Globalni porast broja gladnih; nesigurna opskrba hranom za 2,3 milijarde ljudi

"U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."

Kombajn Claas Lexion 584 06833 u polju pšenice blizu Eldagsena, Njemačka, 11. kolovoza 2013. godine (izvor: Michael Gäbler @ commons.wikimedia.com, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Svijet je sve dalje od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti

Broj ljudi pogođenih glađu na globalnoj razini popeo se na čak 828 milijuna u 2021. godini, što je povećanje od oko 46 milijuna od 2020. i 150 milijuna od izbijanja pandemije COVID-19, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda koje donosi nove dokaze da se svijet sve više udaljava od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti.

 

Izdanje izvješća o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu (The State of Food Security and Nutrition in the World) za 2022. godinu predstavlja najnovije podatke, uključujući najnovije procjene troškova i priuštivosti zdrave prehrane. Izvješće također razmatra načine na koje vlade mogu prenamijeniti svoju trenutnu potporu poljoprivredi kako bi smanjile troškove zdrave prehrane, imajući na umu ograničena javna sredstva dostupna u mnogim dijelovima svijeta.

 

Izvješće su zajednički objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations, FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (International Fund for Agricultural Development, IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (United Nations Children’s Fund, UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (UN World Food Program, WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO).

 

Izvješće o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu za 2022. godinu

 

Brojke opisuju sumornu situaciju:

 

  • Čak 828 milijuna ljudi bilo je pogođeno glađu u 2021. godini – 46 milijuna ljudi više nego godinu ranije i 150 milijuna više od 2019. godine.
  •  

  • Nakon što se uglavnom nije mijenjao od 2015. godine, udio ljudi pogođenih glađu naglo je porastao 2020. i nastavio rasti te 2021. dosegao 9,8 posto svjetske populacije. 2019. godine bio je na 8 posto, a 2020. na 9,3 posto.
  •  

  • Oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu (29,3 posto) bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hrani u 2021. – 350 milijuna više u usporedbi s brojkama prije izbijanja pandemije COVID‑19. Gotovo 924 milijuna ljudi (11,7 posto globalne populacije) suočilo se s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom, što predstavlja povećanje od 207 milijuna u dvije godine.
  •  

  • Rodni jaz u nesigurnosti opskrbe hranom nastavio je rasti u 2021. godini – 31,9 posto žena u svijetu bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hranom, u usporedbi s 27,6 posto muškaraca – što predstavlja razliku od više od 4 postotna boda, u usporedbi s 3 postotna boda u 2020. godini.
  •  

  • Gotovo 3,1 milijarde ljudi nije si mogla priuštiti zdravu prehranu u 2020. godini, što je za 112 milijuna više u odnosu na 2019. godinu, i odražava učinke inflacije potrošačkih cijena hrane koji proizlaze iz ekonomskih učinaka pandemije COVID-19 i mjera poduzetih u njenom suzbijanju.
  •  

  • Procjenjuje se da je 45 milijuna djece mlađe od pet godina patilo od gubitka tjelesne mase, najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti, koji povećava rizik od smrti djece do 12 puta. Nadalje, 149 milijuna djece mlađe od pet godina imalo je usporen rast i razvoj zbog kroničnog nedostatka esencijalnih hranjivih tvari u prehrani, dok je 39 milijuna imalo prekomjernu tjelesnu težinu.
  •  

  • Ostvaren je napredak u pogledu isključivog dojenja, koje se 2020. godine pružalo gotovo 44 posto dojenčadi mlađe od šest mjeseci u cijelom svijetu. To je još uvijek manje od cilja od 50 posto do 2030. godine. Zabrinjavajuće je da se dvoje od troje djece ne hrani minimalno raznolikom prehranom koja im je potrebna za rast i razvoj do njihovog punog potencijala.
  •  

    U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu.

    Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

    Vezani članci

    • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

      Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

    • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

      Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

    • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
    • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
    • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
    • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
    • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
    • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
    • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve