Danska planira dati utočište Ukrajincima, a Sirijce poslati doma

Olakšavanje integracije ukrajinskih izbjeglica u dansko društvo odvija se usporedno s pojačanim naporima da se sirijske izbjeglice trenutno nastanjene u Danskoj vrati u ratnu zonu, ukazujući na rasističku intonaciju migrantskih politika u Europi.

Marš protiv rasizma, London, UK, 19. ožujka 2022. godine (izvor: Paula Erizanu @ Twitter)
U Danskoj je došlo do burnih polemika nakon što je vlada od sirijskih izbjeglica zatražila da se vrate u Siriju iako ondje i dalje bjesni građanski rat. Istovremeno, vlada radi na legislativi kojom bi privremeno ukinula propise o azilu za Ukrajince koji bježe iz svoje zemlje.



U Danskoj je došlo do burnih polemika nakon što je vlada od sirijskih izbjeglica iz Damaska i okolice zatražila da se vrate u Siriju iako građanski rat ondje još uvijek traje. Istovremeno, vlada radi na legislativi kojom bi privremeno ukinula propise o azilu za Ukrajince koji bježe iz svoje zemlje nakon ruske invazije.
 
„U vrijeme rata u Europi, kada je jedan od naših europskih susjeda izložen onome što vidimo da se događa u Ukrajini, za nas nema ni najmanje dvojbe da moramo pomoći kako god znamo (…) tako što ćemo ugostiti Ukrajince na danskom tlu“, izjavio je Mattias Tesfaye, danski ministar vanjskih poslova i integracije, nedugo nakon što je Rusija krajem veljače izvršila invaziju na Ukrajinu, izvijestio je CNN.
 
Predložena će legislativa u praksi olakšati Ukrajincima nabavljanje boravišne dozvole „kako bi brzo mogli nastaviti sa školom, visokim obrazovanjem ili poslom.“
 
Plan je da se ovu mjeru uskladi s privremenom zaštitom koju je EU dodijelila Ukrajincima, omogućivši im da uđu unutar bloka bez vize te se odluče u koju državu članicu žele otići. Onima koji udovolje kriterijima bio bi dodijeljen jednogodišnji status sličan izbjegličkom u bilo kojoj zemlji Europske unije, uz mogućnost buduće revizije.
 

Optužbe za licemjerje

Međutim, kritičari optužuju dansku vladu za licemjerje jer poziva sirijske izbjeglice iz Damaska i okolice na povratak u Siriju u kojoj još uvijek traje ratno stanje, „dovodeći ih u opasnost“, ističu aktivisti.
 
Danski ministar za imigraciju u izjavi objavljenoj na CNN-u poručuje da se sve izbjeglice tretira na jednak način: „Sve osobe koje se prijavljuju za azil u Danskoj imaju jednaka prava u danskom sustavu azila.“
 
Dodao je da u Danskoj još uvijek živi nekih 30 000 Sirijaca, kojima je od 2014. godine izdana boravišna dozvola u toj zemlji.
 
Međutim, Michala Clante Bendixen, čelnica Refugees Welcome Denmark, izjavila je za CNN da je migracijska kriza iz 2015. godine pokazala da će ljudi koji pristižu iz Afganistana ili Sirije „biti označeni kao migranti“ sve dok ne ostvare izbjeglički status.
 
„S druge strane, Ukrajince od početka označavamo kao izbjeglice. U čemu je razlika?“, upitala je Bendixen.
 




InfoMigrants je portal koji donosi vijesti i informacije migrantima, kako bi osporio dezinformacije u svakoj točki njihovog puta: u njihovoj zemlji porijekla, na ruti, ili u mjestima na kojima se nadaju započeti novi život. InfoMigrants dostupan je na pet jezika: francuskom, arapskom, engleskom, dari i paštunskom.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve