"U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."
Svijet je sve dalje od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti
Broj ljudi pogođenih glađu na globalnoj razini popeo se na čak 828 milijuna u 2021. godini, što je povećanje od oko 46 milijuna od 2020. i 150 milijuna od izbijanja pandemije COVID-19, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda koje donosi nove dokaze da se svijet sve više udaljava od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti.
Izdanje izvješća o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu (The State of Food Security and Nutrition in the World) za 2022. godinu predstavlja najnovije podatke, uključujući najnovije procjene troškova i priuštivosti zdrave prehrane. Izvješće također razmatra načine na koje vlade mogu prenamijeniti svoju trenutnu potporu poljoprivredi kako bi smanjile troškove zdrave prehrane, imajući na umu ograničena javna sredstva dostupna u mnogim dijelovima svijeta.
Izvješće su zajednički objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations, FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (International Fund for Agricultural Development, IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (United Nations Children’s Fund, UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (UN World Food Program, WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO).
Izvješće o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu za 2022. godinu
Brojke opisuju sumornu situaciju:
Čak 828 milijuna ljudi bilo je pogođeno glađu u 2021. godini – 46 milijuna ljudi više nego godinu ranije i 150 milijuna više od 2019. godine.
Nakon što se uglavnom nije mijenjao od 2015. godine, udio ljudi pogođenih glađu naglo je porastao 2020. i nastavio rasti te 2021. dosegao 9,8 posto svjetske populacije. 2019. godine bio je na 8 posto, a 2020. na 9,3 posto.
Oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu (29,3 posto) bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hrani u 2021. – 350 milijuna više u usporedbi s brojkama prije izbijanja pandemije COVID‑19. Gotovo 924 milijuna ljudi (11,7 posto globalne populacije) suočilo se s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom, što predstavlja povećanje od 207 milijuna u dvije godine.
Rodni jaz u nesigurnosti opskrbe hranom nastavio je rasti u 2021. godini – 31,9 posto žena u svijetu bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hranom, u usporedbi s 27,6 posto muškaraca – što predstavlja razliku od više od 4 postotna boda, u usporedbi s 3 postotna boda u 2020. godini.
Gotovo 3,1 milijarde ljudi nije si mogla priuštiti zdravu prehranu u 2020. godini, što je za 112 milijuna više u odnosu na 2019. godinu, i odražava učinke inflacije potrošačkih cijena hrane koji proizlaze iz ekonomskih učinaka pandemije COVID-19 i mjera poduzetih u njenom suzbijanju.
Procjenjuje se da je 45 milijuna djece mlađe od pet godina patilo od gubitka tjelesne mase, najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti, koji povećava rizik od smrti djece do 12 puta. Nadalje, 149 milijuna djece mlađe od pet godina imalo je usporen rast i razvoj zbog kroničnog nedostatka esencijalnih hranjivih tvari u prehrani, dok je 39 milijuna imalo prekomjernu tjelesnu težinu.
Ostvaren je napredak u pogledu isključivog dojenja, koje se 2020. godine pružalo gotovo 44 posto dojenčadi mlađe od šest mjeseci u cijelom svijetu. To je još uvijek manje od cilja od 50 posto do 2030. godine. Zabrinjavajuće je da se dvoje od troje djece ne hrani minimalno raznolikom prehranom koja im je potrebna za rast i razvoj do njihovog punog potencijala.
U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
23. prosinca 2025.Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas
U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
20. prosinca 2025.Čija su djeca?
Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
17. prosinca 2025.Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma
Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
14. prosinca 2025.Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio)
Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
13. prosinca 2025.Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025
Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
10. prosinca 2025.Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici
Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
8. prosinca 2025.Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟
Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
6. prosinca 2025.Dvostruka konotacija i jahanje tigra
Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
4. prosinca 2025.Kako je holokaust postao Holokaust?
U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.