Antikapitalistički seminar

Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Četvrti Antikapitalistički seminar u organizaciji portala Slobodni Filozofski i Subversive festivala ove će se godine održati od 3. do 9. lipnja 2024. godine u sklopu Škole suvremene humanistike. Seminar je osmišljen kao oblik političke edukacije koji će kreirati uvjete i prostor za kritičko promišljanje pojmova, ideja i teorija usmjerenih prema društvenoj promjeni. Nastojat ćemo kritički razraditi dominantne paradigme i relacije u kojima se oblikuju te potaknuti na razumijevanja njihova nastanka i današnje upotrebe. Ta ćemo promišljanja smjestiti u šire političko-ekonomske i historijske okvire reflektirajući na aktualne rasprave o klasnoj politici, tehnologiji i umjetnoj inteligenciji, političkoj ekonomiji umjetnosti, marksističkoj ekologiji, dekolonijalnom feminizmu i kritici nacionalizma, anarhizmu i kviru te kritici specizma i ejblizma.

 

Analizirat ćemo načine funkcioniranja kapitalističkog sistema proizvodnje i reprodukcije, kao i profitom pogonjenu globalnu ekspanziju kapitalizma koja za sobom ostavlja ratne zone, izvlaštene, obespravljene narode i opustošene komade planeta i klimatske promjene kako bismo razjasnili historijski specifične opresivne režime i odnose koje uspostavlja i organizira.

 

Osnovno polazište antikapitalističkih znanja neodvojivost je teorije i prakse. Seminar stoga teži oslobađanju teorijskih znanja iz akademskog okruženja te njihovoj analizi i revaluaciji s obzirom na iskustva i potrebe političkoga organiziranja, i obrnuto, razlaganju trenutnih modela djelovanja ponovnom refleksijom na to što činimo i kako činimo. Znanje koje ide iz prakse i oblikuje praksu razvija se u marksizmu, ali i u drugim kritičkim pristupima znanju. Premda bi se moglo tvrditi da je svako znanje u određenom smislu političko znanje, tip teorijsko-praktičkog znanja koje teži slobodi ne prikriva svoju političnost (pod krinkom tobožnje vrijednosne neutralnosti i bezinteresnosti), već proizvodi znanje koje jest i mora biti politika. Takvo znanje nas vodi prema organiziranju koje ljudske zajednice gradi prema potrebama ljudi i ne-ljudskih živih bića, njihovih staništa i prirode.

 

Ovakav tip edukacije, također, svjesno ističe kolektivnu proizvodnju znanja (odbacujući ideologeme o individualnom i „genijalnom“ autorstvu i ekspertizi) koje teži biti dostupno svima. Na tom je tragu osmišljen i Antikapitalistički seminar: kao mjesto zajedničkog promišljanja, imaginiranja i stvaranja koji su integralni dio borbe za bolji svijet. Kroz predavanja, čitanja, radionice, primjere iz popularne kulture i diskusije tragat ćemo za uvjetima transformacije postojećeg i mogućnostima otpora.

 

Pridružite nam se i ove godine!

 

Teme seminara:

 

klase i klasna politika
ekologija i marksizam
umjetna inteligencija i kapitalizam
liberalizam, politika, ekonomija
psiha u neoliberalizmu
kritika ejblističkih i specističkih režima
dekolonijalni feminizam
nacionalizam i Gaza
kvir-anarhizam
transfobija i mediji
politička ekonomija umjetničke proizvodnje


 

Seminar će se održavati u poslijepodnevnim i večernjim satima u SKD „Prosvjeta“ (Preradovićeva 21, u dvorištu) kroz susrete u trajanju od sat i pol vremena po terminu. Program će se realizirati kroz osam predavanja s raspravama i dvije radionice. Preporučuje se polaznicima_ama da poprate i preostali program ovogodišnjeg festivala.

 

Za prijavu je dovoljno da nam pošaljete svoje ime i prezime te zamjenice koje koristite na slobodnifilozofski[at]gmail.com do 26. svibnja 2024. Ako želite, možete nam ukratko napisati i svoju motivaciju ili navesti dosadašnje iskustvo.

 

Predavanja i radionice će, osim za polaznike_ce seminarske grupe, biti otvorene i za sve koji_e nisu u mogućnosti popratiti cjelokupni program seminara, uz prethodnu najavu.

 

Predavanja i radionice drže: Nina Čolović, Stipe Ćurković, Andrea Vuljević, Mislav Žitko, Primož Krašovec, Lina Gonan, Rade Pantić, Ivan Šestan, Milena Ostojić i Milan Urošević.

 

Seminar koordiniraju: Karolina Hrga, Nina Čolović i Andrea Vuljević

 

Seminarska brošura s opisima predavanja i literaturom dostupna je ovdje.

RASPORED:

 

ponedjeljak 3.6.


 

17.30h Uvod u seminar

 

18.00h Stipe Ćurković: Klase i klasna politika

 

20.00h Milena Ostojić: Dekolonijalni feminizam

 

utorak 4.6.


 

17.30h Primož Krašovec: Umjetna inteligencija i kapitalizam

 

20.00h Nina Čolović: Kritika nacionalizma (primjer Izraela / Palestine)

 

srijeda 5.6.


 

17.30h Mislav Žitko: Foucault i kontroverza oko liberalizma

 

20.00h Stipe Ćurković: Ekologija i marksizam

 

četvrtak 6.6.


 

17.30h Lina Gonan: Kvir – anarhizam: Zašto borba za kvir oslobođenje mora biti antipolitička

 

20.00h Milan Urošević: Proizvodnja subjektivnosti i njene psihičke posledice u neoliberalizmu

 

subota 8.6.


 

17.30h Rade Pantić: Estetski fetišizam i monopolska renta

 

20.00h Ivan Šestan: Transfobija i mediji

 

nedjelja 9.6.


 

17.30h Andrea Vuljević: Ejblistički i specistički režimi u kapitalizmu

 

20.00h Zaključna rasprava

 

(snimke predavanja s proteklih Antikapitalističkih seminara potražite na plejlisti)

 

plakat: [Mikela Cvitanović]

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve