Neoliberalno sveučilište pada na ispitu koronavirusa

"Samo nekoliko dana prije jesenskog semestra, sveučilište Marquette izlaže opasnosti svoju radnu snagu te studentice i studente. Međutim, kako ne postoji sindikat sveučilišnog osoblja, administratori i povjerenici nisu odgovorni nikome za štetu koju čine."

Dodjela diploma na sveučilištu Marquette, 18. svibnja 2008. godine (izvor: Marquette University @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Samo nekoliko dana prije jesenskog semestra, sveučilište Marquette izlaže opasnosti svoju radnu snagu te studentice i studente. Međutim, kako ne postoji sindikat sveučilišnog osoblja, administratori i povjerenici nisu odgovorni nikome za štetu koju čine.



U zabačenom predgrađu North Shorea u metropolitanskoj okolici Milwaukeeja, koalicija studenata, profesora, osoblja i diplomanata sa sveučilišta Marquette 16. kolovoza je marširala do kuće Michaela Lovella pod budnim okom policija i privatnog osiguranja. Kolni prilaz bio je ograđen narančastom gradiličnom ogradom. Skupina je došla prosvjedovati protiv odluke Marquettea da otvori svoja vrata za obrazovanje uživo usred globalne pandemije.
 
Kroz zaštitne maske su opisali kako im je njega i zaštita oko pandemije COVID-19 odgođena jer im Marquette nije ponudio zdravstveno osiguranje. Podijelili su svoje strahove u vezi partnerica i partnera kompromitiranih imuniteta koji žive među studentskom populacijom, gdje se već održavaju tulumi bez maski i socijalnog distanciranja. Drugi su pozvali na formiranje sindikata koji bi konačno osigurao nezavisni glas radnicama i radnicima Marquettea u odlukama o njihovim radnim uvjetima.
 
Do prosvjeda je došlo nakon najnovijeg u nizu fantastičnih planova kojima je Lovellova administracija obećavala da će ponovno otvoriti vrata kampusa na siguran način. Plan podrazumijeva krajnje neadekvatnu strategiju smanjena zaraze. Studenti će biti testirani tek kad počnu pokazivati simptome, a od nastavnika se traži da obrazovanje istovremeno pružaju online i uživo.
 
Kako bi privukao studentice i studente, Lovell im je obećao maksimalnu fleksibilnost: studenti mogu pohađati predavanja u kojem god obliku preferiraju. Nastavnicima nije omogućena takva diskrecija. Premda je mnogim stalno zaposlenim profesorima odobreno podučavanje na daljinu, za instruktore na diplomskom studiju i kontingentno osoblje, koji podučavaju većinu brucoških predmeta, bilo je izvjesnije da će zahtjevi za podučavanjem online biti odbijeni. Administracija očajnički radi na privlačenju novih brucoša, čime pojačava postojeće nejednakosti među nastavnicima te postavlja u situaciju većeg rizika one nastavnice i nastavnike koji su najmanje u mogućnosti obraniti se.
 
Slične situacije odigravaju se u sveučilištima diljem zemlje. Sveučilišta, koja su gladna novca od školarina, prioritiziraju profit pred sigurnošću studenata, profesorskog kadra i osoblja. Međutim, COVID-19 nije toliko uzrokovao ove probleme, koliko je bacio novo blještavo svjetlo na temeljna pitanja nejednakosti i obesnaženosti u akademskom prostoru.
 
Od sredine dvadesetog stoljeća, došlo je do ozbiljnog smanjenja sigurnosti akademskog zaposlenja. 1969. godine, 78 posto fakultetskog osoblja na američki visokobrazovnim institucijama bilo je stalno zaposleno. Danas 75 posto radnih mjesta zauzimaju povremeno zaposleni, kontingentni predavači i predavačice.
 
Redukcija stalno zaposlenih fakultetskih radnica i radnika u prilog kontingentnim predavačima proizvela je ranjivu akademsku radnu snagu pred kojom se postavljaju sve veća istraživačka očekivanja, profesionalni kriteriji i opsezi znanja u zamjenu za makar i nagovještaj stabilnosti zaposlenja.
 
Gotovo svaka značajnija odluka na Marquetteu odražava sve veću indiferentnost sveučilišnih administratora prema interesima akademske radne snage, osoblja i studenata. U srpnju se više od četrdeset studenata i studentica Marquettea zarazilo tijekom izbijanja koronavirusa, i to u trenutku kada je kampus u usporedbi s novom predloženom situacijom, bio napušten. Sveučilište Sjeverne Karoline (UNC) istovremeno je doživjelo više slučejava izbijanja COVID-19 samo nekoliko dana nakon ponovnog otvaranja, te je odlučilo zatvoriti kampus nakon samo tjedan dana. Hoće li Marquette ponoviti grešku UNC-a? Gotovo je sigurno da će održavanje instrukcija uživo primorati sveučilišta poput Marquettea da pređu na virtualno podučavanje usred semestra, što će stvoriti još neplaćenog posla insturktorima i poremetiti okoliš u kojem studenti uče, povrh zdravstvenih učinaka.
 
Odmah onkraj kampusa, zdravlje nebijelih radničkih četvrti koje okružuju Marquette – u kojima se utjecaj nevjerojatno visokih razina segregacije u Milwaukeeju najozbiljnije osjeća – također je ugroženo. Epidemija u Marquetteu bio bi tek posljednji događaj kojim se pokazuju kontinuirani problemi koje Marquette ima s rasizmom te nesposobnost da se djeluje u skladu s misijom koja zagovara društvenu pravdu.
 
Kao i na drugim sveučilištima, službeni kanali „zajedničkog upravljanja“ bili su u najboljem slučaju bespomoćni, a u najgorem slučaju djelovali kao glasnogovornici sveučilišnih administracija. Marquetteove uredbe daju konačnu odluku u svim stvarima upravnom odboru i predsjedniku, što znači da „zajedničko upravljanje“ znači što god Michael Lovell i upravni odbor žele da znači. Unatoč premoćnoj većini povremeno zaposlenih akademskih radnica i radnika i studenata-radnika na diplomskoj razini koji zagovaraju stvaranje sindikata, predsjednik Lovell izbjegava dogovorene sastanke s radnicima i radnicama te provodi obmanjujuću kampanju razbijanja sindikata koja je u direktnoj suprotnosti s jezuitskim vrijednostima sveučilišta, kao i njegovom misijom društvene pravde.
 
Nadalje, Lovell je pokušao maskirati svoju kampanju razbijanja sindikata katolicizmom, tvrdeći da je nametanje proračunskih rezova i prekarnosti predavačkom osoblju Marquettea u skladu s ulogom dobrog financijskog skrbnika jezuitskog sveučilišta – dok se istovremeno kriomice koordinira s Trumpovom administracijom i priključuje telefonskom konferencijskom razgovoru s potpredsjednikom Mikeom Penceom u kojem predsjednici sveučilišta traže pravni imunitet od potraživanja svojih studenata zbog izloženosti koronavirusu.
 
Kada zapošljavatelji imaju svu moć, zloupotrebljavaju je: predsjednik Lovell ponovno otvara vrata Marquettea unatoč tome što zna da će time uzrokovati bolest i smrt studenata, predavača i osoblja.
 
Neprofitni status Marquettea i njegov identitet jezuitske institucije posvećene cura personalis – kamenu temeljcu jezuitske teologije, koji se prevodi u „brigu o čitavoj osobi“ – ne nudi nikakvu zaštitu od ekploatacije i zlostavljanja. Lovellova administracija posvetila je znatne resurse administratorskim plaćama i zakladama: Marquette troši na administratorske plaće više od 80 posto sličnih institucija. Iako je sveučilište obilježeno kao „neprofitno“, u praksi se preplaćeni administratori ne ponašaju previše drugačije od uprave profitnih korporacija.
 
Na Marquetteu, kao i na drugim sveučilištima, jedini način da se zaštite obrazovni radnici i radnice jest taj da se organiziraju. Najveće pobjede na Marquetteu posljednjih nekoliko godina direktni su rezultat našeg kontinuiranog sindikalnog organiziranja: sindikalnim naporima pomoglo se knjižničarkama da uvedu sigurnosne mjere predostrožnosti za ranih dana pandemije koronavirusa, ostvarilo se dulje financiranje novih studenata na diplomskoj razini, i zaustavilo antidemonstracijske politike koje bi ugušile slobodu govora na kampusu. Jedini način da se na kampusu ostvari pozitivna promjena jest da se organizira i suprotstavi administratorima kada su njihovi interesi suprotstavljeni zajednicama koje eksploatiraju.
 
Dok smo pripremali ovaj članak, bivši studenti obratili su nam se kako bi nam zahvalili što progovaramo protiv predstojećeg ponovnog otvaranja. Izrazili su strahove za vlastito zdravlje i rekli kako se osjećaju bolje, znajući da njihovi predavači i predavačice dijele njihovu zabrinutost. Akademski radnici i radnice ne bore se samo za sebe, već i za naše zajednice. 2020. godine mnogi životi ovise o našem uspjehu.




Sarah Kizuk je članica Sindikata akademskih radnica i radnika Marquettea, pomoćna predavačica na sveučilištu Mount Allison i doktorandica na odsjeku za filozofiju sveučilišta Marquette. Također je pomoćnica direktora Centra za razvoj humanistike pri Marquetteu.
 
Tom Hansberger je član Sindikata akademskih radnica i radnika Marquettea, doktorand i predavač filozofije na sveučilištu Marquette. Također supredsjedava podružnicom Demokratskih socijalista Amerike u Milwaukeeju.






Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu.





Vezani članci

  • 10. siječnja 2021. Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta "Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."
  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? U osvrtu na nedavnu polemiku na književnoj sceni o klasi i autanju, autorica ukazuje na važnost daljnjeg razmatranja kompleksne uloge klasnog položaja u životnim odlukama. Strukturno određenje klase govori o tupoj, nepersonalnoj ekonomskoj prinudi ugrađenoj u kapitalističko društvo, ali ne objašnjava jednoznačno karakter pojedinke_ca. Iako povezana s identitetom, klasa se ne može mehanički derivirati iz identiteta, kao ni obratno.
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve