Privatizacija distribucije

Po razdvajanju južnoafričke elektroprivredne kompanije u javnom vlasništvu Eskom na tri dijela – proizvodni, transmisijski i distribucijski – proces privatizacije usmjerava se u dio prodaje. Ovakvo koncentriranje privatnog kapitala u distribuciju događa se i u javnim željeznicama, gdje se slijeva u sektor prodaje karata, dok se u samu željezničku infrastrukturu ne ulaže. I dok su vodovodne cijevi, sustav kanalizacije, sistemi za pročišćavanje, lokalne ceste i ostala infrastruktura u većini mjesta u raspadu, jedini odgovor vlade Južne Afrike jest da ulaže tamo gdje je unosno za krupni kapital i klasu bogatih, primjerice, u „pametne gradove“.

Prosvjed Nacionalnog sindikata rudara (The National Union of Mineworkers, NUM) i Nacionalnog sindikata metalskih radnika Južne Afrike (The National Union of Metalworkers of South Africa, NUMSA) protiv komadanja južnoafričke elektroprivredne kompanije u javnom vlasništvu Eskom, Johannesburg, Južna Afrika, 15. siječnja 2020. godine (izvor: IndustriALL Global Union)
Južnoj Africi predstoji važan korak u privatizaciji prodaje električne energije. Proces u koji se vlada upustila u suštini je privatizacija sektora prodaje, kao što je to slučaj s bilo kakvom privatizacijom javne imovine. Privatna ulaganja moraju proizvesti stabilan i siguran tok prihoda za dioničare, a to se, naravno, postiže prodajom struje na tržištu.



Selektivna privatizacija

Vlada i upravni odbor Eskoma su 9. lipnja obznanili da će „razdvajanje“ Eskoma na tri dijela – proizvodnju, transmisiju i distribuciju – započeti stvaranjem „Nacionalne transmisijske tvrtke Južne Afrike“ (NTCSA), koja će upravljati električnom mrežom. Ovo je najzahtjevniji i najskuplji dio Eskoma, osobito imamo li u vidu prijelaz u proizvodnji električne energije od ugljena i nafte prema obnovljivim izvorima energije (OE), poput vjetra i solarne energije. Dakle, ovaj dio Eskoma ostat će u javnom vlasništvu i snosit će sve nove infrastrukturne troškove.
 
Također, distribucijski dio Eskoma mnogo je unosniji, pogotovo u područjima gdje ima dovoljno novca da računi budu plaćeni. Dakle, privatni kapital će se sjatiti oko distribucije električne energije imućnim područjima kao što su Sandton, Constantia i općenito zatvorenim naseljima. Naravno, i članovima „Energy Intensive Users Group“ (Skupina energetski intenzivnih korisnika), poput skandaloznog Glencorea i Anglo Americana. U međuvremenu će Eskomovoj „razdvojenoj” distribucijskoj tvrtki u javnom vlasništvu laka srca biti prepušteno da se nosi s općinama u bankrotu i Sowetom, koji ovoj paradržavnoj tvrtki duguju više od 40 milijardi randa.
 
Sljedeći su na redu Prasa i Transnet. Politika javno-privatnog partnerstva (JPP) dogovorena je u „Okviru partnerstva s državom“ (CPF) sa Svjetskom bankom u lipnju prošle godine. A što se tiče vlakova, privatni kapital preferira prodavati karte. Odgovornost za ulaganja u željeznice i održavanje željeznica nesumnjivo će biti javna.
 
U gradovima, gradićima, naseljima i zaseocima raspadaju se cijevi, kanalizacijski sustavi i ceste. Primjerice, procjena je da se tijekom krize s vodom u općini Nelson Mandela Bay 29 posto svježe vode izlilo u tlo i teklo ulicama. Vladin odgovor? „Pametni gradovi“ za koje će trebati ulaganja od više desetina milijardi randa.
 
U Okviru partnerstva s državom stoji da će Svjetska banka „pomoći četiri grada u razvoju vjerodostojnih strategija pametnih gradova“. Zašto taj novac ne iskoristiti za popravak onoga što je u raspadu posvuda drugdje, poput obnove zajednica u provinciji KwaZulu-Natal nakon poplava?
 

Profit je jedini bitan

Odgovor leži u razlici između ulaganja za privatni profit i javnog ulaganja za društvene svrhe. Privatna, profitna logika koja uključuje milijarde randa zahtijeva profit istog trena. Da se kapital pita, posao države je stvoriti mu uvjete za ostvarivanje profita – dalekovode za profit od prodaje električne energije; funkcionalnu željezničku mrežu kako bi ostvario profit prodajom željezničkih karata.
 
Popravak vodovodnih cijevi, kanalizacijskih sustava, lokalnih cesta ili više od polovice naših propadajućih postrojenja za pročišćavanje voda tipični su projekti javnog sektora. Međutim, pokrajinske i lokalne vlasti više nemaju svojih radnika koji bi održavali javnu infrastrukturu, o kojoj ovisi i proizvodnja u kućanstvu i poslovna proizvodnja. To bi konkuriralo projektu izgradnje Crne poslovne klase putem natječaja i nabava. A širenje dosega javnog sektora nije dio ekonomske politike. Stoga se popravak i održavanje osnovne infrastrukture povjeravaju vanjskim tvrtkama, čime vlasti praktički preklinju da ih se opljačka.
 
Mala i srednja poduzeća mogu akumulirati kapital, a vlasnici mogu poduprijeti potrošnju pretjeranim naplaćivanjem usluga i korištenjem prečica. Međutim, kad se sve zbroji i oduzme, nema velikih para u održavanju i popravcima. Krupni kapital nije naklonjen ugovorima o krpanju rupa po cestama ili onih koji se tiču vodovoda u propalim gradovima.
 
Kada se milijarde privatnog kapitala ulože u „novi“ grad, može se generirati stabilan i siguran dotok prihoda. Povrat ulaganja bit će 15-20 posto. Investicija se isplaćuje za 5-7 godina. Zatim će dioničarima desetljećima donositi dividende od najamnina otmjenih stanova, kamate na stambene kredite, naknade za „pametni“ internet i osiguranje, profite od trgovačkih centara i svega ostalog što se može izvući iz više srednje klase i bogataša, koji to mogu platiti.
 
S jedne strane otpadne vode na ulicama. S druge strane vlada ushićena „pametnim gradovima“. Oboje postoje istovremeno, no oni na vlasti sanjaju o pametnim gradovima. A vele da će kapitalizam spasiti Južnu Afriku.





Dick Forslund je ekonomist u Alternativnom centru za informacije i razvoj (Alternative Information and Development Centre, AIDC), u Cape Townu, Južna Afrika.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 26. rujna 2022. Djelomično automatizirani platformski kapitalizam Dok se tehnologija prikazuje kao lijek za sve društvene probleme, dobiva se još više (algoritamskog) nadziranja, slabo plaćenih mikro poslova i nevidljivih oblika rada. Umjetna inteligencija i platformizacija rada nisu omogućile punu automatizaciju, već su stvorile nove oblike jeftine i fleksibilne radne snage nejasnog pravnog statusa. Na koncu, one oblikuju i skučenu viziju politike kao digitalne tehnokracije. Umjesto nekadašnjeg tehnološkog optimizma, suvremeni žanr tehnobudućnosti ušančen je u društveni konzervativizam, ne odmičući od uvijek jedne te iste vizije budućnosti i odnosa moći.
  • 19. rujna 2022. Što je društveno potrebno radno vrijeme? "Društveno potrebno radno vrijeme je sila koja nas pritišće, disciplinira naše pokrete, tjera nas da proizvodimo vrijednost samo radi proizvodnje vrijednosti, nagrađuje nas kada uspijemo proizvoditi iznad prosječne produktivnosti i kažnjava nas kada zaostajemo."
  • 10. rujna 2022. Populisti ne integriraju mase u političke procese Čitav je spektar značenja ideje populizma: od pozitivno konstruiranog političkog stila do negativno nabijenog termina kojim (uglavnom) liberalni mediji podjednako demoniziraju sve što se stigmatizira kao „ekstremno lijevo“ i „ekstremno desno“. I dok populistička retorička strategija upotrebljava kategorije poput „narod“ (spram „elita“) ili „99%“ (spram „1%“) te nastoji uvjeriti da je na strani „većine“, važno je istaći da je populistički stil nešto sasvim drugo od ozbiljnog političkog organiziranja masa. Masovna politika, koja se gradi kroz dugoročnije i ukorjenjenije masovne partije, pokrete i društvenost radničke klase, ne oslanja se na medijsku prezentnost stranaka i glasačku podršku pasivnog naroda, već na demokratičnu i institucionalniju (samo)organizaciju masa. O različitim ciljevima lijevih i desnih populizama, ograničenjima postmarksističke verzije populizma, usponu populističke desnice, neoliberaliziranju lijevog centra i nestanku radničke ljevice u Italiji, razgovarali smo s Davidom Broderom tijekom njegova gostovanja na 15. Subversive festivalu.
  • 8. rujna 2022. Kapitalistička laž o recikliranju "Do danas je samo 10 posto plastike u svijetu reciklirano. Plastika koja završi u kantama za recikliranje već se trideset godina naprosto premješta po cijelom svijetu, prodaje u zemlje poput Kine ili Indonezije, koje jednako tako ne uspijevaju reciklirati ovaj materijal, koji se zato prodaje dalje. Plastika se na kraju baca na odlagališta otpada ili u ocean, gdje postoje prave planine plastike koje sežu sve do najvećih dubina, a pronađena je i u uzorcima ljudske krvi te plućnog tkiva."
  • 24. kolovoza 2022. Dekoloniziranje čovječanstva "Prema Mbembeu, „uspon u čovječanstvo može biti samo rezultat borbe: borbe za život“, koja se sastoji od uzdizanja iz dubina „izuzetno sterilnog i sušnog područja“ koje je Fanon nazvao rasom, ili zonom nepostojanja. „Izaći iz ovih sterilnih i sušnih područja postojanja prije svega znači izaći izvan ograde rase – zamke u kojoj pogled i moć Drugoga nastoje zatvoriti subjekt“, inzistira Mbembe. Iako zadatak dekolonizacije jest „rušenje granica u svijetu“, rasa je ograda koju treba otvoriti i u konačnici iskorijeniti: „rušenje granica u svijetu pretpostavlja aboliciju rase“."
  • 22. kolovoza 2022. Ropstvo i razvoj Afrike "Afriku se u konvencionalnim tekstovima o temi transatlantske trgovine još uvijek odbacuje po kratkom postupku. Međutim, kad god bi se ova tema istraživala, pokazalo bi se da je Afrika bila povijesno neophodna za vodeće klasne sile u Europi. Feudalne zemljoposjedničke klase koje su sudjelovale u prekomorskoj ekspanziji ne bi se mogle obnoviti (u obliku kvazi-feudalnih plantaža i dodjele zemljišta), a novonastala kapitalistička klasa trebala je Novi svijet kako bi korigirala društvenu ravnotežu u Starom. Postigli su to integracijom dvaju Amerika u mrežu financijskih i tržišnih odnosa kojima su oni sami dominirali u gradskim središtima. Afrika je također pomogla proširiti tržište za jeftine europske manufakture i ojačati tehnike garantiranja kapitala i kredita; no, naravno, ključna uloga Afrike bila je ona dobavljača radne snage za koju u to vrijeme nije bilo drugih alternativa."
  • 19. kolovoza 2022. Globalni porast broja gladnih; nesigurna opskrba hranom za 2,3 milijarde ljudi "U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."
  • 24. srpnja 2022. Radnički ponos u Sindikatu pomorskih kuhara i stjuarda "Desetljećima prije modernog LGBTQ+ pokreta, mali, ali militantni sindikat pomorskih radnika na Zapadnoj obali s autanim gej članovima i vođama skovao je slogan koji povezuje diskriminaciju gej muškaraca, rasnu diskriminaciju i hajku na ljevičare. Tijekom većeg dijela perioda od dva desetljeća, Sindikat pomorskih kuhara i stjuarda borio se protiv diskriminacije na brodovima na kojima su radili njegovi članovi i šire u društvu, sve dok ga nisu slomile iste korporativne i vladine snage koje su pokušale uništiti Ujedinjene sindikate energetike SAD-a tijekom Hladnog rata."
  • 19. srpnja 2022. Kako kapitalizam ubija romantiku Kapitalistički uvjeti igraju veliku ulogu u našim ljubavnim, prijateljskim i drugim intimnim vezama. Nekoliko istraživanja u Britaniji pokazalo je kako je glavna sfera oko koje se vrte partnerski problemi – novac. Financijski stres i prekomjerni rad ujedno su i ograničenja zbog kojih mnogi ne mogu napustiti nasilne i neispunjavajuće veze. I dok terapije mogu samo olakšati neke nedaće u vezama, brojne probleme koji stvaraju društveni pritisci nijedna terapija ne rješava. Dok se rješenja ovakvih problema u datom kontekstu svode na „više vremena i više novca“, oslobođenje seksualnosti i održavanje veza mogu svoj potencijal izraziti samo u nekom drugačijem društvu koje je usmjereno na potrebe ljudi.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve