Radnički ponos u Sindikatu pomorskih kuhara i stjuarda

"Desetljećima prije modernog LGBTQ+ pokreta, mali, ali militantni sindikat pomorskih radnika na Zapadnoj obali s autanim gej članovima i vođama skovao je slogan koji povezuje diskriminaciju gej muškaraca, rasnu diskriminaciju i hajku na ljevičare. Tijekom većeg dijela perioda od dva desetljeća, Sindikat pomorskih kuhara i stjuarda borio se protiv diskriminacije na brodovima na kojima su radili njegovi članovi i šire u društvu, sve dok ga nisu slomile iste korporativne i vladine snage koje su pokušale uništiti Ujedinjene sindikate energetike SAD-a tijekom Hladnog rata."

Prizor iz prezentacije „Protiv antikomunizma! Protiv rasizma! Protiv homofobije! Sindikat pomorskih kuhara i stjuarda od depresije do hladnog rata“ Allana Bérubéa, 12. travnja 2016. godine
Desetljećima prije modernog LGBTQ+ pokreta, mali, ali militantni sindikat pomorskih radnika na Zapadnoj obali s autanim gej članovima i vođama skovao je slogan koji povezuje diskriminaciju gej muškaraca, rasnu diskriminaciju i hajku na ljevičare. Tijekom većeg dijela perioda od dva desetljeća, Sindikat pomorskih kuhara i stjuarda (Marine Cooks and Stewards Union, MCS) borio se protiv diskriminacije na brodovima na kojima su radili njegovi članovi i šire u društvu, sve dok ga nisu slomile iste korporativne i vladine snage koje su pokušale uništiti Ujedinjene sindikate energetike SAD-a (United Electrical, Radio and Machine Workers of America, UE) tijekom Hladnog rata.
 
MCS su 1901. godine osnovali radnici koji su posluživali putnike, nosili torbe, čistili sobe, kuhali obroke i posluživali pića na putničkim i kruzerskim brodovima koji su pružali usluge putovanja i razonode za srednje i više klase. Hranili su posadu i prali suđe, lonce i tave na brodovima svih vrsta. Suočavali su se s iscrpljujućim uvjetima i često bili prisiljeni raditi 16 sati dnevno, sedam dana u tjednu, bez plaćenog prekovremenog rada, te spavali u podstandardnim prostorijama koje su nazivali „plutajućim stanovima“.
 
Mnogi kuhari i stjuardi bili su Crni muškarci i muškarci azijskog podrijetla, ali MCS je, poput previše drugih sindikata iz toga vremena, ograničio svoje članstvo na bijele radnike. Također, premda su veliki postotak kuhara i stjuarda bili „kraljice“ („queens“), kako su gej muškarci preferirali sebe nazivati u to vrijeme, sindikat je rijetko, ako ikad, ustao u njihovu obranu kada bi im se strejt radnici izrugivali ili ih krenuli provocirati.
 
Sve se to promijenilo tijekom velikih lučkih štrajkova 1930-ih, kada su i MCS i sindikat lučkih radnika, potaknuti aktivistima iz baze, shvatili da postoji potreba za ujedinjenjem svih radnika kako bi pobijedili moćne brodovlasnike. Crni i azijski radnici pridružili su se sindikatima i štrajkovima, koji su u konačnici bili uspješni i diljem cijele obale uspostavili ugovore za MCS i Međunarodni sindikat lučkih radnika i skladištara (International Longshore and Warehouse Union, ILWU) – od kojih su se oba pridružila novoformiranom Kongresu industrijskih organizacija (Congress of Industrial Organizations, CIO).
 
Pobjeda je imala svoju cijenu. Dana 5. srpnja 1934. godine, poznatog kao „Krvavi četvrtak“, policija je umorila dva radnika – lučkog radnika i kuhara – tijekom pokušaja brodovlasnika da na silu ponovno otvore luku u San Franciscu. Za cvijeće na njihovim grobovima brinuo se član MCS-a poznat kao „Kraljica Honolulua“.
 
Kada je MCS uspostavio svoju prisutnost na brodovima – koristeći svoju dvoranu za zapošljavanje kako bi integrirao sve članove posada, umjesto samo bijele članove kao ranije – njegovi su se članovi nastavili suočavati s izrugivanjem i uznemiravanjem zbog svoje seksualne orijentacije, rase i političkih opredijeljenja od strane šefova, putnika i članova konzervativnog Tihooceanskog sindikata pomoraca (Sailers Union of the Pacific, SUP). Revels Cayton, Crni, strejt stjuard koji je postao dužnosnik MCS-a, ispričao je povjesničaru Allanu Bérubéu kako je sindikat radio na rješavanju ove situacije. „1936. godine razvili smo sljedeći slogan: antikomunizam, rasizam i homofobija su antisindikalni“. Rekli smo to i na drugi način: „Ako im dopustite antikomunizam, koristit će i rasizam, a ako im dopustite rasizam, koristit će i homofobiju. Zato se svi moramo držati zajedno.“
 
Zajedništvo je polučilo rezultate. Bérubé priča kako „uvrede nastavljaju pristizati, ali gej stjuardi sve su odvažniji jer znaju da im njihov sindikat čuva leđa“. Stephen „Mickey“ Blair, bijeli gej član MCS-a, rekao je Bérubéu: „Pomorski kuhari i stjuardi uzeli su dostojanstvo koje je bilo u svakom od nas i ojačali ga, kako bismo mogli ustati ujutro i reći sami sebi ‘Mogu izgurati ovaj dan.’ Jednakost je bila zrak koji smo disali.“
 
Tijekom Drugog svjetskog rata, brodovi na kojima su radili članovi MCS-a preinačeni su da služe ratnim potrebama, prevozeći trupe i streljivo. Članstvo MCS-a se utrostručilo. Mnogi od novih članova bili su gej muškarci koji žele služiti svojoj zemlji u borbi protiv fašizma, ali su izbačeni iz vojske zbog svoje seksualne orijentacije. Bérubé piše da „trgovački pomorci plaćaju visoku cijenu tijekom rata … Iako su civili, pogibaju po višoj stopi od vojnika u bilo kojoj grani oružanih snaga osim marinaca.“
 
Nakon rata, MCS je nastavio tradiciju agresivne borbe i ujedinjenja svih radnika. Plaće poslužitelja utrostručile su se između 1945. i 1949. godine. Kada je MCS poslao Luellu Lawhorn, Crnu ženu, da radi na otmjenom putničkom brodu Lurline, a kompanija ju je odbila primiti, cijeli odjel stjuarda napustio je brod. Tvrtka je popustila, a Lawhorn je postala prva Crna stjuardesa na američkom putničkom brodu u Pacifiku. Uvidjevši 1949. godine da njegovo bjelačko vodstvo ne odražava njegovo multirasno članstvo (do 1949. više od polovice članova bili su Crni ljudi, a značajan broj njih Azijati), sindikat je u godinu dana diverzificirao svoje vodstvo.
 
Međutim, MCS je ubrzo postao žrtvom istog vala hladnoratovske represije koji je pokušao uništiti UE, ILWU i druge sindikate koji su djelovali pod egidom „Oni i mi“. Zajedno s UE, ILWU i osam drugih sindikata, MCS je optužen za „komunističku dominaciju“ i izbačen iz CIO-a. Obalna straža proglasila je MCS aktiviste „sigurnosnim rizicima“ i spriječila ih da se zapošljavaju na brodovima. Kako bi pokušali uništiti MCS, drugi sindikati koristili su se homofobijom i rasizmom, kao i antikomunizmom. U konačnici je sindikat apsorbiran u konzervativni Međunarodni sindikat pomoraca.
 
Bérubé, koji je radio na knjizi o SIndikatu pomorskih kuhara i stjuarda u vrijeme svoje smrti 2007. godine napisao je da je „njihova povijest danas nepoznata jer je, kroz strah i zastrašivanje, prvo preinačena u neameričku aktivnost, zatim odbačena kao beznačajan neuspjeh, i na kraju izbrisana iz sjećanja naše nacije, kao da se ono što su postigli nikada nije ni dogodilo“.
 
„Bili smo pedeset godina ispred svoga vremena. Bili smo toliko demokratski da to ova zemlja nije mogla podnijeti“, rekao je Bérubéu Peter Brownlee, bijeli, strejt član MCS-a. „Najvažnija stvar nije bilo to da smo imali gejeve, nego da je povreda za jednog značila povredu za sve – i to smo prakticirali. Pazili smo jedni na druge.“
 
Stephen Blair rekao je Bérubéu: „Ono što mnogi od vas mlađih ljudi danas pokušavaju učiniti kao kvir ljudi – vi to nazivate inkluzijom i različitošću – mi smo već učinili prije pedeset godina u Sindikatu pomorskih kuhara i stjuarda. Učinili smo to u radničkom pokretu kao radničke kraljice s lijevom politikom, i zato nas je vlast zdrobila, i zato vi danas ne znate ništa o nama – naša je povijest potpuno izbrisana.“





Ovaj se članak uvelike oslanja na My Desire for History: Essays in Gay, Community, and Labor History, posthumnu zbirku Bérubéovih eseja, objavljenu 2011. godine. Snimka slajd-prezentacije o MCS-u koju je održao mnogim sindikalnim grupama i skupinama lokalne zajednice „Protiv antikomunizma! Protiv rasizma! Protiv homofobije! Sindikat pomorskih kuhara i stjuarda od depresije do hladnog rata“, dostupna je na Vimeu.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve