnica i radnika djeluje po principu koji se temelji na integraciji agencijskih radnica i radnika u sindikat s konačnim ciljem dokidanja agencijskog rada u poduzeću. Zahtjeve za poboljšanje njihovog položaja sindikat uključuje u svoja počela prilikom kolektivnih pregovora, osigurana su im i dva mjesta u 15-očlanom izvršnom odboru sindikata, a istovremeno su aktivno uključeni u svakodnevne sindikalne aktivnosti.
 
Takvo je usmjerenje dovelo do pozitivnih rezultata. Najprije se smanjila raširenost agencijskog rada uvođenjem i aktivnim radom paritetne komisije koja nadzire širenje zastupljenosti radnih odnosa na neodređeno vrijeme. Znatno se povećala sindikaliziranost među agencijskim radnicama i radnicima, što je posljedično povećalo organizacijsku i mobilizacijsku moć sindikata. Najvažnije je što su time bili napravljeni veliki koraci u izgradnji radničke solidarnosti i jedinstva.
 
Integracija i solidarnost u praksi
Strategije/taktike (SKEI ETI Izlake)
>
Momentalna potpora načelu „jednaka plaća za jednak rad“ – izjednačavanje prava u praksi
>
Uključenost u tijela sindikata
>
Uvođenje paritetne komisije
/ / /
Rezultati
>
Izgradnja povjerenja u sindikat među agencijskim radnicama i radnicima – sindikat se aktivno zauzeo za njih
>
Povećanje sindikaliziranosti među agencijskim radnicama i radnicima
>
Smanjenje zastupljenosti agencijskog rada, aktivacija radnika, izgradnja povjerenja
To je najvidljivije u podršci članica i članova sindikata zahtjevima radništva iz nekih drugih grana. Naime, pomoću istraživanja kojeg je CEDRA provela u poduzeću, pokazalo se kako je čak 84 posto zaposlenih spremno podržati zaposlene u maloprodaji u njihovim sindikalnim borbama, dok je 65 posto (Istraživački zbornik CEDRA – u pripremi) spremno podržati zaposlene u javnom sektoru u borbi za više plaće i bolje radne uvjete. Iako je istraživanje bilo usmjereno na njihova mišljenja i nije proučavalo konkretne prakse, svejedno nam daje razloga za ohrabrujući zaključak.
 
Organizirano i angažirano sindikalno članstvo stvara protutežu dominantnoj politici kapitala i države, koja radništvo dijeli na rodne, starosne i sektorske podskupine. Takva angažiranost i visok stupanj izražene solidarnosti neposredna su posljedica materijalnih praksi sindikata na radnom mjestu. Bez obrazovanja, redovitog informiranja članstva i usmjerenosti na udružen nastup cjelokupnog radništva u poduzeću takvo što ne bi bilo moguće. Upravo na to upućuju primjeri onih radnih okruženja gdje je stupanj solidarnosti znatno niži.
 

Napad na jednoga je napad na sve!

Širenje opisanih praksi djelovanja mora postati strateška odluka sindikalnog pokreta, a geslo „napad na jednoga je napad na sve!“ njegova misao vodilja. Cilj je takvog pristupa stvaranje jednakih uvjeta za sve. No, ne uvjeta kakvi trenutno vladaju na periferiji tržišta radne snage, već onih koji će se temeljiti na proširenju radničkih prava i pravednijoj raspodijeli viška vrijednosti.






Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.

Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve