Ropstvo i razvoj Afrike

"Afriku se u konvencionalnim tekstovima o temi transatlantske trgovine još uvijek odbacuje po kratkom postupku. Međutim, kad god bi se ova tema istraživala, pokazalo bi se da je Afrika bila povijesno neophodna za vodeće klasne sile u Europi. Feudalne zemljoposjedničke klase koje su sudjelovale u prekomorskoj ekspanziji ne bi se mogle obnoviti (u obliku kvazi-feudalnih plantaža i dodjele zemljišta), a novonastala kapitalistička klasa trebala je Novi svijet kako bi korigirala društvenu ravnotežu u Starom. Postigli su to integracijom dvaju Amerika u mrežu financijskih i tržišnih odnosa kojima su oni sami dominirali u gradskim središtima. Afrika je također pomogla proširiti tržište za jeftine europske manufakture i ojačati tehnike garantiranja kapitala i kredita; no, naravno, ključna uloga Afrike bila je ona dobavljača radne snage za koju u to vrijeme nije bilo drugih alternativa."

Skulptura kojom se obilježava oslobođenja od ropstva, postavljena u dvorištu Badagry Heritage Museuma, Badagry, Nigerija, 28. rujna 2019. godine (izvor: Solasly @ commons.wikimedia.com, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Ulomak iz knjige Waltera Rodneyja Decolonial Marxism, koja razotkriva „esencijalnu i jedinstvenu“ ulogu ropstva u ekonomskoj podrazvijenosti kontinenta.

Pri razmatranju dvaju povezanih pojmova ropstva i podrazvijenosti, glavni naglasak nužno mora biti na podrazvijenosti. Ropstvo – kao institucija, kao epoha, kao način proizvodnje – zadobiva svoj značaj u ovoj formulaciji iz svijesti o implikacijama nejednakosti i ovisnosti u modernom svijetu. Nemogućnost poimanja višestrukih manifestacija podrazvijenosti kao suvremenog fenomena neizbježno dovodi do zamagljivanja historijskih pitanja. Multinacionalne korporacije, ugovori o upravljanju, blokade prijenosa tehnologije i uspon novih ovisnih klasnih struktura u takozvanom Trećem svijetu predstavljaju logično polazište za historijska istraživanja. Nema sumnje da je to razlog zbog kojega su u području afričkih studija najučinkovitije analize razvojnog procesa proveli ekonomisti, kulturni antropolozi i politolozi, dok su povjesničari ostali zatvoreni u vremenskim kapsulama. Upravo bi se na pozadini značajnog napretka u teorijskom i znanstvenom radu o podrazvijenosti, mogla na novi način nastaviti odavno pokrenuta rasprava o ulozi ropstva.

 

Pojam podrazvijenosti proizašao je iz niza rasprava. Postojala su različita empirijska opažanja od teritorija do teritorija i različiti naglasci na konstitutivnim elementima podrazvijenosti. Ipak, svi pristupi podrazvijenosti kao historijskom procesu uočili su prisutnost danih tendencija prema nejednakosti, zaostajanju i zavisnosti. Ove su tendencije operativne u većini slučajeva, iako bi se u konačnici mogle nadići.

 

Primjerice, moguće je uočiti da nejednakost i zavisnost pojačavaju same sebe. Međutim, odlučujuću i očitu iznimku tome pruža prijelaz iz periferne uloge u kolonijalnoj Sjevernoj Americi na hegemonski položaj SAD-a unutar kapitalističkog/imperijalističkog svijeta. Danas se rasprava nastavlja, s fokusom na mogućnosti u Brazilu, Indiji i drugim „poluindustrijaliziranim“ ili „posredničkim“ ekonomijama. U terminima modernog monopolističkog kapitala, poželjnije je identificirati oblike realizacije i akumulacije viška bez predrasuda prema mogućnosti da će „podrazvijenost“ dovesti do „zavisnog razvoja“ u određenim sektorima periferije. Teško da se ove preinake u pristupu podrazvijenosti mogu primijeniti na razdoblje ropstva, jer ono prethodi monopolističkom kapitalizmu. Kao premisa ovog poglavlja, podrazvijenost ćemo smatrati sastavnim dijelom kapitalističkog razvoja na svjetskoj razini. Ovo nije nužno samo po sebi očigledno, no argumenti u prilog toj tezi toliko su opširno izneseni na drugim mjestima da ih se u ovom kontekstu mora uzeti kao dane.

 

Proširena reprodukcija kapitala i stvaranje svjetskog sistema uključivali su realizaciju viška i njegovo izvlačenje iz svih regija unutar dometa kapitala. To nije značilo samo širenje ekonomske aktivnosti s jednog kontinenta na drugi, nego i supostavljanje nekoliko različitih društvenih formacija i načina proizvodnje, artikuliranih na takav način da osiguraju dominaciju kapitalističkih odnosa, kao i prijenos vrijednosti na kapitalističku klasu u područjima centra. Potraga za većom preciznošću u određivanju kada je kapitalizam postao dominantni model u Europi izvan je okvira naše trenutne zadaće, jednako kao i procjena utjecaja ropstva u Novom svijetu na pojavu kapitalizma u Europi. Međutim, ova pitanja relevantna su za razliku između „trgovačkog kapitala“ i „industrijskog kapitala“, kao i za razliku između robne proizvodnje najamnim radom i robne proizvodnje sredstvima koja nisu najamni rad. Ova potonja pitanja izravno su relevantna za ulogu ropstva u povijesti podrazvijenosti Afrike i obaju Amerika.

 

Ropstvo koje je postojalo u Amerikama između šesnaestog i devetnaestog stoljeća koegzistiralo je s drugim načinima proizvodnje u Europi, Africi i Americi. Oni su artikulirani kako bi uspostavili sistem koji će imati kapacitet dodatno se fizički širiti te, između ostalog, ostvariti sljedeće:

 

1) akumulaciju kapitala;

 

2) nove oblike udruživanja i organiziranja kapitala;

 

3) kvalitativne skokove u proizvodnji tehnologije;

 

4) razvoj buržoazije i proletarijata; i

 

5) jačanje države i drugih temeljnih društvenih institucija.

 

Svako istraživanje veza između ropstva i podrazvijenosti trebalo bi težiti procijeniti koji je doprinos ropstva asimetričnosti navedenih točaka. Povrh toga, trebali bismo s većom uvjerenošću utvrditi da je doprinos ropstva u odlučujućim trenucima bio nužan i jedinstven.

 

Nijedna znanstvenica ni znanstvenik nisu izrazili sumnju u ogroman značaj europske prekomorske ekspanzije, a osobito transatlantske trgovine. Kameni spoticanja nalaze se onkraj ovih bezazlenih fraza kada se pokušava pripisati težinu ropstvu i trgovini robljem.

 

Afriku se u konvencionalnim tekstovima o temi transatlantske trgovine još uvijek odbacuje po kratkom postupku. Međutim, kad god bi se ova tema istraživala, pokazalo bi se da je Afrika bila povijesno neophodna za vodeće klasne sile u Europi. Feudalne zemljoposjedničke klase koje su sudjelovale u prekomorskoj ekspanziji ne bi se mogle obnoviti (u obliku kvazi-feudalnih plantaža i dodjele zemljišta), a novonastala kapitalistička klasa trebala je Novi svijet kako bi korigirala društvenu ravnotežu u Starom. Postigli su to integracijom dvaju Amerika u mrežu financijskih i tržišnih odnosa kojima su oni sami dominirali u gradskim središtima. Afrika je također pomogla proširiti tržište za jeftine europske manufakture i ojačati tehnike garantiranja kapitala i kredita; no, naravno, ključna uloga Afrike bila je ona dobavljača radne snage za koju u to vrijeme nije bilo drugih alternativa.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve