Lisa Hough-Stewart | Nick Meynen
6. listopada 2022.
BDP je beskorisna mjera. Čime je zamijeniti?
"BDP je ekonomski indikator koji mjeri ekonomski rast – konkretno, vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u ekonomiji. Međutim, ne uzima u obzir mnoga pitanja koja zapravo utječu na naše živote, poput zdravlja i dobrobiti, prihoda, rodne jednakosti ili stanja okoliša. Čak je i Simon Kuznets, ekonomist koji je predstavio izvornu formulaciju BDP-a, 1934. godine izjavio: 'O blagostanju nacije teško se može nešto zaključiti na temelju mjerenja nacionalnog dohotka.' Proturječja BDP-a kao primarnog pokazatelja ekonomskog uspjeha zemlje još su očitija danas, kada svijet gori, a inflacija pritišće naše populacije."
Dok planet gori, a životni troškovi rastu, jasnije je nego ikada da treba prekinuti jurnjavu za kratkoročnim ekonomskim rastom
„Moramo istinski cijeniti okoliš i nadići bruto domaći proizvod kao mjeru ljudskog razvoja i dobrobiti“, izjavio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres u lipnju na Stockholm+50, sastanku koji je sazvao UN kako bi se raspravljalo o svjetskim krizama okoliša i ekologije.
Bila je to zapanjujuća izjava. Nekoć marginalna ideja o „prevazilaženju BDP-a“ konačno se pojavljuje na najvišoj razini međunarodnih političkih rasprava i unutar vlada od Novog Zelanda do Walesa.
BDP je ekonomski indikator koji mjeri ekonomski rast – konkretno, vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u ekonomiji. Međutim, ne uzima u obzir mnoga pitanja koja zapravo utječu na naše živote, poput zdravlja i dobrobiti, prihoda, rodne jednakosti ili stanja okoliša.
Čak je i Simon Kuznets, ekonomist koji je predstavio izvornu formulaciju BDP-a, 1934. godine izjavio: „O blagostanju nacije teško se može nešto zaključiti na temelju mjerenja nacionalnog dohotka.“
Proturječja BDP-a kao primarnog pokazatelja ekonomskog uspjeha zemlje još su očitija danas, kada svijet gori, a inflacija pritišće naše populacije.
BDP je pao 2020. godine, na početku pandemije COVID-19. Međutim, od tada je u većini zemalja naglo porastao.
Kontrast između ukupnog blagostanja i ekonomskog rasta možda je najočitiji u SAD-u. Između 2020. i 2021. BDP SAD-a porastao je za 9,08 posto, no tijekom tog istog razdoblja očekivani životni vijek zapravo se smanjio za 0,39 godina. Prema sadašnjim standardima razvoja i ekonomskog napretka, koji su usredotočeni na BDP, čak se i nedavno izlijevanje nafte u Tennesseeju smatra pozitivnim ishodom jer potiče kratkoročne operacije čišćenja i obnove.
Danas se neke nacije – poput Novog Zelanda – odlučuju na holističkija mjerenja. Nedavno izvješće Wellbeing Economy Alliancea (Saveza za ekonomsko blagostanje), za kojeg jedno od nas radi) pokazalo je da su zemlje koje daju prednost blagostanju ispred ekonomskog rasta tijekom COVID-a prošle bolje sa zdravstvenog i ekonomskog stajališta.
Novi Zeland je implementirao strategiju „kreni rano, kreni oštro“, predvođenu stručnjacima za javno zdravstvo, uz potporu ekonomista ministarstva financija koji su svoje proračune od 2019. usredotočili na okvir životnog standarda (Living Standards Framework, LSF). Prema ovom okviru, blagostanje znači da su „ljudi u stanju voditi ispunjene, svrhovite, uravnotežene, smislene živote“.
Iako su karantene ograničile kratkoročni rast, ta je zemlja zabilježila broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pandemijom COVID-19 koji je bio manji nego u usporedivim zemljama u 2020. godini. Dvadeset i devet zemalja s najvećim dohotkom zajedno su imale više od milijun dodatnih smrtnih slučajeva.
Novi australski ministar financija Jim Chalmers najavio je planove za razvoj mjera koje nadilaze ekonomski rast, inspiriran novozelandskim proračunom za blagostanje (Wellbeing Budget).
Druge zemlje i multilateralna tijela također poduzimaju značajne korake kako bi „nadišli BDP“. Članice Partnerstva država ekonomije blagostanja (Wellbeing Economy Governments partnership, WEGo) – koje uključuje Novi Zeland, kao i Island, Škotsku, Wales, Finsku i Kanadu – također su opisale korake koje poduzimaju kako bi to postigli.
Na primjer, Walesovo zakonodavstvo o međugeneracijskoj pravdi u temelju mijenja pristupe kreiranju politika iz kratkoročnih u dugoročno orijentirane; politike zaštite okoliša u Finskoj vođene su holističkim pristupom One Health (Jedno zdravlje); a butanski model bruto nacionalne sreće (Gross National Happiness, GNH) doveo je do smanjenja stope siromaštva u zemlji s preko 32 posto na 10,2 posto unutar jednog desetljeća – uz to što je zemlja postala klimatski neutralna.
Usto, na nedavnom okupljanju ispred Berlaymonta (u kojem se nalazi sjedište Europske komisije) još je nekoliko europskih kreatora_ica politika izjavilo da su spremni ići onkraj BDP-a, uključujući Barbaru Trachte, državnu tajnicu za ekonomsku tranziciju za briselsku regiju, i Thomasa Arnolda, bivšeg savjetnika za ciljeve održivog razvoja pri Europskoj komisiji.
Međutim, u trenutku kada trpimo posljedice pogoršanja različitih kriza – od troškova života do nejednakosti, gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena – potrebno nam je da ostatak svijeta slijedi njihov primjer i institucionalizira bolje mjere za usmjeravanje donošenja politika. Ovaj projekt mora se usmjeravati prema globalnom i objedinjenom pristupu.
Evo nekoliko orijentacijskih smjernica za ovu transformaciju:
Potrebna su nam usklađena mjerenja „onkraj BDP-a“
U slučaju BDP-a, potrošnja i produktivnost definirane su globalno prihvaćenim sustavom nacionalnih računa (System of National Accounts, SNA). To ga čini jednostavnim, usporedivim i široko primjenjivim. Međutim, za mjerenja „onkraj BDP-a“ ne postoji međunarodno dogovoreni standard – samo mnoštvo različitih terminologija i metodologija.
Preporučujemo stvaranje novog tijela koje će artikulirati i kreirati globalnu objedinjenu metriku „onkraj BDP-a“. Moglo bi se zvati IP-WISE: Međunarodni panel o dobrobiti, uključenosti, održivosti i ekonomiji (International Panel on Well-being, Inclusion, Sustainability and Economy).
U Europi, kako na nacionalnoj tako i na razini EU-a, postoji nekoliko okvira za praćenje i skupova indikatora koji mjere društveni, ekonomski i ekološki napredak, kao što je Euro Stats indeks kvalitete života (Euro Stats Quality of Life Index). Kreatori politika trebali bi promisliti i izraditi preporuke o načinima na koje se ova postojeća mjerenja mogu uskladiti s njihovim vlastitim politikama.
Trebaju nam bolji modeli
Usklađenija mjerenja poboljšat će donošenje političkih odluka – ali to neće biti dovoljno. Kreatorima politika također su potrebni dodatni modeli koji će predviđati ishode i učinke njihovih odluka.
Primjerice, ekonomisti_kinje su razvili modele integrirane procjene (Integrated Assessment models) kao što su LOCOMOTION modeli, koji mogu pokazati učinke kreiranja politika onkraj BDP-a, u svim aspektima ekonomije, uključujući socioekonomske utjecaje i utjecaje na okoliš.
Kreatori_ce politika također bi trebali biti svjesni kako postoje modeli koji pokazuju da su onkraj donošenja politika orijentiranih prema rastu mogući bolji (i ekološki prihvatljiviji) rezultati. U nekim zemljama taj je proces već u tijeku. Primjerice, spomenuti novozelandski proračun za blagostanje metoda je kojom se postavljaju nacionalni prioriteti i raspodjeljuje državni proračun.
Demokratsko osnaživanje je ključno
Ključno je da građani imaju značajnu ulogu u oblikovanju političkih prioriteta i rješenja. Shodno tome, kreatori_ce politika trebaju implementirati procese javnog donošenja odluka. Primjerice, mnoge zemlje već eksperimentiraju s građanskim klimatskim panelima, uključujući škotsku klimatsku skupštinu koja je pokrenuta 2020. godine.
Kreatori_ce politika mogu konzultirati Vodič za dizajn politika Saveza za ekonomsko blagostanje (Wellbeing Economy Alliance Policy Design Guide) – koji se već koristi diljem svijeta – kako bi osmislile politike u lokalnim participativnim procesima koji stavljaju prioritet na stvarne pokazatelje dobrog života u zajednici.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
