Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini

Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.

Polje kukuruza usred suše, Texas, SAD, 22. listopada 2020. godine (izvor: K-State Research and Extension @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Nacrt izvještaja Svjetske meteorološke organizacije o globalnim klimatskim promjenama u 2020. godini bilježi postojanu deterioraciju na svim poljima

Svjetska meteorološka organizacija (World Meteorological Organization, WMO) od 1993. objavljuje izvještaj o Stanju globalne klime za prethodnu godinu.

 

Radna verzija teksta izvještaja o Stanju globalne klime za 2020. godinu, koja je objavljena ovaj tjedan i dostupna za raspravu i reviziju, pokazuje da su klimatske promjene i u 2020. godini nastavile svoj neumoljivi pohod, te kako je izgledno da će ova godina biti zabilježena kao jedna od tri najtoplije ikada.

 

Period od 2011. do 2020. bit će dosad najtoplije zabilježeno desetljeće, a njegovih najtoplijih šest godina otpočelo je 2015. godine.

 

Zagrijavanje oceana doseglo je rekordne razine, a više od 80 posto svjetskih oceana u nekom je trenutku tijekom 2020. godine bilo poprište morskog toplinskog vala, uz dalekosežne posljedice za morske ekosisteme, koji već pate od pojačane kiselosti vode zbog kao posljedice apsorpcije ugljičnog dioksida (CO2).

 

Ovaj izvještaj, koji se temelji na doprinosima desetaka međunarodnih organizacija i stručnjaka, pokazuje da su događaji snažnog utjecaja, među kojima su ekstremne vrućine, šumski požari i poplave, kao i rekordna sezona atlantskih uragana, utjecali na živote milijuna ljudi, stapajući se s prijetnjama ljudskom zdravlju i sigurnosti, te ekonomskoj stabilnosti koje donosi pandemija COVID-19. Konačni izvještaj za 2020. bit će objavljen u ožujku 2021. godine.

 

Radna verzija izvještaja započinje s dvanaest Ključnih Poruka.

 

Staklenički plinovi. Koncentracije glavnih stakleničkih plinova, CO2, CH4, i N2O, nastavile su se povećavati u 2019. i 2020. godini.

 

Globalno zagrijavanje. Unatoč razvoju uvjeta za la niñu, globalna srednja temperatura u 2020. na dobrom je putu da postane jedna od tri najviše ikada zabilježene. Proteklih šest godina, uključujući 2020., vjerojatno će biti zabilježeno kao šest najtoplijih.

 

Podizanje morske razine. Razina mora u porastu je posvuda gdje postoje podaci visinomjera, ali odnedavno raste bržim tempom, dijelom zbog povećanog otapanja ledenog pokrova na Grenlandu i Antarktiku. Globalna srednja razina mora bila je 2020. godine blizu onoj iz 2019., a obje su konzistentne s dugoročnim trendom. Blago opadanje globalne razine mora u drugom dijelu 2020. godine vjerojatno je povezano s proizvodnjom uvjeta za la niñu, slično slučajevima privremenog opadanja razine mora koji su vezani uz ranije događaje uzrokovane la niñom.

 

Morski toplinski valovi. U 2020. do danas na više od 80 posto područja svjetskih oceana došlo je do barem jednog morskog toplinskog vala. Na većem dijelu svjetskih oceana morski toplinski valovi klasificirani su kao „jaki“ (43 posto), a na manjem kao „umjereni“ (28 posto).

 

Zagrijavanje oceana. 2019. godine zabilježen je najveći toplinski sadržaj oceanâ, a stopa zagrijavanja tijekom proteklog desetljeća bila je veća od dugoročnog prosjeka, što je indikator postojanog rasta topline zbog radijacijske neravnoteže koju uzrokuju staklenički plinovi.

 

Arktički morski led. Na Arktiku je zabilježen drugi najniži godišnji minimum površine morskog leda, a rekordno niska površina morskog leda zabilježena je i u srpnju te listopadu. Površina antarktičkog morskog leda zadržala se blizu dugoročnog prosjeka.

 

Grenlandski led. Grenlandski ledeni pokrov nastavlja gubiti na masi. Iako je količina površinske ledene mase bila blizu dugoročnog prosjeka, količina otopljenog leda kao rezultat odlamanja ledenjakâ dosegla je najvišu razinu s obzirom na satelitske podatke zabilježene u proteklih 40 godina. Ukupno su otprilike 152 gigatone leda nestale iz ledenog pokrova između rujna 2019. i kolovoza 2020. godine.

 

Kiše i poplave. U 2020. godini došlo je do jakih kiša i obilnih poplava u velikim dijelovima Afrike i Azije. Jake kiše i poplave pogodile su u različitim periodima godine veliki dio Sahela, širi Afrički rog, Indijski potkontinent i susjedna područja, Kinu, Koreju i Japan, te dijelove Jugoistočne Azije.

 

Atlantski uragani. U sjevernoatlantskoj sezoni uragana zabilježen je dosad najveći broj imenovanih oluja (trideset, od 17. studenog), a rekordni broj njih spustio se na Sjedinjene Američke Države. Posljednja oluja u sezoni (do danas), uragan Iota, bila je i najintenzivnija, dosegnuvši petu kategoriju.

 

Druge tropske oluje. Aktivnost tropskih oluja u drugim zaljevima bila je blizu ili ispod dugoročnog prosjeka, iako je bilo žestokih udara.

 

Teške suše. Teške suše su 2020. godine poharale mnoge dijelove unutrašnjosti Južne Amerike, a najgore su pogođena područja sjeverne Argentine, Paragvaj i područja uz zapadnu granicu Brazila. Procjenjuje se da su u Brazilu poljoprivredni gubici gotovo 3 milijarde američkih dolara, dok su dodatni gubici zabilježeni u Argentini, Urugvaju i Paragvaju.

 

Migracije izazvane klimatskim promjenama. Klima i vremenski uvjeti potaknuli su ogromna kretanja stanovništva i teško pogodili ranjive osobe u pokretu, uključujući i one u pacifičkoj regiji te u Srednjoj Americi.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2021. godinu.

Vezani članci

  • 3. listopada 2014. Deset točaka o sindikalnoj strategiji borbe protiv klimatskih promjena
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i ne-ljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.
  • 8. ožujka 2015. 400 dijelova na milijun i klasna borba
  • 11. rujna 2020. Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini Onkraj ratnohuškačkih teorija zavjere, liberalnih zgražanja nad „nečistoćom“ i sličnih orijentalistički i rasistički intoniranih konstatacija o pripadnicima_ama jedne nacije, o pandemiji COVID-19 može se govoriti analitički i ustvrditi kako u virusu nema ničega „tipično kineskog“. Postavljanje pitanja ne samo o širenju, već i o uzrocima SARS-CoV-2 raskriva dublje dimenzije preplitanja socioekonomskog i biološkog, odnosno suštinsku vezu kapitalističke akumulacije i „prirodnog svijeta“, stoga bi se karakter virusa prije mogao označiti kao kapitalistički. Pored promišljanja kapitalističke proizvodnje pandemija, analiza aktualnih napetosti u kineskom društvu ukazuje na nove metode državne kontrole i protupobunjeničke mjere.
  • 17. svibnja 2015. Elon Musk spašava svijet?
  • 21. prosinca 2014. Klimatski sporazum iz Lime iznevjerio je čovječanstvo i Zemlju
  • 31. prosinca 2019. Komunizam katastrofe kao odgovor na klimatsko beznađe Perspektive koje svaljuju odgovornost za klimatsku krizu na nepromjenjivu ljudsku prirodu propuštaju uvidjeti nesrazmjeran utjecaj proteklih nekoliko stoljeća kapitalističke ekspanzije na okoliš, a time i zapreku koju vladavina kapitala postavlja borbi protiv klimatskih promjena. Nasuprot pretpostavkama da prirodne katastrofe prati desni zaokret, postoje znakovi koji pružaju optimizam po pitanju ozbiljenja „komunizma katastrofe“ – rekonstrukcije društva na temelju principa suradnje.
  • 30. prosinca 2017. Gori sve Interpretacija klimatskih promjena kao niza ahistorijskih prirodnih fenomena bez korelacije s antropogenim aktivnostima (koju plasiraju političko-korporativne elite) sve više gubi na vjerodostojnosti pred dokazanom povezanošću kapitalizma i ekološke krize. U kontekstu kapitalnih ulaganja u fosilna goriva, obnovljive izvore energije i korektivna tehnološka rješenja osmišljena da kapitalizam održe na životu, Richard Seymour analizira izvještaj Međunarodne agencije za energetiku (IEA) o smanjenoj potrošnji ugljena.
  • 4. listopada 2020. Jedan od načina odupiranja kapitalističkoj proizvodnji hrane "Agroekologija se oslanja na duboke sustave znanja kako bi suzbila štetu uzrokovanu kapitalističkim agrobiznisom."
  • 8. kolovoza 2014. Kapitalizam i negativni rast: teorem nemogućnosti + snimka tribine: “Dosta?: prirodna ograničenja ekonomskog rasta”
  • 28. prosinca 2016. Kapitalizam je u konfliktu s planetom Pitanja prirodnog okoliša najčešće se promatraju u opreci spram pitanja društvenih odnosa. Pozicija čovjeka utoliko je ambivalentna jer ga se promatra i kao prirodno i kao društveno biće. Jedna od paradigmi koja nadilazi binarnu opreku priroda-društvo politička je ekologija, koja u svoj fokus stavlja povratnu vezu između društvenih odnosa i promjena u prirodnom okruženju. S Tomislavom Tomaševićem iz zagrebačkog Instituta za političku ekologiju razgovarali smo o historiji političke ekologije i njezinim temeljnim postavkama, razvojnoj putanji političke ekologije u Hrvatskoj, kao i o praktičnoj sprezi zajedničkih dobara (commons), klimatske pravde i pokreta odrasta (degrowth).
  • 10. siječnja 2021. Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta "Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."
  • 23. prosinca 2018. Lekcija iz pogrešnog načina ublažavanja klimatskih promjena Klimatske promjene uzrokovane višestoljetnom industrijskom eksploatacijom fosilnih goriva ubrzanim tempom postaju goruće političko-ekonomsko pitanje, no unatoč jasno postavljenom imperativu nadilaženja globalne socioekološke konfiguracije, šampioni kapitalizma rade sve što je u njihovoj moći kako bi očuvali sistem koji nas je doveo pred sâm rub klimatske provalije. Nedavne blokade željezničkog prijevoza ugljena u Njemačkoj, a naročito aktualne pobune tzv. žutih prsluka diljem Francuske stavljaju u fokus zaoštravanje klimatskog rata protiv siromašnih. U nastavku pročitajte prijevod članka ekologa Andreasa Malma.
  • 18. listopada 2020. Ne možemo zaustaviti klimatske promjene bez klasne borbe Uvriježeno je da se za klimatsku krizu optužuju obični ljudi i njihova navodno neodgovorna osobna potrošnja ili se, pak, okrivljuje trend rasta stanovništva, čime se maltuzijanski notirani diskurs opasno približava ekofašizmu. Ovakav narativ pogoduje ekomanipulaciji, odnosno greenwashingu brojnih milijardera koji obećavaju određene mjere u sklopu „zelenog kapitalizma“ dok istovremeno svojim praksama i ulogama u akumulaciji kapitala debelo sudjeluju u sve bržem zagađivanju.
  • 13. prosinca 2020. Lenjinizam bez radničke klase? Izostavljeni subjekt u Malmovoj ekološkoj revoluciji "Malmov poziv na „libertarijanski lenjinizam” gađa pravo u sridu. Strategija dvadeset i prvog stoljeća koja spaja lenjinizam s anarhističkim, vijećničkim komunističkim, luksemburškim i drugim lijevo-libertarijanskim tendencijama, uz neke alate socijaldemokracije, naš je način izlaska iz ekološkog kolapsa. Međutim, trenutno ne postoje čak ni glavne konture takvog neolenjinizma, ni u Malmovoj knjizi ni bilo gdje drugdje."
  • 7. rujna 2016. Migracije kao oblik adaptivne strategije Nasuprot aktualnim uvriježenim mitovima o „migrantskoj krizi“, migracije su temeljni i formativni element gotovo svih ljudskih društava. Ksenofobna i panična retorika prisutna u mainstream medijima služi obrani „krhkih zidina“ Tvrđave Europe i imperijalističkih politika Globalnog sjevera. Taj diskurs nužno je raskrinkati, a aktualna migracijska zbivanja sagledati u historijskom i globalno-političkom kontekstu kako bismo spoznali obim problema i radili na sustavnim rješenjima. Naš sugovornik na ovu temu bio je Drago Župarić-Iljić iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.
  • 18. listopada 2020. Na Zemlji je zabilježen dosad najtopliji rujan "Neviđeno visoke globalne temperature učinile su prošli mjesec najtoplijim rujnom od 1880. godine. 2020. godina će po svoj prilici biti jedna od tri najtoplije zabilježene godine."
  • 31. prosinca 2019. Ne krivite djecu! Neomaltuzijanske tendencije koje odgovornost za klimatske promjene svaljuju na prekomjerni rast populacije pribjegavaju moralnoj ucjeni mladih ljudi od kojih se traži osobna žrtva odricanja od zasnivanja obitelji, umjesto da odgovornost pripišu industriji fosilnih goriva kao najvećem zagađivaču i uzrok traže u kapitalističkom pretpostavljanju planete stvaranju profita.
  • 11. prosinca 2017. Nismo svi u istom čamcu S Giacomom D'Alisom, ekološkim ekonomistom, političkim ekologom i višim istraživačkim suradnikom IPE-a za 2017./18., razgovarali smo o odnosu koncepta neograničenog ekonomskog rasta i stvarnosti ograničenih planetarnih resursa, ulozi kapitalizma u globalnim klimatskim promjenama, migrantskim politikama, konceptu odrasta (degrowth) te sužavanju proizvodne sfere naspram feminističkog jačanja društvene reprodukcije. Intervju je snimljen 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije, a D'Alisa će u utorak 12. prosinca u Zagrebu održati predavanje pod naslovom „Odrast i država“.
  • 19. prosinca 2018. Nova klasna politika: perspektiva protiv desnih i neoliberalnih pripovijesti Uspon desnog populizma dio europske ljevice prepoznao je i kao indikator vlastite slabosti i povijesne erozije značaja. Da ljevica nema monopol na artikulaciju socijalnog pitanja nije nova lekcija. No ono što je relativno novo jest da ga je ljevica posljednjih desetljeća u sve manjoj mjeri postavljala. Ovako glasi kritička dijagnoza autora poput francuskog sociologa Didiera Eribona. Objavljivanje njemačkog prijevoda njegove sociološko-autobiografske monografije Povratak u Reims inicirao je 2016. godine opsežne rasprave unutar njemačke ljevice. Mnogi su usvojili Eribonovu dijagnozu i plediraju za povratak klasnoj politici, dok drugi upozoravaju na opasnost rehabilitacije starog klasnog redukcionizma i olakog dezavuiranja desetljeća nastojanja oko rodnih i manjinskih pitanja. Formuliran unutar tih rasprava, pojam „Nove klasne politike“ teži integraciji klasnog i „identitetskih“ pitanja kao temelja obnove integrativne lijeve politike, koja se mora suprotstavljati i desnim i neoliberalnim narativima. Pročitajte prijevod teksta Sebastiana Friedricha.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti U razgovoru s Joanom Martinezom Alierom, ekološkim ekonomistom i ekonomskim povjesničarem te istraživačem na Institutu okolišnih znanosti i tehnologije Autonomnog sveučilišta u Barceloni osvrnuli smo se na njegov intelektualni put koji je isprepleten s nastankom ekološke ekonomije, ekonomske grane koja kao ulaznu točku analize okolišnih sukoba postavlja prirodne procese, povezujući ih s funkcioniranjem kapitalističkog sistema industrijske proizvodnje. Kroz razlaganje povijesti i aktualnosti klimatskih izazova, dotaknuli smo se i teme odrasta, prava prirode te životinjskih i biljnih vrsta, zaštite okoliša za siromašne i diferencijacije između antropocena i kapitalocena.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 5. veljače 2011. Pobjeda klimatskog kapitalizma u Cancunu
  • 24. svibnja 2015. Prosvjednici prijete “poplaviti sustav“ u borbi za klimatsku i planetarnu pravdu
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 6. prosinca 2020. Rekordno visoke razine stakleničkih plinova unatoč COVID-19 karanteni Iako su karantenski uvjeti pandemije doveli do određenog smanjenja emisija ugljičnog dioksida i ostalih zagađivača, koncentracija CO2 – koja je učinak dugotrajnih kumulativnih emisija i dugovječnog zadržavanja u atmosferi i oceanima ‒ nije se smanjila, a globalni prag odavno je prekoračen. Postojanije i radikalnije klimatsko djelovanje u pravcu ugljične neutralnosti odnosno približavanja emisija CO2 iz fosilnih goriva nuli, zahtijeva ozbiljniju transformaciju industrijskih, energetskih i prometnih sustava.
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana Temperature oceana nastavile su divljati i u vrijeme pandemije COVID-19, kada je zbog različitih restrikcija došlo i do malog smanjenja ugljičnih emisija. Međutim, znanstvenici i znanstvenice upozoravaju da oceani apsorbiraju ogroman višak topline koji se stvara globalnim zatopljavanjem te da u pokušajima ublažavanja klimatskih promjena ne smijemo zaboraviti na zagrijavanje oceanâ, koje dovodi do čitavog niza globalnih nepogoda s dramatičnim posljedicama.
  • 31. prosinca 2018. Socijalna reprodukcija: izvor života u kapitalizmu Kapitalistički status quo, odnosno mogućnost nastavka globalne proizvodnje i akumulacije kapitala inherentno je vezana uz oblike discipliniranja reproduktivne sfere. U periodima ekonomskih kriza kapital pojačano spušta cijenu nadnice te prebacuje troškove egzistencije na produktivni, a osobito reproduktivni rad, temeljni resurs te „historijski i analitički preduvjet kapitalističkog načina proizvodnje“.
  • 21. prosinca 2016. Tehnooptimizam na staklenim nogama Davna je socijalistička želja da se automatizacijom procesa proizvodnje viška vrijednosti smanji vrijeme društveno potrebnog rada. Međutim, uloga novih tehnologija u kapitalističkim procesima proizvodnje, čija su rezultanta smanjenje cijene rada i povećanje efikasnosti proizvodnje, pokazuje suprotno. Uočimo li da brojne tehnologije koje koristimo – pa i one u čije emancipatorne potencijale polažemo mnogo nada – štetno utječu po naš prirodni okoliš, potrebno je promijeniti okvir u kojemu o njima raspravljamo. O odnosu tehnologije i kapitalizma, njezinim emancipatornim potencijalima, ali i zamkama u koje nas dovodi, razgovarali smo s Tomislavom Medakom iz zagrebačkog Multimedijalnog instituta.
  • 26. srpnja 2020. Toplinski valovi globalno su sve dulji i učestaliji Najnovija istraživanja o globalnom zatopljavanju ukazuju da je posljednjih desetljeća frekventnost i trajanje toplinskih valova u stalnom porastu diljem svijeta. Trendovi variraju, pa su pojedini dijelovi svijeta poput Amazonije, sjevernoistočnog Brazila, zapadne Azije i Mediterana pogođeni većim temperaturnim promjenama, a neovisno o brzini promjena ekstremne vrućine najteže pogađaju zemlje sa slabijom infrastrukturom.
  • 7. lipnja 2015. Zbog zagrijavanja planeta oceanima prijete najveće promjene u posljednjih tri milijuna godina
  • 22. prosinca 2018.
    Featured Video Play Icon
    Politika klimatskih promjena i postpolitički populizam
    Antropogeograf Erik Swyngedouw sa Sveučilišta u Manchesteru, u predavanju u sklopu modula posvećenog klimatskim promjenama i pravednoj tranziciji ovogodišnje Zelene akademije, govorio je o potrebi da se problem klimatskih promjena razmotri s obzirom na moment političkog, odnosno trenutak uprizorenja jednakosti od strane onih koji nemaju drugog izbora. Također, upozorio je na tendenciju populističkog fetišiziranja smanjenja emisija CO2, ali bez kritičke analize socioekonomske stvarnosti koja sukonstituira ekološku konjunkturu i namjere da je se transformira. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.
  • 28. prosinca 2018.
    Featured Video Play Icon
    Unatoč svim preprekama: možemo li transformirati globalnu tehnosferu kako bismo spriječili ekstremne klimatske promjene?
    Globalna dominacija kapitalističke proizvodnje pogonjene fosilnim gorivima nije rezultat njihovih superiornih karakteristika ili autonomnog tehnološkog razvoja, već predstavlja reakciju industrijskog kapitalizma 19. stoljeća na prve uspjehe organiziranog radničkog pokreta. Danas, kada smo suočeni s rezultatima pretjerane eksploatacije fosilnih goriva, iznalaženje rješenja za borbu protiv klimatskih promjena postalo je jedno od ključnih globalnih sociopolitičkih pitanja. Međutim, tehnološki napredna kapitalistička društva, koja razvoj temelje na imperijalističkoj eksploataciji i ekocidu, i dalje nisu sklona odustati od mehanicističko-instrumentalnog odnosa prema prirodi, stavljajući naglasak na rješenja iz sfere klimatskog inženjeringa. Pogledajte snimku i pročitajte pregled izlaganja o tehnološkim i političkim aspektima ekološke tranzicije te važnosti otpora u formiranju pravednijeg i ekološki održivog socioekonomskog modela, koje je Tomislav Medak ove godine održao na Zelenoj akademiji na Visu, a snimke s proteklih izdanja potražite na plejlisti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve