Izvorno objavljeno 28. listopada 2022. godine na portalu openDemocracy.
"Razina monopola na tržištima žitarica doprinosi i njihovim propustima. Globalna tržišta žitarica su koncentriranija od energetskog sektora i još manje transparentna. Žitni divovi imaju toliki utjecaj na tržišta i razvoj vladine politike da naprosto nema motivacije za transformiranje ili oduzimanje njihove moći. To je karakteristika koju dijele s brojnim drugim dijelovima „poljoprivredno-prehrambenog“ lanca, od sjemenskih i agrokemijskih monopola do poljoprivrednih strojeva i proizvodnje mesa, kao što je dokumentirano u novom izvješću ETC Grupe."
Globalnom prehrambenom sustavu hitno je potreban remont kako bi se potaknula raznolikost usjeva, proizvođača i opskrbnih pravaca.
Dok se ekonomije strmoglavo urušavaju, inflacija raste, a globalne cijene hrane skaču do kritično visokih razina, čini se kako su dva sektora 2022. godine pogodila jackpot – energetski divovi i trgovci žitaricama.
Procjenjuje se da 345 milijuna ljudi trenutno ima akutno nesigurnu prehranu, u usporedbi s 135 milijuna prije pandemije. Ranjivo stanovništvo suočava se s neimaštinom u siromašnijim zemljama koje uvoze hranu, poput Libanona, Jemena, Sudana i Somalije. Siromašni potrošači u bogatim zemljama bore se da stave hranu na stol.
Šokovi koje su pretrpjeli opskrbni lanci, uzrokovani pandemijom COVID-19 te ruskom invazijom na Ukrajinu bili su iskra koja je razbuktala ovaj pakao gladi. No, vatra je već bila potpaljena: ozbiljnim, fundamentalnim slabostima našeg prehrambenog sustava.
To uključuje ozbiljnu ovisnost brojnih zemalja o uvozu hrane, okoštale proizvodne sustave, financijske špekulacije te cikluse siromaštva i duga. Disfunkcionalna tržišta žitarica i rekordno bogatstvo u kojem uživaju trgovci žitaricama simptomi su ovih nedostataka.
Desetljećima su četiri kompanije dominirale globalnom trgovinom žitaricama i najmanje 70 posto tržišta. Zajedno su poznate kao ABCD (Archer-Daniels-Midland Company, Bunge, Cargill i Louis Dreyfus). Kineski državni COFCO i nekoliko drugih kandidata u Aziji sada se pridružuju ABCD-u u podjeli rastućih profita. Cargill je izvijestio o povećanju prihoda od 23 posto na rekordnih 165 milijardi dolara do sredine 2022. godine. Tijekom drugog tromjesečja, Archer-Daniels-Midland ostvario je dotada najveću dobit.
Dok cijene hrane vrtoglavo rastu, a glad je u porastu, te još veće nestašice u opskrbi izgledne, takvo je profiterstvo naočigled nepravedno i znak je krajnjeg neuspjeha tržišta. Do skokova cijena došlo je unatoč obilnim javnim i privatnim zalihama žita. Ne postoji korelacija između ogromnih profita trgovaca žitaricama i onoga što čine u pogledu sigurnosti i održivosti prehrane. ABCD nisu uspjeli ispuniti svoje osnovne funkcije osiguravanja da hrana dođe do ljudi kojima je potrebna, i to po stabilnoj cijeni.
Nedostaje transparentnosti kada su posrijedi zalihe žitarica ABCD-a, i ne postoji način osiguravanja da budu pravovremeno distribuirane. Umjesto toga, žitnim divovima u interesu je ne puštati zalihe u promet, kako bi postigli više cijene.
Međutim, dok ove kompanije ostvaruju visoke profite, drugi osjećaju posljedice prehrambenog sustava kojega su pomogle oblikovati. Globalizirani točno-na-vrijeme (just-in-time) sustav distribucije hrane može se naglo poremetiti već u samo jednoj točki. Sustav je visoko specijaliziran, linearan i dizajniran za optimizaciju protoka velikog volumena, pod pretpostavkom da će uvjeti biti stabilni. Za ABCD je učinkovito baratati s tek nekoliko usjeva – standardiziranih sorti iz specijaliziranih proizvodnih regija koje putuju centraliziranim transportnim rutama. No, kada sustav doživi šok, ravnoteža se može poljuljkati. Pravi test za svaki sustav je način na koji funkcionira pod pritiscima i u neočekivanim uvjetima. Kada je u pitanju osiguravanje svjetskih prehrambenih lanaca, otpornost je fundamentalna – pogotovo u svijetu koji se suočava sa sve ekstremnijim vremenskim nepogodama.
Razina monopola na tržištima žitarica doprinosi i njihovim propustima. Globalna tržišta žitarica su koncentriranija od energetskog sektora i još manje transparentna. Žitni divovi imaju toliki utjecaj na tržišta i razvoj vladine politike da naprosto nema motivacije za transformiranje ili oduzimanje njihove moći. To je karakteristika koju dijele s brojnim drugim dijelovima „poljoprivredno-prehrambenog“ lanca, od sjemenskih i agrokemijskih monopola do poljoprivrednih strojeva i proizvodnje mesa, kao što je dokumentirano u novom izvješću ETC Grupe. Svi su oni u značajnom vlasništvu istog niza tvrtki za upravljanje imovinom: State Street, Vanguard i Blackrock.
Što nam je činiti?
Jednokratni porez na iznenadnu dobit žitnih divova privremeno bi pomogao korigirati tržišne propuste. Također, oslobodio bi milijarde u svrhu povećanja sigurnosti prehrane, zrcaleći poreze nametnute rekordnim profitima fosilnih divova u Indiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, a uskoro i u Europskoj uniji.
Veća transparentnost tržišta žitarica je ključna. Situacija nikada nije više išla u prilog tome da UN-ov informacijski sustav o poljoprivrednim tržištima (agricultural markets information system, AMIS) uključi zalihe hrane i podatke o trgovanju velikih trgovaca žitaricama, kako bi se smanjile spekulacije i rizik napuhavanja ekonomskih mjehura.
Točno-na-vrijeme (just-in-time) model također treba temeljito revidirati. Prehrambeni sustavi trebaju imati rezervne kapacitete kao zaštitu od prekida proizvodnje ili trgovine. Toyota je bila pionir točno-na-vrijeme proizvodnje u 1960-ima, koju je potom oponašala svaka druga industrija. No, za razliku od konkurentskih proizvođača automobila, Toyota je uvijek vodila računa o tome da njezin lanac opskrbe bude raznolik, a proizvodna središta lokalizirana. Tako je postala otpornija na šokove. Za prehrambene sustave to bi značilo uspostaviti pričuvne mreže regionalnih rezervi žitarica koje zajednički kontroliraju različite vlade, te regionalizirane mreže raznovrsnije hrane, sorti usjeva, sjemena, trgovačkih puteva, tvrtki i proizvođača. Zbog klimatskih promjena sve je urgentniji zadatak raspoređivanja rizika prioritiziranjem raznolikosti usjeva, proizvođača i opskrbnih ruta.
U konačnici, ABCD-ovi ovog svijeta nisu oni koji će nas izvući iz višestrukih kriza s kojima se suočava prehrambeni sustav. Svjetski autohtoni i mali proizvođači kultivirali su preko 7000 usjeva (6988 više od broja usjeva kojima redovito trguju ABCD-ovi). Njihovi usjevi i neglobalizirane mreže hrane osiguravaju istinsku raznolikost i otpornost koje su nam potrebne da zamijenimo našu prekarnu ovisnost o ABCD-u.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
12. svibnja 2025.Antikapitalistički seminar
Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]
Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]
15. veljače 2025.Jedan svijet, kolektivna borba
Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
28. prosinca 2024.Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica”
Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
24. prosinca 2024.Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada
Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
23. prosinca 2024.Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga
Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
21. prosinca 2024.„U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva
Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
20. prosinca 2024.Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase
I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.