Kapitalizam, ekologija i zdravstvo

Na paralelnoj sesiji 5B međunarodne konferencije „Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis“ pod nazivom „Kapitalizam, ekologija i zdravstvo“ održana su tri izlaganja. Ivana Matteucci naglasila je potencijal društvenih mreža kao aktivističkog alata u emancipaciji pacijenata na primjeru zagovaranja nove metode liječenja multiple skleroze. Janaki Somaiya propitala je ulogu ideologije na društvenim mrežama u sustavima reprezentacije kasnog kapitalizma kroz psihoanalitičko-semiotički teorijski okvir, na primjeru dijeljenja turističkih fotografija. Diana Jacobsson iznijela je kritiku normalizacije neoliberalnih politika u diskursima održivosti koji se plasiraju u obliku javnih informacija, kroz analizu nominalno demokratizacijskog projekta municipalnih časopisa građana u Švedskoj.

Featured Video Play Icon

 

8.9.2018., Filozofski fakultet u Zagrebu

Međunarodna konferencija „Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis“

Paralelna sesija 5B „Kapitalizam, ekologija, zdravstvo“

Izlaganja: Ivana Matteucci, Janaki Somaiya, Diana Jacobsson

Moderira: Tatiana Mazali

 

Communication for “Patient Liberation”. The Role of New Media in the Case of CCSVI in Multiple Sclerosis (MS)

 

Ivana Matteucci, University of Urbino

 

In Western societies, it seems necessary to reflect on the dominant medical model, which often assigns the patient a marginal position with respect to political and economic issues. The case of the recent Italian scientific discovery of CCSVI (Chronic Cerebrospinal Venous Insufficiency) as a possible cause of Multiple Sclerosis (MS), appears emblematic and indicative of how the disclosure and dissemination of a new discovery that could prove decisive for patients, has been opposed by official medicine, represented here by the traditional neurological approach, while it has found its greatest diffusion online, through the mobilization produced mostly by worldwide patients suffering from multiple sclerosis.

 

The article examines some opportunities for change observable in the communication of new media, which in our case have become weapons in favour of a possible “patient liberation”. “Liberation Treatment” has, in fact, been defined as the treatment resulting from scientific discovery, consisting in the removal of venous obstructions by angioplasty, and “Liberation War” is the name given to the action of patients with MS requesting the recognition of the new treatment.

 

The methodologies used are online patients survey and doctor interviews; the analysis of documents and texts produced online by doctors and patients. It was found that web tools play a significant role in the dissemination of information and in raising patients’ awareness, in developing mutual support and in the production of collective actions, and finally, in generating a shift in public opinion towards a “liberation” recognized to patients.

 

Travel and Enjoy Capitalism: Rethinking Ideology Today in the Context of Social Media

 

Janaki Somaiya, University of Auckland

 

There has rarely been any systematic exploration of ideology and social media since the recent years of growth of big data and social media giants like Facebook. Although Althusser’s concept of interpellation was essential to understanding the hegemonic nature of media production and viewership for older forms of media, social media have been kept out of this thread of conceptualization owing to the nature of its content and of users now being able to produce content. The contention here is that an omission of ideology critique in analyzing social media is a denial of the real subsumption of culture and subjectivity within late capitalism. This paper begins by rethinking Louis Althusser’s notion of ideology as a step toward a more contemporaneous understanding of ideology utilizing a psychoanalyticsemiotic theoretical framework. While a Lacanian – Zizekian intervention explores the status of ‘enjoyment’ as the main object of ideological discourse today offering an understanding of how subjectivity is constructed, a semiotic analysis of the images shared online identifies precisely the social signifying practices that make representation possible. Clicking and sharing of images online is an act of communication and to that intent it is a signifying act. Semiotics then helps to identify what representations and significations are normalized. A psychoanalytic-semiotic method is put forth, along with examples from a case study on travel images shared by users on social media, as a way to situate the subject within late capitalism without isolating their subjective positions and the structures that enclose them.

 

Any current understanding of ideology cannot disavow the existence of neoliberalism and how it engulfs subjects and the way in which subjects relate to the social world. While subjects today are constantly interpellated by an injunction to ‘Enjoy!’ following Zizek, there are coinciding claims that only a neoliberal economic, social and legal framework can fulfil these desires to enjoy oneself. As Althusser argues, it is the phantasmal structure of the imagined relations which interpellates subjects into the capitalist schema. Subjects under neoliberalism are suffused by their Imaginary relationship to the ideology of “free market”. If social media is free to use and users can now share whatever they like and like what everyone else shares, how can one be inscribed by any ideology? It is to be remembered that ideology does not work through coercion but through subjects recognizing themselves within an ideological framework. While “free” is definitely the buzzword for the neoliberal markets, enjoyment is that kernel that underpins this ideology. Capitalism demands a happy consciousness, no matter if your mortgage or debts are too high, you deserve a holiday! Precarious work is marketed as being liberating, so that we can fulfil our ‘#wanderlust’ and travel to exotic locations to upload images to our Instagram accounts. While analysing social media, it is argued here that though the creation and sharing of images, videos and other such content by users online is not in itself an ideological practice, it nonetheless exists and is supported by the systems of representation within late capitalism.

 

In the Name of Sustainability. A Critical Analysis of the Parallel Shaping of Hyper-Politicized Discourses About Private Enterprise – and the Trivialization of Socioeconomic Challenges in a Swedish Municipal Magazine

 

Diana Jacobsson, Jönköping University

 

This paper examines sustainable development discourses while addressing the neoliberal structures within which these discourses take place. The analysis focuses on public information in the case of municipality citizen magazines with the (democratic) assignment to communicate sustainability visions and actions to the local residents. It is argued here that these sustainability discourses hold an inherent conflict and perform the paradoxical act of being political in a neutral way. It has been pointed out that public information texts highlighting the subject of sustainability avoid more confrontational class politics by focusing on collaboration and consensus that wishes to emphasize the non-ideological character of sustainability (Raco and Lin, 2012). One possible dilemma arising in this technical, consensual part of authority communication is how to discursively approach issues in the sociopolitical context that can have a negative impact on sustainability. According to Fuchs (2017) questions about capitalism and class are largely neglected when actions that support increased sustainability are being promoted within our society. The aim of this paper is therefore to examine how communication practices maneuver discursively in the paradox of putting the accent on sustainable solutions while being situated within a neoliberal context where unsustainability in terms of gaps between different social groups is increasing. Following the work of scholars in the tradition of Frankfurt School ideology critique who argue that sustainability in fact is highly ideological (e.g. Luke, 2005, Redclift and Woodgate, 2013, Fuchs, 2017) underlying assumptions about class and capitalism in mainstream sustainability discourses will be analyzed.

 

(izvor)

 

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve