Rasturimo žitne divove!

"Razina monopola na tržištima žitarica doprinosi i njihovim propustima. Globalna tržišta žitarica su koncentriranija od energetskog sektora i još manje transparentna. Žitni divovi imaju toliki utjecaj na tržišta i razvoj vladine politike da naprosto nema motivacije za transformiranje ili oduzimanje njihove moći. To je karakteristika koju dijele s brojnim drugim dijelovima „poljoprivredno-prehrambenog“ lanca, od sjemenskih i agrokemijskih monopola do poljoprivrednih strojeva i proizvodnje mesa, kao što je dokumentirano u novom izvješću ETC Grupe."

Émile Bernard: Le Blé noir (1888), ulje na platnu (izvor: commons.wikimedia.com)
Globalnom prehrambenom sustavu hitno je potreban remont kako bi se potaknula raznolikost usjeva, proizvođača i opskrbnih pravaca.



Dok se ekonomije strmoglavo urušavaju, inflacija raste, a globalne cijene hrane skaču do kritično visokih razina, čini se kako su dva sektora 2022. godine pogodila jackpot – energetski divovi i trgovci žitaricama.
 
Procjenjuje se da 345 milijuna ljudi trenutno ima akutno nesigurnu prehranu, u usporedbi s 135 milijuna prije pandemije. Ranjivo stanovništvo suočava se s neimaštinom u siromašnijim zemljama koje uvoze hranu, poput Libanona, Jemena, Sudana i Somalije. Siromašni potrošači u bogatim zemljama bore se da stave hranu na stol.
 
Šokovi koje su pretrpjeli opskrbni lanci, uzrokovani pandemijom COVID-19 te ruskom invazijom na Ukrajinu bili su iskra koja je razbuktala ovaj pakao gladi. No, vatra je već bila potpaljena: ozbiljnim, fundamentalnim slabostima našeg prehrambenog sustava.
 
To uključuje ozbiljnu ovisnost brojnih zemalja o uvozu hrane, okoštale proizvodne sustave, financijske špekulacije te cikluse siromaštva i duga. Disfunkcionalna tržišta žitarica i rekordno bogatstvo u kojem uživaju trgovci žitaricama simptomi su ovih nedostataka.
 
Desetljećima su četiri kompanije dominirale globalnom trgovinom žitaricama i najmanje 70 posto tržišta. Zajedno su poznate kao ABCD (Archer-Daniels-Midland Company, Bunge, Cargill i Louis Dreyfus). Kineski državni COFCO i nekoliko drugih kandidata u Aziji sada se pridružuju ABCD-u u podjeli rastućih profita. Cargill je izvijestio o povećanju prihoda od 23 posto na rekordnih 165 milijardi dolara do sredine 2022. godine. Tijekom drugog tromjesečja, Archer-Daniels-Midland ostvario je dotada najveću dobit.
 
Dok cijene hrane vrtoglavo rastu, a glad je u porastu, te još veće nestašice u opskrbi izgledne, takvo je profiterstvo naočigled nepravedno i znak je krajnjeg neuspjeha tržišta. Do skokova cijena došlo je unatoč obilnim javnim i privatnim zalihama žita. Ne postoji korelacija između ogromnih profita trgovaca žitaricama i onoga što čine u pogledu sigurnosti i održivosti prehrane. ABCD nisu uspjeli ispuniti svoje osnovne funkcije osiguravanja da hrana dođe do ljudi kojima je potrebna, i to po stabilnoj cijeni.
 
Nedostaje transparentnosti kada su posrijedi zalihe žitarica ABCD-a, i ne postoji način osiguravanja da budu pravovremeno distribuirane. Umjesto toga, žitnim divovima u interesu je ne puštati zalihe u promet, kako bi postigli više cijene.
 
Međutim, dok ove kompanije ostvaruju visoke profite, drugi osjećaju posljedice prehrambenog sustava kojega su pomogle oblikovati. Globalizirani točno-na-vrijeme (just-in-time) sustav distribucije hrane može se naglo poremetiti već u samo jednoj točki. Sustav je visoko specijaliziran, linearan i dizajniran za optimizaciju protoka velikog volumena, pod pretpostavkom da će uvjeti biti stabilni. Za ABCD je učinkovito baratati s tek nekoliko usjeva – standardiziranih sorti iz specijaliziranih proizvodnih regija koje putuju centraliziranim transportnim rutama. No, kada sustav doživi šok, ravnoteža se može poljuljkati. Pravi test za svaki sustav je način na koji funkcionira pod pritiscima i u neočekivanim uvjetima. Kada je u pitanju osiguravanje svjetskih prehrambenih lanaca, otpornost je fundamentalna – pogotovo u svijetu koji se suočava sa sve ekstremnijim vremenskim nepogodama.
 
Razina monopola na tržištima žitarica doprinosi i njihovim propustima. Globalna tržišta žitarica su koncentriranija od energetskog sektora i još manje transparentna. Žitni divovi imaju toliki utjecaj na tržišta i razvoj vladine politike da naprosto nema motivacije za transformiranje ili oduzimanje njihove moći. To je karakteristika koju dijele s brojnim drugim dijelovima „poljoprivredno-prehrambenog“ lanca, od sjemenskih i agrokemijskih monopola do poljoprivrednih strojeva i proizvodnje mesa, kao što je dokumentirano u novom izvješću ETC Grupe. Svi su oni u značajnom vlasništvu istog niza tvrtki za upravljanje imovinom: State Street, Vanguard i Blackrock.
 

Što nam je činiti?

Jednokratni porez na iznenadnu dobit žitnih divova privremeno bi pomogao korigirati tržišne propuste. Također, oslobodio bi milijarde u svrhu povećanja sigurnosti prehrane, zrcaleći poreze nametnute rekordnim profitima fosilnih divova u Indiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, a uskoro i u Europskoj uniji.
 
Veća transparentnost tržišta žitarica je ključna. Situacija nikada nije više išla u prilog tome da UN-ov informacijski sustav o poljoprivrednim tržištima (agricultural markets information system, AMIS) uključi zalihe hrane i podatke o trgovanju velikih trgovaca žitaricama, kako bi se smanjile spekulacije i rizik napuhavanja ekonomskih mjehura.
 
Točno-na-vrijeme (just-in-time) model također treba temeljito revidirati. Prehrambeni sustavi trebaju imati rezervne kapacitete kao zaštitu od prekida proizvodnje ili trgovine. Toyota je bila pionir točno-na-vrijeme proizvodnje u 1960-ima, koju je potom oponašala svaka druga industrija. No, za razliku od konkurentskih proizvođača automobila, Toyota je uvijek vodila računa o tome da njezin lanac opskrbe bude raznolik, a proizvodna središta lokalizirana. Tako je postala otpornija na šokove. Za prehrambene sustave to bi značilo uspostaviti pričuvne mreže regionalnih rezervi žitarica koje zajednički kontroliraju različite vlade, te regionalizirane mreže raznovrsnije hrane, sorti usjeva, sjemena, trgovačkih puteva, tvrtki i proizvođača. Zbog klimatskih promjena sve je urgentniji zadatak raspoređivanja rizika prioritiziranjem raznolikosti usjeva, proizvođača i opskrbnih ruta.
 
U konačnici, ABCD-ovi ovog svijeta nisu oni koji će nas izvući iz višestrukih kriza s kojima se suočava prehrambeni sustav. Svjetski autohtoni i mali proizvođači kultivirali su preko 7000 usjeva (6988 više od broja usjeva kojima redovito trguju ABCD-ovi). Njihovi usjevi i neglobalizirane mreže hrane osiguravaju istinsku raznolikost i otpornost koje su nam potrebne da zamijenimo našu prekarnu ovisnost o ABCD-u.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 21. prosinca 2022. Hladni dom ubija "Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno se suočava s baukom milijuna ljudi koji se skupljaju na javnim mjestima samo kako bi se ugrijali. Takozvane „pučke grijaonice“ niču diljem zemlje dok se dobrotvorne organizacije i lokalne vlasti bore da osiguraju podršku stanovnicima koji si ne mogu priuštiti grijanje svojih domova. No, njihove napore koči ozbiljan nedostatak sredstava – još jedno nasljeđe prvog kruga rezova."
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve