Antikapitalistički seminar

Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Četvrti Antikapitalistički seminar u organizaciji portala Slobodni Filozofski i Subversive festivala ove će se godine održati od 3. do 9. lipnja 2024. godine u sklopu Škole suvremene humanistike. Seminar je osmišljen kao oblik političke edukacije koji će kreirati uvjete i prostor za kritičko promišljanje pojmova, ideja i teorija usmjerenih prema društvenoj promjeni. Nastojat ćemo kritički razraditi dominantne paradigme i relacije u kojima se oblikuju te potaknuti na razumijevanja njihova nastanka i današnje upotrebe. Ta ćemo promišljanja smjestiti u šire političko-ekonomske i historijske okvire reflektirajući na aktualne rasprave o klasnoj politici, tehnologiji i umjetnoj inteligenciji, političkoj ekonomiji umjetnosti, marksističkoj ekologiji, dekolonijalnom feminizmu i kritici nacionalizma, anarhizmu i kviru te kritici specizma i ejblizma.
 
Analizirat ćemo načine funkcioniranja kapitalističkog sistema proizvodnje i reprodukcije, kao i profitom pogonjenu globalnu ekspanziju kapitalizma koja za sobom ostavlja ratne zone, izvlaštene, obespravljene narode i opustošene komade planeta i klimatske promjene kako bismo razjasnili historijski specifične opresivne režime i odnose koje uspostavlja i organizira.
 
Osnovno polazište antikapitalističkih znanja neodvojivost je teorije i prakse. Seminar stoga teži oslobađanju teorijskih znanja iz akademskog okruženja te njihovoj analizi i revaluaciji s obzirom na iskustva i potrebe političkoga organiziranja, i obrnuto, razlaganju trenutnih modela djelovanja ponovnom refleksijom na to što činimo i kako činimo. Znanje koje ide iz prakse i oblikuje praksu razvija se u marksizmu, ali i u drugim kritičkim pristupima znanju. Premda bi se moglo tvrditi da je svako znanje u određenom smislu političko znanje, tip teorijsko-praktičkog znanja koje teži slobodi ne prikriva svoju političnost (pod krinkom tobožnje vrijednosne neutralnosti i bezinteresnosti), već proizvodi znanje koje jest i mora biti politika. Takvo znanje nas vodi prema organiziranju koje ljudske zajednice gradi prema potrebama ljudi i ne-ljudskih živih bića, njihovih staništa i prirode.
 
Ovakav tip edukacije, također, svjesno ističe kolektivnu proizvodnju znanja (odbacujući ideologeme o individualnom i „genijalnom“ autorstvu i ekspertizi) koje teži biti dostupno svima. Na tom je tragu osmišljen i Antikapitalistički seminar: kao mjesto zajedničkog promišljanja, imaginiranja i stvaranja koji su integralni dio borbe za bolji svijet. Kroz predavanja, čitanja, radionice, primjere iz popularne kulture i diskusije tragat ćemo za uvjetima transformacije postojećeg i mogućnostima otpora.
 
Pridružite nam se i ove godine!
 
Teme seminara:
 
klase i klasna politika
ekologija i marksizam
umjetna inteligencija i kapitalizam
liberalizam, politika, ekonomija
psiha u neoliberalizmu
kritika ejblističkih i specističkih režima
dekolonijalni feminizam
nacionalizam i Gaza
kvir-anarhizam
transfobija i mediji
politička ekonomija umjetničke proizvodnje
 
Seminar će se održavati u poslijepodnevnim i večernjim satima u SKD „Prosvjeta“ (Preradovićeva 21, u dvorištu) kroz susrete u trajanju od sat i pol vremena po terminu. Program će se realizirati kroz osam predavanja s raspravama i dvije radionice. Preporučuje se polaznicima_ama da poprate i preostali program ovogodišnjeg festivala.
 
Za prijavu je dovoljno da nam pošaljete svoje ime i prezime te zamjenice koje koristite na slobodnifilozofski[at]gmail.com do 26. svibnja 2024. Ako želite, možete nam ukratko napisati i svoju motivaciju ili navesti dosadašnje iskustvo.
 
Predavanja i radionice će, osim za polaznike_ce seminarske grupe, biti otvorene i za sve koji_e nisu u mogućnosti popratiti cjelokupni program seminara, uz prethodnu najavu.
 
Predavanja i radionice drže: Nina Čolović, Stipe Ćurković, Andrea Vuljević, Mislav Žitko, Primož Krašovec, Lina Gonan, Rade Pantić, Ivan Šestan, Milena Ostojić i Milan Urošević.
 
Seminar koordiniraju: Karolina Hrga, Nina Čolović i Andrea Vuljević
 
Seminarska brošura s opisima predavanja i literaturom bit će uskoro dostupna ovdje.



RASPORED:
 
ponedjeljak 3.6.
 
17.30h Uvod u seminar
 
18.00h Stipe Ćurković: Klase i klasna politika
 
20.00h Milena Ostojić: Dekolonijalni feminizam
 
utorak 4.6.
 
17.30h Primož Krašovec: Umjetna inteligencija i kapitalizam
 
20.00h Nina Čolović: Kritika nacionalizma (primjer Izraela / Palestine)
 
srijeda 5.6.
 
17.30h Mislav Žitko: Foucault i kontroverza oko liberalizma
 
20.00h Stipe Ćurković: Ekologija i marksizam
 
četvrtak 6.6.
 
17.30h Lina Gonan: Kvir – anarhizam: Zašto borba za kvir oslobođenje mora biti antipolitička
 
20.00h Milan Urošević: Proizvodnja subjektivnosti i njene psihičke posledice u neoliberalizmu
 
subota 8.6.
 
17.30h Rade Pantić: Estetski fetišizam i monopolska renta
 
20.00h Ivan Šestan: Transfobija i mediji
 
nedjelja 9.6.
 
17.30h Andrea Vuljević: Ejblistički i specistički režimi u kapitalizmu
 
20.00h Zaključna rasprava
 



(snimke predavanja s proteklih Antikapitalističkih seminara potražite na plejlisti)



 
plakat: [Mikela Cvitanović]





Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve