Rasturimo žitne divove!

"Razina monopola na tržištima žitarica doprinosi i njihovim propustima. Globalna tržišta žitarica su koncentriranija od energetskog sektora i još manje transparentna. Žitni divovi imaju toliki utjecaj na tržišta i razvoj vladine politike da naprosto nema motivacije za transformiranje ili oduzimanje njihove moći. To je karakteristika koju dijele s brojnim drugim dijelovima „poljoprivredno-prehrambenog“ lanca, od sjemenskih i agrokemijskih monopola do poljoprivrednih strojeva i proizvodnje mesa, kao što je dokumentirano u novom izvješću ETC Grupe."

Émile Bernard: Le Blé noir (1888), ulje na platnu (izvor: commons.wikimedia.com)
Globalnom prehrambenom sustavu hitno je potreban remont kako bi se potaknula raznolikost usjeva, proizvođača i opskrbnih pravaca.



Dok se ekonomije strmoglavo urušavaju, inflacija raste, a globalne cijene hrane skaču do kritično visokih razina, čini se kako su dva sektora 2022. godine pogodila jackpot – energetski divovi i trgovci žitaricama.
 
Procjenjuje se da 345 milijuna ljudi trenutno ima akutno nesigurnu prehranu, u usporedbi s 135 milijuna prije pandemije. Ranjivo stanovništvo suočava se s neimaštinom u siromašnijim zemljama koje uvoze hranu, poput Libanona, Jemena, Sudana i Somalije. Siromašni potrošači u bogatim zemljama bore se da stave hranu na stol.
 
Šokovi koje su pretrpjeli opskrbni lanci, uzrokovani pandemijom COVID-19 te ruskom invazijom na Ukrajinu bili su iskra koja je razbuktala ovaj pakao gladi. No, vatra je već bila potpaljena: ozbiljnim, fundamentalnim slabostima našeg prehrambenog sustava.
 
To uključuje ozbiljnu ovisnost brojnih zemalja o uvozu hrane, okoštale proizvodne sustave, financijske špekulacije te cikluse siromaštva i duga. Disfunkcionalna tržišta žitarica i rekordno bogatstvo u kojem uživaju trgovci žitaricama simptomi su ovih nedostataka.
 
Desetljećima su četiri kompanije dominirale globalnom trgovinom žitaricama i najmanje 70 posto tržišta. Zajedno su poznate kao ABCD (Archer-Daniels-Midland Company, Bunge, Cargill i Louis Dreyfus). Kineski državni COFCO i nekoliko drugih kandidata u Aziji sada se pridružuju ABCD-u u podjeli rastućih profita. Cargill je izvijestio o povećanju prihoda od 23 posto na rekordnih 165 milijardi dolara do sredine 2022. godine. Tijekom drugog tromjesečja, Archer-Daniels-Midland ostvario je dotada najveću dobit.
 
Dok cijene hrane vrtoglavo rastu, a glad je u porastu, te još veće nestašice u opskrbi izgledne, takvo je profiterstvo naočigled nepravedno i znak je krajnjeg neuspjeha tržišta. Do skokova cijena došlo je unatoč obilnim javnim i privatnim zalihama žita. Ne postoji korelacija između ogromnih profita trgovaca žitaricama i onoga što čine u pogledu sigurnosti i održivosti prehrane. ABCD nisu uspjeli ispuniti svoje osnovne funkcije osiguravanja da hrana dođe do ljudi kojima je potrebna, i to po stabilnoj cijeni.
 
Nedostaje transparentnosti kada su posrijedi zalihe žitarica ABCD-a, i ne postoji način osiguravanja da budu pravovremeno distribuirane. Umjesto toga, žitnim divovima u interesu je ne puštati zalihe u promet, kako bi postigli više cijene.
 
Međutim, dok ove kompanije ostvaruju visoke profite, drugi osjećaju posljedice prehrambenog sustava kojega su pomogle oblikovati. Globalizirani točno-na-vrijeme (just-in-time) sustav distribucije hrane može se naglo poremetiti već u samo jednoj točki. Sustav je visoko specijaliziran, linearan i dizajniran za optimizaciju protoka velikog volumena, pod pretpostavkom da će uvjeti biti stabilni. Za ABCD je učinkovito baratati s tek nekoliko usjeva – standardiziranih sorti iz specijaliziranih proizvodnih regija koje putuju centraliziranim transportnim rutama. No, kada sustav doživi šok, ravnoteža se može poljuljkati. Pravi test za svaki sustav je način na koji funkcionira pod pritiscima i u neočekivanim uvjetima. Kada je u pitanju osiguravanje svjetskih prehrambenih lanaca, otpornost je fundamentalna – pogotovo u svijetu koji se suočava sa sve ekstremnijim vremenskim nepogodama.
 
Razina monopola na tržištima žitarica doprinosi i njihovim propustima. Globalna tržišta žitarica su koncentriranija od energetskog sektora i još manje transparentna. Žitni divovi imaju toliki utjecaj na tržišta i razvoj vladine politike da naprosto nema motivacije za transformiranje ili oduzimanje njihove moći. To je karakteristika koju dijele s brojnim drugim dijelovima „poljoprivredno-prehrambenog“ lanca, od sjemenskih i agrokemijskih monopola do poljoprivrednih strojeva i proizvodnje mesa, kao što je dokumentirano u novom izvješću ETC Grupe. Svi su oni u značajnom vlasništvu istog niza tvrtki za upravljanje imovinom: State Street, Vanguard i Blackrock.
 

Što nam je činiti?

Jednokratni porez na iznenadnu dobit žitnih divova privremeno bi pomogao korigirati tržišne propuste. Također, oslobodio bi milijarde u svrhu povećanja sigurnosti prehrane, zrcaleći poreze nametnute rekordnim profitima fosilnih divova u Indiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, a uskoro i u Europskoj uniji.
 
Veća transparentnost tržišta žitarica je ključna. Situacija nikada nije više išla u prilog tome da UN-ov informacijski sustav o poljoprivrednim tržištima (agricultural markets information system, AMIS) uključi zalihe hrane i podatke o trgovanju velikih trgovaca žitaricama, kako bi se smanjile spekulacije i rizik napuhavanja ekonomskih mjehura.
 
Točno-na-vrijeme (just-in-time) model također treba temeljito revidirati. Prehrambeni sustavi trebaju imati rezervne kapacitete kao zaštitu od prekida proizvodnje ili trgovine. Toyota je bila pionir točno-na-vrijeme proizvodnje u 1960-ima, koju je potom oponašala svaka druga industrija. No, za razliku od konkurentskih proizvođača automobila, Toyota je uvijek vodila računa o tome da njezin lanac opskrbe bude raznolik, a proizvodna središta lokalizirana. Tako je postala otpornija na šokove. Za prehrambene sustave to bi značilo uspostaviti pričuvne mreže regionalnih rezervi žitarica koje zajednički kontroliraju različite vlade, te regionalizirane mreže raznovrsnije hrane, sorti usjeva, sjemena, trgovačkih puteva, tvrtki i proizvođača. Zbog klimatskih promjena sve je urgentniji zadatak raspoređivanja rizika prioritiziranjem raznolikosti usjeva, proizvođača i opskrbnih ruta.
 
U konačnici, ABCD-ovi ovog svijeta nisu oni koji će nas izvući iz višestrukih kriza s kojima se suočava prehrambeni sustav. Svjetski autohtoni i mali proizvođači kultivirali su preko 7000 usjeva (6988 više od broja usjeva kojima redovito trguju ABCD-ovi). Njihovi usjevi i neglobalizirane mreže hrane osiguravaju istinsku raznolikost i otpornost koje su nam potrebne da zamijenimo našu prekarnu ovisnost o ABCD-u.





Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.






Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve