Kapitalizam, ekologija i zdravstvo

Na paralelnoj sesiji 5B međunarodne konferencije „Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis“ pod nazivom „Kapitalizam, ekologija i zdravstvo“ održana su tri izlaganja. Ivana Matteucci naglasila je potencijal društvenih mreža kao aktivističkog alata u emancipaciji pacijenata na primjeru zagovaranja nove metode liječenja multiple skleroze. Janaki Somaiya propitala je ulogu ideologije na društvenim mrežama u sustavima reprezentacije kasnog kapitalizma kroz psihoanalitičko-semiotički teorijski okvir, na primjeru dijeljenja turističkih fotografija. Diana Jacobsson iznijela je kritiku normalizacije neoliberalnih politika u diskursima održivosti koji se plasiraju u obliku javnih informacija, kroz analizu nominalno demokratizacijskog projekta municipalnih časopisa građana u Švedskoj.

Featured Video Play Icon

 

8.9.2018., Filozofski fakultet u Zagrebu

Međunarodna konferencija „Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis“

Paralelna sesija 5B „Kapitalizam, ekologija, zdravstvo“

Izlaganja: Ivana Matteucci, Janaki Somaiya, Diana Jacobsson

Moderira: Tatiana Mazali

 

Communication for “Patient Liberation”. The Role of New Media in the Case of CCSVI in Multiple Sclerosis (MS)

 

Ivana Matteucci, University of Urbino

 

In Western societies, it seems necessary to reflect on the dominant medical model, which often assigns the patient a marginal position with respect to political and economic issues. The case of the recent Italian scientific discovery of CCSVI (Chronic Cerebrospinal Venous Insufficiency) as a possible cause of Multiple Sclerosis (MS), appears emblematic and indicative of how the disclosure and dissemination of a new discovery that could prove decisive for patients, has been opposed by official medicine, represented here by the traditional neurological approach, while it has found its greatest diffusion online, through the mobilization produced mostly by worldwide patients suffering from multiple sclerosis.

 

The article examines some opportunities for change observable in the communication of new media, which in our case have become weapons in favour of a possible “patient liberation”. “Liberation Treatment” has, in fact, been defined as the treatment resulting from scientific discovery, consisting in the removal of venous obstructions by angioplasty, and “Liberation War” is the name given to the action of patients with MS requesting the recognition of the new treatment.

 

The methodologies used are online patients survey and doctor interviews; the analysis of documents and texts produced online by doctors and patients. It was found that web tools play a significant role in the dissemination of information and in raising patients’ awareness, in developing mutual support and in the production of collective actions, and finally, in generating a shift in public opinion towards a “liberation” recognized to patients.

 

Travel and Enjoy Capitalism: Rethinking Ideology Today in the Context of Social Media

 

Janaki Somaiya, University of Auckland

 

There has rarely been any systematic exploration of ideology and social media since the recent years of growth of big data and social media giants like Facebook. Although Althusser’s concept of interpellation was essential to understanding the hegemonic nature of media production and viewership for older forms of media, social media have been kept out of this thread of conceptualization owing to the nature of its content and of users now being able to produce content. The contention here is that an omission of ideology critique in analyzing social media is a denial of the real subsumption of culture and subjectivity within late capitalism. This paper begins by rethinking Louis Althusser’s notion of ideology as a step toward a more contemporaneous understanding of ideology utilizing a psychoanalyticsemiotic theoretical framework. While a Lacanian – Zizekian intervention explores the status of ‘enjoyment’ as the main object of ideological discourse today offering an understanding of how subjectivity is constructed, a semiotic analysis of the images shared online identifies precisely the social signifying practices that make representation possible. Clicking and sharing of images online is an act of communication and to that intent it is a signifying act. Semiotics then helps to identify what representations and significations are normalized. A psychoanalytic-semiotic method is put forth, along with examples from a case study on travel images shared by users on social media, as a way to situate the subject within late capitalism without isolating their subjective positions and the structures that enclose them.

 

Any current understanding of ideology cannot disavow the existence of neoliberalism and how it engulfs subjects and the way in which subjects relate to the social world. While subjects today are constantly interpellated by an injunction to ‘Enjoy!’ following Zizek, there are coinciding claims that only a neoliberal economic, social and legal framework can fulfil these desires to enjoy oneself. As Althusser argues, it is the phantasmal structure of the imagined relations which interpellates subjects into the capitalist schema. Subjects under neoliberalism are suffused by their Imaginary relationship to the ideology of “free market”. If social media is free to use and users can now share whatever they like and like what everyone else shares, how can one be inscribed by any ideology? It is to be remembered that ideology does not work through coercion but through subjects recognizing themselves within an ideological framework. While “free” is definitely the buzzword for the neoliberal markets, enjoyment is that kernel that underpins this ideology. Capitalism demands a happy consciousness, no matter if your mortgage or debts are too high, you deserve a holiday! Precarious work is marketed as being liberating, so that we can fulfil our ‘#wanderlust’ and travel to exotic locations to upload images to our Instagram accounts. While analysing social media, it is argued here that though the creation and sharing of images, videos and other such content by users online is not in itself an ideological practice, it nonetheless exists and is supported by the systems of representation within late capitalism.

 

In the Name of Sustainability. A Critical Analysis of the Parallel Shaping of Hyper-Politicized Discourses About Private Enterprise – and the Trivialization of Socioeconomic Challenges in a Swedish Municipal Magazine

 

Diana Jacobsson, Jönköping University

 

This paper examines sustainable development discourses while addressing the neoliberal structures within which these discourses take place. The analysis focuses on public information in the case of municipality citizen magazines with the (democratic) assignment to communicate sustainability visions and actions to the local residents. It is argued here that these sustainability discourses hold an inherent conflict and perform the paradoxical act of being political in a neutral way. It has been pointed out that public information texts highlighting the subject of sustainability avoid more confrontational class politics by focusing on collaboration and consensus that wishes to emphasize the non-ideological character of sustainability (Raco and Lin, 2012). One possible dilemma arising in this technical, consensual part of authority communication is how to discursively approach issues in the sociopolitical context that can have a negative impact on sustainability. According to Fuchs (2017) questions about capitalism and class are largely neglected when actions that support increased sustainability are being promoted within our society. The aim of this paper is therefore to examine how communication practices maneuver discursively in the paradox of putting the accent on sustainable solutions while being situated within a neoliberal context where unsustainability in terms of gaps between different social groups is increasing. Following the work of scholars in the tradition of Frankfurt School ideology critique who argue that sustainability in fact is highly ideological (e.g. Luke, 2005, Redclift and Woodgate, 2013, Fuchs, 2017) underlying assumptions about class and capitalism in mainstream sustainability discourses will be analyzed.

 

(izvor)

 

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve