Kapitalizam, ekologija i zdravstvo

Na paralelnoj sesiji 5B međunarodne konferencije „Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis“ pod nazivom „Kapitalizam, ekologija i zdravstvo“ održana su tri izlaganja. Ivana Matteucci naglasila je potencijal društvenih mreža kao aktivističkog alata u emancipaciji pacijenata na primjeru zagovaranja nove metode liječenja multiple skleroze. Janaki Somaiya propitala je ulogu ideologije na društvenim mrežama u sustavima reprezentacije kasnog kapitalizma kroz psihoanalitičko-semiotički teorijski okvir, na primjeru dijeljenja turističkih fotografija. Diana Jacobsson iznijela je kritiku normalizacije neoliberalnih politika u diskursima održivosti koji se plasiraju u obliku javnih informacija, kroz analizu nominalno demokratizacijskog projekta municipalnih časopisa građana u Švedskoj.

Featured Video Play Icon

 

8.9.2018., Filozofski fakultet u Zagrebu

Međunarodna konferencija „Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis“

Paralelna sesija 5B „Kapitalizam, ekologija, zdravstvo“

Izlaganja: Ivana Matteucci, Janaki Somaiya, Diana Jacobsson

Moderira: Tatiana Mazali

 

Communication for “Patient Liberation”. The Role of New Media in the Case of CCSVI in Multiple Sclerosis (MS)

 

Ivana Matteucci, University of Urbino

 

In Western societies, it seems necessary to reflect on the dominant medical model, which often assigns the patient a marginal position with respect to political and economic issues. The case of the recent Italian scientific discovery of CCSVI (Chronic Cerebrospinal Venous Insufficiency) as a possible cause of Multiple Sclerosis (MS), appears emblematic and indicative of how the disclosure and dissemination of a new discovery that could prove decisive for patients, has been opposed by official medicine, represented here by the traditional neurological approach, while it has found its greatest diffusion online, through the mobilization produced mostly by worldwide patients suffering from multiple sclerosis.

 

The article examines some opportunities for change observable in the communication of new media, which in our case have become weapons in favour of a possible “patient liberation”. “Liberation Treatment” has, in fact, been defined as the treatment resulting from scientific discovery, consisting in the removal of venous obstructions by angioplasty, and “Liberation War” is the name given to the action of patients with MS requesting the recognition of the new treatment.

 

The methodologies used are online patients survey and doctor interviews; the analysis of documents and texts produced online by doctors and patients. It was found that web tools play a significant role in the dissemination of information and in raising patients’ awareness, in developing mutual support and in the production of collective actions, and finally, in generating a shift in public opinion towards a “liberation” recognized to patients.

 

Travel and Enjoy Capitalism: Rethinking Ideology Today in the Context of Social Media

 

Janaki Somaiya, University of Auckland

 

There has rarely been any systematic exploration of ideology and social media since the recent years of growth of big data and social media giants like Facebook. Although Althusser’s concept of interpellation was essential to understanding the hegemonic nature of media production and viewership for older forms of media, social media have been kept out of this thread of conceptualization owing to the nature of its content and of users now being able to produce content. The contention here is that an omission of ideology critique in analyzing social media is a denial of the real subsumption of culture and subjectivity within late capitalism. This paper begins by rethinking Louis Althusser’s notion of ideology as a step toward a more contemporaneous understanding of ideology utilizing a psychoanalyticsemiotic theoretical framework. While a Lacanian – Zizekian intervention explores the status of ‘enjoyment’ as the main object of ideological discourse today offering an understanding of how subjectivity is constructed, a semiotic analysis of the images shared online identifies precisely the social signifying practices that make representation possible. Clicking and sharing of images online is an act of communication and to that intent it is a signifying act. Semiotics then helps to identify what representations and significations are normalized. A psychoanalytic-semiotic method is put forth, along with examples from a case study on travel images shared by users on social media, as a way to situate the subject within late capitalism without isolating their subjective positions and the structures that enclose them.

 

Any current understanding of ideology cannot disavow the existence of neoliberalism and how it engulfs subjects and the way in which subjects relate to the social world. While subjects today are constantly interpellated by an injunction to ‘Enjoy!’ following Zizek, there are coinciding claims that only a neoliberal economic, social and legal framework can fulfil these desires to enjoy oneself. As Althusser argues, it is the phantasmal structure of the imagined relations which interpellates subjects into the capitalist schema. Subjects under neoliberalism are suffused by their Imaginary relationship to the ideology of “free market”. If social media is free to use and users can now share whatever they like and like what everyone else shares, how can one be inscribed by any ideology? It is to be remembered that ideology does not work through coercion but through subjects recognizing themselves within an ideological framework. While “free” is definitely the buzzword for the neoliberal markets, enjoyment is that kernel that underpins this ideology. Capitalism demands a happy consciousness, no matter if your mortgage or debts are too high, you deserve a holiday! Precarious work is marketed as being liberating, so that we can fulfil our ‘#wanderlust’ and travel to exotic locations to upload images to our Instagram accounts. While analysing social media, it is argued here that though the creation and sharing of images, videos and other such content by users online is not in itself an ideological practice, it nonetheless exists and is supported by the systems of representation within late capitalism.

 

In the Name of Sustainability. A Critical Analysis of the Parallel Shaping of Hyper-Politicized Discourses About Private Enterprise – and the Trivialization of Socioeconomic Challenges in a Swedish Municipal Magazine

 

Diana Jacobsson, Jönköping University

 

This paper examines sustainable development discourses while addressing the neoliberal structures within which these discourses take place. The analysis focuses on public information in the case of municipality citizen magazines with the (democratic) assignment to communicate sustainability visions and actions to the local residents. It is argued here that these sustainability discourses hold an inherent conflict and perform the paradoxical act of being political in a neutral way. It has been pointed out that public information texts highlighting the subject of sustainability avoid more confrontational class politics by focusing on collaboration and consensus that wishes to emphasize the non-ideological character of sustainability (Raco and Lin, 2012). One possible dilemma arising in this technical, consensual part of authority communication is how to discursively approach issues in the sociopolitical context that can have a negative impact on sustainability. According to Fuchs (2017) questions about capitalism and class are largely neglected when actions that support increased sustainability are being promoted within our society. The aim of this paper is therefore to examine how communication practices maneuver discursively in the paradox of putting the accent on sustainable solutions while being situated within a neoliberal context where unsustainability in terms of gaps between different social groups is increasing. Following the work of scholars in the tradition of Frankfurt School ideology critique who argue that sustainability in fact is highly ideological (e.g. Luke, 2005, Redclift and Woodgate, 2013, Fuchs, 2017) underlying assumptions about class and capitalism in mainstream sustainability discourses will be analyzed.

 

(izvor)

 

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve