Ian Angus 19. kolovoza 2022.

Globalni porast broja gladnih; nesigurna opskrba hranom za 2,3 milijarde ljudi

S engleskog preveo Martin Beroš

Izvorno objavljeno 9. kolovoza 2022. godine na portalu Climate and Capitalism.

"U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu."

Kombajn Claas Lexion 584 06833 u polju pšenice blizu Eldagsena, Njemačka, 11. kolovoza 2013. godine (izvor: Michael Gäbler @ commons.wikimedia.com, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Svijet je sve dalje od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti



Broj ljudi pogođenih glađu na globalnoj razini popeo se na čak 828 milijuna u 2021. godini, što je povećanje od oko 46 milijuna od 2020. i 150 milijuna od izbijanja pandemije COVID-19, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda koje donosi nove dokaze da se svijet sve više udaljava od iskorjenjivanja gladi, nesigurnosti prehrane i pothranjenosti.
 
Izdanje izvješća o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu (The State of Food Security and Nutrition in the World) za 2022. godinu predstavlja najnovije podatke, uključujući najnovije procjene troškova i priuštivosti zdrave prehrane. Izvješće također razmatra načine na koje vlade mogu prenamijeniti svoju trenutnu potporu poljoprivredi kako bi smanjile troškove zdrave prehrane, imajući na umu ograničena javna sredstva dostupna u mnogim dijelovima svijeta.
 
Izvješće su zajednički objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations, FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (International Fund for Agricultural Development, IFAD), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (United Nations Children’s Fund, UNICEF), Svjetski program za hranu UN-a (UN World Food Program, WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO).
 
Izvješće o Stanju sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu za 2022. godinu
 
Brojke opisuju sumornu situaciju:
 
  • Čak 828 milijuna ljudi bilo je pogođeno glađu u 2021. godini – 46 milijuna ljudi više nego godinu ranije i 150 milijuna više od 2019. godine.
    •  
  • Nakon što se uglavnom nije mijenjao od 2015. godine, udio ljudi pogođenih glađu naglo je porastao 2020. i nastavio rasti te 2021. dosegao 9,8 posto svjetske populacije. 2019. godine bio je na 8 posto, a 2020. na 9,3 posto.
    •  
  • Oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu (29,3 posto) bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hrani u 2021. – 350 milijuna više u usporedbi s brojkama prije izbijanja pandemije COVID‑19. Gotovo 924 milijuna ljudi (11,7 posto globalne populacije) suočilo se s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom, što predstavlja povećanje od 207 milijuna u dvije godine.
    •  
  • Rodni jaz u nesigurnosti opskrbe hranom nastavio je rasti u 2021. godini – 31,9 posto žena u svijetu bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u opskrbi hranom, u usporedbi s 27,6 posto muškaraca – što predstavlja razliku od više od 4 postotna boda, u usporedbi s 3 postotna boda u 2020. godini.
    •  
  • Gotovo 3,1 milijarde ljudi nije si mogla priuštiti zdravu prehranu u 2020. godini, što je za 112 milijuna više u odnosu na 2019. godinu, i odražava učinke inflacije potrošačkih cijena hrane koji proizlaze iz ekonomskih učinaka pandemije COVID-19 i mjera poduzetih u njenom suzbijanju.
    •  
  • Procjenjuje se da je 45 milijuna djece mlađe od pet godina patilo od gubitka tjelesne mase, najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti, koji povećava rizik od smrti djece do 12 puta. Nadalje, 149 milijuna djece mlađe od pet godina imalo je usporen rast i razvoj zbog kroničnog nedostatka esencijalnih hranjivih tvari u prehrani, dok je 39 milijuna imalo prekomjernu tjelesnu težinu.
    •  
  • Ostvaren je napredak u pogledu isključivog dojenja, koje se 2020. godine pružalo gotovo 44 posto dojenčadi mlađe od šest mjeseci u cijelom svijetu. To je još uvijek manje od cilja od 50 posto do 2030. godine. Zabrinjavajuće je da se dvoje od troje djece ne hrani minimalno raznolikom prehranom koja im je potrebna za rast i razvoj do njihovog punog potencijala.
    •  
    U trenutku objave ovog izvješća aktualni rat u Ukrajini u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, remeti međunarodne opskrbne lance i podiže cijene žitarica, gnojiva, energije, kao i gotove terapeutske hrane za djecu s teškom pothranjenošću. Ova situacija nastupa u trenutku kada su opskrbni lanci već pod nepovoljnim utjecajem sve češćih ekstremnih klimatskih događaja, posebno u zemljama s niskim dohotkom, i ima potencijalno otrežnjujuće implikacije na globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu.





    Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






    Tagovi:

    Vezani članci

    • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
    • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
    • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
    • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
    • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
    • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
    • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
    • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
    • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
    Arhiva članaka

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve