Osmomartovski manifest „Za feministički otpis dugova“

"Dug ugnjetava ljude i na globalnom Jugu i na globalnom Sjeveru (bilo kroz politike strukturne prilagodbe bilo kroz štednju koju su nametnule međunarodne financijske institucije) i ima posebno razorne posljedice za žene* (kao i za najranjivije skupine stanovništva) kao radnice, male proizvođačice, seljakinje, korisnice ciljanih usluga, osobe kojima je „delegirana“ rad brige, i dr."

„Bez ovog besplatnog ili potplaćenog rada koji obavljaju žene*, sistem kolabira“, kadar iz videa koji prati Manifest.
Mi smo feminističke, internacionalističke i antikapitalističke aktivistkinje i aktivisti CADTM-a (Odbora za otpis nelegitimnih dugova) iz različitih dijelova svijeta. Povodom 8. marta, Međunarodnog dana borbe za prava žena, želimo istaknuti feminističke zahtjeve i borbu protiv duga koji je sredstvo dominacije i FINANCIJSKE KOLONIZACIJE naših domova, naših tijela i naših teritorija. Stoga objavljujemo ovaj manifest, koji je otvoren za sve koji ga žele podržati i širiti.
 
Dug ugnjetava ljude i na globalnom Jugu i na globalnom Sjeveru (bilo kroz politike strukturne prilagodbe bilo kroz štednju koju su nametnule međunarodne financijske institucije) i ima posebno razorne posljedice za žene*[1](kao i za najranjivije skupine stanovništva) kao radnice, male proizvođačice, seljakinje, korisnice ciljanih usluga, osobe kojima je „delegirana“ rad brige, i dr.
 
Trenutna zdravstvena i ekonomska kriza samo je pogoršala životne uvjete u svijetu, produbljujući prekarnost, nejednakost, siromaštvo i razine zaduženosti radničkih klasa, ali i otežavajući nam zamisliti drukčije horizonte. Pod izlikom hitnosti suočavanja sa zdravstvenom krizom, globalni kontekst karakteriziraju dosad neviđene razine javnog duga, koje će se u nadolazećim godinama koristiti kao sredstvo ucjene kako bi se ljudima nametnule dodatne mjere štednje i privatizacije, s još katastrofalnijim posljedicama za žene*.
 
Tko snosi „troškove“ socijalne reprodukcije i rada brige u ovom kontekstu? Žene*
 
Kako bi se prioritizirala otplata NELEGITIMNIH JAVNIH DUGOVA, rezovi javne potrošnje po cijelom svijetu:
 
  • uskraćuju nam pravo na zdravlje, obrazovanje, stanovanje itd.
  •  
  • primoravaju nas da pribjegavamo privatnom zaduživanju, kao što su mikrokrediti za žene po malignim stopama kako bismo zadovoljili osnovne potrebe naših obitelji (hrana, lijekovi, stanarina itd.);
  •  
  • okivaju nas uz nasilna kućanstva, nasilje muškaraca te izravno napadaju našu emancipaciju.
  •  
  • perpetuiraju nevidljivost i devaluaciju rada brige i socijalne reprodukcije (koji se u velikoj mjeri nadaju kao odgovornost žena).
  •  
  • prisiljavaju nas da prihvaćamo sve prekarnije i sve mizernije plaćene poslove.
  •  
  • produbljuju dosadašnji model ekstraktivističke proizvodnje i razvoja, utemeljen na reprimarizaciji ekonomije radi zadobivanja strane valute, što dovodi do gubitka teritorijâ, veće nejednakosti i marginalizacije te sve veće prisutnosti transnacionalnih korporacija (TNC) zaštićenih sporazumima o slobodnoj trgovini. Borbu protiv ovih tvrtki, u obranu naših teritorija, kultura i načina života, uglavnom predvode žene.
  •  
  • itd.
  •  
    Ovako funkcionira „sustav duga“ i ovako se financijska kolonizacija nameće našim kućanstvima. Na ovaj su način javni i privatni dug povezani i služe održavanju kapitalizma i patrijarhata.
     
    MEĐUTIM, bez ovog besplatnog ili nedovoljno plaćenog rada koji obavljaju žene*, sistem se urušava! Ovaj kapitalistički, patrijarhalni sistem ima dugogodišnji neplaćeni društveni dug prema ženama. Tko o kome ovisi? Sistemu je potrebno da nastavimo raditi. Ako žene stanu, svijet staje… Obrćući ovu logiku, postavljamo pitanje: TKO KOME DUGUJE?
     
    >>> ZAHTJEVI
     
  • PONIŠTAVANJE JAVNIH DUGOVA zemalja Juga svim vjerovnicima: bilateralnim, multilateralnim i privatnim.
  •  
  • BORBA PROTIV PRIVATNOG DUGA i predlaganje ALTERNATIVA MIKROKREDITIRANJU kao što su ekonomije solidarnosti s kojima se već eksperimentira u određenim regijama svijeta i koje mogu hraniti naše imaginarije. Kratkoročno nam je potrebno poboljšanje uvjeta zaduživanja kod MIFI-ja (mikrokreditnih institucija), poput nulte kamatne stope, i njegovo ograničavanje donošenjem nacionalnih zakona.
  •  
  • Borba protiv trenutnog financijskog sustava kojim dominira manjina špekulanata koji žele povećati svoj profit, uspostavljanjem sustava zaduživanja za opće dobro.
  •  
  • Uspostavljanje FEMINISTIČKE REVIZIJE DUGA (koja bi trebala uključiti feminističku dimenziju, tj. uzeti u obzir neprepoznati doprinos žena ekonomiji i predložiti rješenja poput podruštvljenja brige, tj. uključivanja svih društvenih i ekonomskih aktera u te aktivnosti o kojima svi_e ovisimo), i u okviru te dimenzije, uključivanje revizije te istrage različitih oblika zlouporaba koje su počinile mikrofinancijske organizacije, gdje žene predstavljaju više od 80 posto osoba koje uzimaju zajmove.
  •  
  • Uspostavljanje NESEKSISTIČKOG/RODNOG OBRAZOVANJA i podizanje svijesti o diskriminaciji i nasilju nad ženama*, kao i o seksualnim i reproduktivnim pravima (kao što je pravo na pobačaj) te pravima žena općenito u svim sferama života.
  •  
  • DOKIDANJE RODNO UVJETOVANE DISTRIBUCIJE REPRODUKTIVNOG RADA.
  •  
    Naš je trenutni feministički izazov radikalizirati procese borbe koje već gradimo iz perspektive pluraliteta subjekata i otpora trenutnom modelu. Moramo dokinuti ovakav način života temeljen na nepravdi i eksploataciji i krenuti prema novim načinima međusobnog povezivanja, fokusirajući se na održivost ljudskog života na Zemlji.






    Bilješke:

    [1] Kada u tekstu referiramo na žene, mislimo na sve osobe koje se tako identificiraju.







    Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.







    Vezani članci

    • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
    • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
    • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
    • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
    • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
    • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
    • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
    • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
    • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve