Antikapitalistički seminar

Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Četvrti Antikapitalistički seminar u organizaciji portala Slobodni Filozofski i Subversive festivala ove će se godine održati od 3. do 9. lipnja 2024. godine u sklopu Škole suvremene humanistike. Seminar je osmišljen kao oblik političke edukacije koji će kreirati uvjete i prostor za kritičko promišljanje pojmova, ideja i teorija usmjerenih prema društvenoj promjeni. Nastojat ćemo kritički razraditi dominantne paradigme i relacije u kojima se oblikuju te potaknuti na razumijevanja njihova nastanka i današnje upotrebe. Ta ćemo promišljanja smjestiti u šire političko-ekonomske i historijske okvire reflektirajući na aktualne rasprave o klasnoj politici, tehnologiji i umjetnoj inteligenciji, političkoj ekonomiji umjetnosti, marksističkoj ekologiji, dekolonijalnom feminizmu i kritici nacionalizma, anarhizmu i kviru te kritici specizma i ejblizma.

 

Analizirat ćemo načine funkcioniranja kapitalističkog sistema proizvodnje i reprodukcije, kao i profitom pogonjenu globalnu ekspanziju kapitalizma koja za sobom ostavlja ratne zone, izvlaštene, obespravljene narode i opustošene komade planeta i klimatske promjene kako bismo razjasnili historijski specifične opresivne režime i odnose koje uspostavlja i organizira.

 

Osnovno polazište antikapitalističkih znanja neodvojivost je teorije i prakse. Seminar stoga teži oslobađanju teorijskih znanja iz akademskog okruženja te njihovoj analizi i revaluaciji s obzirom na iskustva i potrebe političkoga organiziranja, i obrnuto, razlaganju trenutnih modela djelovanja ponovnom refleksijom na to što činimo i kako činimo. Znanje koje ide iz prakse i oblikuje praksu razvija se u marksizmu, ali i u drugim kritičkim pristupima znanju. Premda bi se moglo tvrditi da je svako znanje u određenom smislu političko znanje, tip teorijsko-praktičkog znanja koje teži slobodi ne prikriva svoju političnost (pod krinkom tobožnje vrijednosne neutralnosti i bezinteresnosti), već proizvodi znanje koje jest i mora biti politika. Takvo znanje nas vodi prema organiziranju koje ljudske zajednice gradi prema potrebama ljudi i ne-ljudskih živih bića, njihovih staništa i prirode.

 

Ovakav tip edukacije, također, svjesno ističe kolektivnu proizvodnju znanja (odbacujući ideologeme o individualnom i „genijalnom“ autorstvu i ekspertizi) koje teži biti dostupno svima. Na tom je tragu osmišljen i Antikapitalistički seminar: kao mjesto zajedničkog promišljanja, imaginiranja i stvaranja koji su integralni dio borbe za bolji svijet. Kroz predavanja, čitanja, radionice, primjere iz popularne kulture i diskusije tragat ćemo za uvjetima transformacije postojećeg i mogućnostima otpora.

 

Pridružite nam se i ove godine!

 

Teme seminara:

 

klase i klasna politika
ekologija i marksizam
umjetna inteligencija i kapitalizam
liberalizam, politika, ekonomija
psiha u neoliberalizmu
kritika ejblističkih i specističkih režima
dekolonijalni feminizam
nacionalizam i Gaza
kvir-anarhizam
transfobija i mediji
politička ekonomija umjetničke proizvodnje


 

Seminar će se održavati u poslijepodnevnim i večernjim satima u SKD „Prosvjeta“ (Preradovićeva 21, u dvorištu) kroz susrete u trajanju od sat i pol vremena po terminu. Program će se realizirati kroz osam predavanja s raspravama i dvije radionice. Preporučuje se polaznicima_ama da poprate i preostali program ovogodišnjeg festivala.

 

Za prijavu je dovoljno da nam pošaljete svoje ime i prezime te zamjenice koje koristite na slobodnifilozofski[at]gmail.com do 26. svibnja 2024. Ako želite, možete nam ukratko napisati i svoju motivaciju ili navesti dosadašnje iskustvo.

 

Predavanja i radionice će, osim za polaznike_ce seminarske grupe, biti otvorene i za sve koji_e nisu u mogućnosti popratiti cjelokupni program seminara, uz prethodnu najavu.

 

Predavanja i radionice drže: Nina Čolović, Stipe Ćurković, Andrea Vuljević, Mislav Žitko, Primož Krašovec, Lina Gonan, Rade Pantić, Ivan Šestan, Milena Ostojić i Milan Urošević.

 

Seminar koordiniraju: Karolina Hrga, Nina Čolović i Andrea Vuljević

 

Seminarska brošura s opisima predavanja i literaturom dostupna je ovdje.

RASPORED:

 

ponedjeljak 3.6.


 

17.30h Uvod u seminar

 

18.00h Stipe Ćurković: Klase i klasna politika

 

20.00h Milena Ostojić: Dekolonijalni feminizam

 

utorak 4.6.


 

17.30h Primož Krašovec: Umjetna inteligencija i kapitalizam

 

20.00h Nina Čolović: Kritika nacionalizma (primjer Izraela / Palestine)

 

srijeda 5.6.


 

17.30h Mislav Žitko: Foucault i kontroverza oko liberalizma

 

20.00h Stipe Ćurković: Ekologija i marksizam

 

četvrtak 6.6.


 

17.30h Lina Gonan: Kvir – anarhizam: Zašto borba za kvir oslobođenje mora biti antipolitička

 

20.00h Milan Urošević: Proizvodnja subjektivnosti i njene psihičke posledice u neoliberalizmu

 

subota 8.6.


 

17.30h Rade Pantić: Estetski fetišizam i monopolska renta

 

20.00h Ivan Šestan: Transfobija i mediji

 

nedjelja 9.6.


 

17.30h Andrea Vuljević: Ejblistički i specistički režimi u kapitalizmu

 

20.00h Zaključna rasprava

 

(snimke predavanja s proteklih Antikapitalističkih seminara potražite na plejlisti)

 

plakat: [Mikela Cvitanović]

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve