Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska

"Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."

Elon Musk i astronauti NASA-e Victor Glover, Doug Hurley, Bob Behnken, Mike Hopkins te NASA-in administrator Jim Bridenstine u koridoru za pristup posade prvoj komercijalno proizvedenoj i upravljanoj svemirskoj letjelici SpaceX Crew Dragon, u sklopu NASA-inog Commercial Crew Programa, dan prije njezina lansiranja, Svemirski centar Kennedy, Florida, SAD, 1. ožujka 2019. godine (izvor: Airman Magazine @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa.



Elon Musk prošlog je mjeseca službeno postao najbogatiji čovjek na svijetu. Iako to zvuči kao zaplet drugorazrednog filma o Jamesu Bondu, on je trenutno i najmoćniji svemirski tajkun na planeti.
 
Naime, tako kaže nova analiza, prema kojoj glavni direktor firme SpaceX trenutno kontrolira više od 27 posto svih aktivnih satelita koji se trenutno nalaze u Zemljinoj orbiti – njih otprilike tisuću, od sveukupno 3500. Muskov udjel gotovo će sigurno porasti u nadolazećim godinama; fizičar Alastair Isaacs procjenjuje da bi udio mogao porasti na 50 posto već 2022. godine, temeljeći to na broju lansiranja trenutno povezanih uz SpaceX. Najveći dio ovih lansiranja povezani su sa Starlinkom – inicijativom za koju kompanija tvrdi da će ove godine rezultirati „gotovo globalnom“ pokrivenošću internetom visoke brzine.
 
Uzimajući u obzir Muskovu dobro poznatu sklonost apsurdnoj i često susramnoj samopromociji, ovu tvrdnju vjerojatno treba uzeti sa zrnom soli. U konačnici, ovaj je milijarder samo prije nekoliko godina na tehnološkoj konferenciji samouvjereno razlagao kako će započeti slati rakete na Mars 2018. godine, te da će kroz jednog desetljeća biti u stanju poduzeti kolonizacijske napore. Iako su to puke besmislice, kao što to često znaju biti, Muskovo tehnoutopijsko podizanje prašine pridalo mu je imidž koji više odgovara prometejskom stvoritelju negoli najobičnijem kapitalistu – u većoj mjeri avangardi međuzvjezdane budućnosti čovječanstva negoli aktualnom telekomunikacijskom monopolistu.
 
Neovisno o tome hoće li SpaceX u konačnici uspjeti poslati ljude na Mars, već i letimičan pogled na Muskovu viziju putovanja u svemir predstavlja upozorenje na opasnosti dopuštanja milijarderima da prošire svoj utjecaj onkraj atmosfere. Kompanija je prošle godine objavila ažurirane uvjete poslovanja svojeg projekta Starlink, najavljujući kako na Crvenom planetu neće priznavati međunarodno pravo. Umjesto toga, Musk ima viziju vanzemaljskog randijanizma u kojem „samoupravljački principi“ (odnosno, oni principi koje je odredila kompanija) sačinjavaju temeljna pravila. Iako je njegov proklamirani nacrt kolonizacije Marsa udžbenički primjer očiglednih besmislica (uključujući, između ostalog, i prilično apsurdne matematičke izračune), trebali bismo ga u svakom pogledu uzeti kao autentični iskaz Muskovih namjera. Ako nas na vanzemaljskim kolonijama uistinu čeka novi život, budući svemirski monopolisti odlučni su u tome da ga oblikuju sami, oslobođeni ograničenja. Imamo li u vidu na koji način kompanije poput Tesle već postupaju prema svojim radnicima_ama, nije teško zamisliti kako bi to moglo izgledati.
 
Dapače, sam je Musk manje-više eksplicitno artikulirao svoju viziju koja odgovara nekoj vrsti svemirskog feudalizma, odgovarajući na pitanja preko Twittera prošlog ljeta. Kao što je u to vrijeme napomenuo Tom McKay iz Gizmoda, čak se i u idealiziranoj marsovskoj budućnosti, predstavljenoj u milijarderovoj PR kampanji preko društvenih medija, zamišlja da će hipotetski međuzvjezdani putnici_e po dolasku postati zaposlenici_ce SpaceX-a:
Usput rečeno, svi koji se požele pridružiti avanturi morat će za to platiti, unatoč činjenici da će Mars po svoj prilici biti radna stanica SpaceX-a.

Ne možete si to priuštiti? Podignite kredit i otplatite ga radeći za SpaceX dok ste tamo, što definitivno nije dužničko ropstvo zbog… Marsa? Zbog toga što se odvija na Marsu. Izgleda da je takva logika na djelu.
Musk je, barem zasad, tek obični, neumjereno bogati korporativni oligarh čija aktivnost na društvenim mrežama izaziva jedinstven osjećaj susramlja. Međutim, čak i ako se njegova vizija postajanja marsijanskim bogo-carem nikada ne ostvari, ovaj je milijarder već na dobrom putu da u narednim desetljećima preuzme kontrolu nad vitalnim dijelom globalne infrastrukture. Jednako kao što su pljačkaški tajkuni Pozlaćenog doba monopolizirali željeznice, proizvodnju čelika, naftu i druge robe, oni iz 21. stoljeća danas uglavnom posjeduju internet, digitalni javni trg, i drugu krucijalnu arhitekturu modernog društvenog, kulturnog i ekonomskog života.
 
Najbogatiji čovjek na svijetu trenutno kontrolira gotovo 30 posto svjetskih satelita: Kakva je mogućnost da nešto krene po zlu? U budućnosti će možda biti nužno onemogućiti najbogatijim ljudima na planetu da šire svoju moć u solarni sustav. Zasad je već odavno prošlo vrijeme kada smo trebali maknuti njihov stisak nad infrastrukturom svakodnevnog života. Svemir onkraj Zemljine atmosfere treba zaštititi od Elona Muska.





Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve