Naša mjesta i gradove oblikuju zakoni, a ne zgrade

"Rory Olcayto objašnjava zašto politika mora imati prvenstvo pred radom arhitekata i urbanih dizajnera, želimo li dovesti do promjena koje su nam potrebne u našim gradovima."

Karta londonskog kanalizacijskog sustava kojega je razvio Joseph Bazalgette između 1858 i 1870. godine (autor: Rudolf Hering, 1882., izvor: commons.wikimedia.org)
Rory Olcayto objašnjava zašto politika mora imati prvenstvo pred radom arhitekata i urbanih dizajnera, želimo li dovesti do promjena koje su nam potrebne u našim gradovima.



Posjetite li danas internetsku stranicu tvrtke Skidmore, Owings & Merrill (SOM), možete pročitati sljedeće: „Već preko pola stoljeća gradimo najprepoznatljivije svjetske nebodere. Nijedna firma nije imala veći utjecaj na dizajn i projektiranje visokih zgrada od SOM-a.“
 
To je vjerojatno istina, na bolje ili gore. Osim što je modificirala Toranj slobode Daniela Libeskinda, koji je zamijenio tornjeve blizance Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku, uništene u napadima 11. rujna, radi se o firmi koja stoji iza Burj Khalife u Dubaiju, najviše zgrade na svijetu, koja je dovršena 2008. godine.
 
Međutim, samo nekoliko dana nakon 11. rujna, glavni arhitekt SOM-a, David Childs, izjavio je sljedeće: „Mislim da mnogi naši klijenti ne bi htjeli izgraditi tako vidljiv simbol, te da će htjeti graditi ne toliko ikoničke i visoke.“ Childs je to izrekao u razgovoru s Paulom Goldbergerom za New Yorker, a Goldberger, koji je i dalje uvažen kao suvremeni kritičar arhitekture, uglavnom se složio s njim za tih čudnih, uznemirujućih dana nakon napada Al-Qaede u kojem je živote izgubilo gotovo 3000 ljudi.
 
Godinu dana nakon 11. rujna čak je i Donald Trump, građevinski poduzetnik tada kao i sada, bio refleksivnog raspoloženja. „Namjeravali smo najaviti izgradnju najviše zgrade u svijetu“, izjavio je u vezi s uredskim i rezidencijalnim projektom u Chicagu, prije negoli je dodao: „Nazvao sam arhitekte i rekao im da su se planovi upravo promijenili“. Kako se navodi u članku New York Timesa, promjena je dijelom bila temeljena na njihovoj potencijalnoj ranjivosti.
 
Ovakav je stav zauzelo mnogo ljudi: mnogi drugi utjecajni glasovi nagoviještali su kraj izgradnje nebodera. U Britaniji uglavnom nisu sudjelovali u ovoj raspravi i ignorirali su je kako su godine prolazile. „Gherkin“ Normana Fostera 2001. godine još nije bio izgrađen, a kamoli Shard, Cheesegrater i Walkie Talkie, da ne spominjemo nebrojene rezidencijalne tornjeve, iznikle diljem Londona tijekom 2010-ih. Ovakav obrazac ponavlja se širom svijeta. Neboderi – uglavnom izgrađeni u protekla dva desetljeća – dominiraju gotovo svakim većim gradom na Zemlji. Utjecaj 11. rujna na izgrađeni okoliš ipak je realan, i manifestira se u obliku sve veće privatizacije javne sfere te reduciranog i kontroliranog pripuštanja u privatne zgrade.
 
Imajući to na umu, možda je prerano prognozirati na koji će se način naši gradovi promijeniti nakon pandemije Covid-19. Međutim, s obzirom na ono što se događa na terenu, stvar ne sluti na dobro. Grafikoni koje proizvodi vlada pokazuju općenito smanjenje korištenja prijevoznih sredstava, ali u manjoj mjeri privatnog prijevoza – automobila – od javnog prijevoza. Kao što svatko može potvrditi, došlo je do povećanja kućnih dostava naspram kupovanja u lokalnim dućanima. Također, korištenje javnih parkova za vrijeme karantene istaknulo je nesretni manjak privatnog vanjskog prostora u domovima velike većine britanskog stanovništva. Zajedno s intenzifikacijom i sve većim oslanjanjem na digitalnu nadzornu infrastrukturu, bête noire kritičkih mislilaca urbanistike proteklih godina, teško je uvidjeti koji bi aspekti pozitivno utjecali da gradovi budu socijalniji, i usmjereniji na ljude, što ovi isti mislioci zagovaraju još od ranih 2000-ih. Zapravo, od 11. rujna.
 
Primjerice, uzmemo li u obzir izazov koji nam predstavljaju klimatske promjene, i kojem urbanisti namjeravaju doskočiti povećanim zgušnjavanjem ljudi i resursa, čini se da je to protivno sve prisutnijoj ideji o društvenom distanciranju u borbi protiv smrtonosnih virusa. Više nego ikada prije, svi žele i trebaju dodatni prostor.
 
Zaraze već dugo imaju ključnu ulogu u oblikovanju urbanističkog planiranja, čega je najpoznatiji primjer Britanija za izbijanja kolere u Londonu sredinom 19. stoljeća, što je dovelo do stvaranja nove mreže kanalizacije i novih javnih prostora duž Temze. Skloni smo veličati Josepha Bazalgettea, inženjera koji je za to bio odgovoran, ali pravi pokretač promjene bio je Zakon o javnom zdravstvu iz 1848. godine, kojemu je namjera bila poboljšati sanitarne i životne standarde u mjestima i gradovima diljem Engleske i Walesa. Premda nije imao moć prinude na djelovanje, osigurao je okvir za djelovanje koji su lokalne vlasti mogle koristiti. Upravo je ovaj zakon promijenio kulturu – raspoloženje u zemlji.
 
Iz tog razloga politika mora nastupiti prije rada arhitekata i arhitektica te urbanista i urbanistica, herojskih ili kakvih drugih, ne bi li se ostvarile promjene koje su nam potrebne u našim mjestima i gradovima kako bismo se nosili s pandemijom i drugim smrtonosnim prijetnjama u budućnosti. Međutim, arhitekti i urbanisti mogu zagovarati nove zakone. U dobrom su položaju da to čine, jer razumiju kako gradovi funkcioniraju, ali to znači da će se morati odmaknuti od određenih kultura – ili političkih okvira – na račun kojih su neki od njih proteklih godina ostvarivali veliki uspjeh. Razmotrimo još jednom što se zbiva na terenu. Primjerice, tijekom karantene. Jedan od zakona, ili jedna od promjena zakona o prostornom planiranju koje bi se moglo smjesta provesti, i značajno utjecati na promjenu kvalitete života sve većeg broja ljudi je sljedeća: treba zaustaviti praksu pri kojoj je konverzijama iz uredskog u stambeni prostor dopušteno služiti se pravom na razvoj, u sklopu kojega im je omogućeno da ignoriraju prostorne standarde neophodne za naše zdravlje i blagostanje. Ovaj pristup, koji omogućava poduzetnicima i njihovim arhitektima da izbjegavaju građevinske dozvole, doveo je do uvođenja „duplih garsonjera“ (za dvoje ljudi) od samo 14 m2. Neovisno o tome živimo li u vrijeme Covid-19 pandemije ili ne, to je naprosto pogrešno.
 
Dio je to šire kulture u kojoj su se standardi stambenih prostora proteklih godina spustili i nastavljaju padati. Neki od onih koji kreiraju gradove – projektanti, arhitekti, urbanisti, građevinski poduzetnici, kao i svi ostali u tom poslu – čak doživljavaju zadatak osiguravanja da majušni domovi „funkcioniraju“ kao zanimljiv dizajnerski izazov, te kao profitabilni angažman. Nešto mi govori da možda čak ni Covid-19 neće poljuljati to uvjerenje. Međutim, promjena zakona hoće.




Rory Olcayto je pisac i kritičar za Pollard Thomas Edwards, i nekadašnji direktor Open Cityja, odnosno Open Housea. Stavovi izneseni u ovom članku isključivo su njegovi.




Vezani članci

  • 10. siječnja 2021. Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta "Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."
  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? U osvrtu na nedavnu polemiku na književnoj sceni o klasi i autanju, autorica ukazuje na važnost daljnjeg razmatranja kompleksne uloge klasnog položaja u životnim odlukama. Strukturno određenje klase govori o tupoj, nepersonalnoj ekonomskoj prinudi ugrađenoj u kapitalističko društvo, ali ne objašnjava jednoznačno karakter pojedinke_ca. Iako povezana s identitetom, klasa se ne može mehanički derivirati iz identiteta, kao ni obratno.
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve