Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini

Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.

Polje kukuruza usred suše, Texas, SAD, 22. listopada 2020. godine (izvor: K-State Research and Extension @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Nacrt izvještaja Svjetske meteorološke organizacije o globalnim klimatskim promjenama u 2020. godini bilježi postojanu deterioraciju na svim poljima



Svjetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organization, WMO) od 1993. objavljuje izvještaj o Stanju globalne klime za prethodnu godinu.
 
Radna verzija teksta izvještaja o Stanju globalne klime za 2020. godinu, koja je objavljena ovaj tjedan i dostupna za raspravu i reviziju, pokazuje da su klimatske promjene i u 2020. godini nastavile svoj neumoljivi pohod, te kako je izgledno da će ova godina biti zabilježena kao jedna od tri najtoplije ikada.
 
Period od 2011. do 2020. bit će dosad najtoplije zabilježeno desetljeće, a njegovih najtoplijih šest godina otpočelo je 2015. godine.
 
Zagrijavanje oceana doseglo je rekordne razine, a više od 80 posto svjetskih oceana u nekom je trenutku tijekom 2020. godine bilo poprište morskog toplinskog vala, uz dalekosežne posljedice za morske ekosisteme, koji već pate od pojačane kiselosti vode zbog kao posljedice apsorpcije ugljičnog dioksida (CO2).
 
Ovaj izvještaj, koji se temelji na doprinosima desetaka međunarodnih organizacija i stručnjaka, pokazuje da su događaji snažnog utjecaja, među kojima su ekstremne vrućine, šumski požari i poplave, kao i rekordna sezona atlantskih uragana, utjecali na živote milijuna ljudi, stapajući se s prijetnjama ljudskom zdravlju i sigurnosti, te ekonomskoj stabilnosti koje donosi pandemija COVID-19. Konačni izvještaj za 2020. bit će objavljen u ožujku 2021. godine.
 
Radna verzija izvještaja započinje s dvanaest Ključnih Poruka.
 
Staklenički plinovi. Koncentracije glavnih stakleničkih plinova, CO2, CH4, i N2O, nastavile su se povećavati u 2019. i 2020. godini.
 
Globalno zagrijavanje. Unatoč razvoju uvjeta za la niñu, globalna srednja temperatura u 2020. na dobrom je putu da postane jedna od tri najviše ikada zabilježene. Proteklih šest godina, uključujući 2020., vjerojatno će biti zabilježeno kao šest najtoplijih.
 
Podizanje morske razine. Razina mora u porastu je posvuda gdje postoje podaci visinomjera, ali odnedavno raste bržim tempom, dijelom zbog povećanog otapanja ledenog pokrova na Grenlandu i Antarktiku. Globalna srednja razina mora bila je 2020. godine blizu onoj iz 2019., a obje su konzistentne s dugoročnim trendom. Blago opadanje globalne razine mora u drugom dijelu 2020. godine vjerojatno je povezano s proizvodnjom uvjeta za la niñu, slično slučajevima privremenog opadanja razine mora koji su vezani uz ranije događaje uzrokovane la niñom.
 
Morski toplinski valovi. U 2020. do danas na više od 80 posto područja svjetskih oceana došlo je do barem jednog morskog toplinskog vala. Na većem dijelu svjetskih oceana morski toplinski valovi klasificirani su kao „jaki“ (43 posto), a na manjem kao „umjereni“ (28 posto).
 
Zagrijavanje oceana. 2019. godine zabilježen je najveći toplinski sadržaj oceanâ, a stopa zagrijavanja tijekom proteklog desetljeća bila je veća od dugoročnog prosjeka, što je indikator postojanog rasta topline zbog radijacijske neravnoteže koju uzrokuju staklenički plinovi.
 
Arktički morski led. Na Arktiku je zabilježen drugi najniži godišnji minimum površine morskog leda, a rekordno niska površina morskog leda zabilježena je i u srpnju te listopadu. Površina antarktičkog morskog leda zadržala se blizu dugoročnog prosjeka.
 
Grenlandski led. Grenlandski ledeni pokrov nastavlja gubiti na masi. Iako je količina površinske ledene mase bila blizu dugoročnog prosjeka, količina otopljenog leda kao rezultat odlamanja ledenjakâ dosegla je najvišu razinu s obzirom na satelitske podatke zabilježene u proteklih 40 godina. Ukupno su otprilike 152 gigatone leda nestale iz ledenog pokrova između rujna 2019. i kolovoza 2020. godine.
 
Kiše i poplave. U 2020. godini došlo je do jakih kiša i obilnih poplava u velikim dijelovima Afrike i Azije. Jake kiše i poplave pogodile su u različitim periodima godine veliki dio Sahela, širi Afrički rog, Indijski potkontinent i susjedna područja, Kinu, Koreju i Japan, te dijelove Jugoistočne Azije.
 
Atlantski uragani. U sjevernoatlantskoj sezoni uragana zabilježen je dosad najveći broj imenovanih oluja (trideset, od 17. studenog), a rekordni broj njih spustio se na Sjedinjene Američke Države. Posljednja oluja u sezoni (do danas), uragan Iota, bila je i najintenzivnija, dosegnuvši petu kategoriju.
 
Druge tropske oluje. Aktivnost tropskih oluja u drugim zaljevima bila je blizu ili ispod dugoročnog prosjeka, iako je bilo žestokih udara.
 
Teške suše. Teške suše su 2020. godine poharale mnoge dijelove unutrašnjosti Južne Amerike, a najgore su pogođena područja sjeverne Argentine, Paragvaj i područja uz zapadnu granicu Brazila. Procjenjuje se da su u Brazilu poljoprivredni gubici gotovo 3 milijarde američkih dolara, dok su dodatni gubici zabilježeni u Argentini, Urugvaju i Paragvaju.
 
Migracije izazvane klimatskim promjenama. Klima i vremenski uvjeti potaknuli su ogromna kretanja stanovništva i teško pogodili ranjive osobe u pokretu, uključujući i one u pacifičkoj regiji te u Srednjoj Americi.




Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve