Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – Florian Wilde (RLS)

Krajem listopada ove godine u Beogradu je održana konferencija „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak prvog od tri uvodna predavanja na konferenciji „Reaching the Un- and Under-Organized“ Floriana Wildea, radnika berlinskog ureda RLS-a u području sindikalnog organiziranja. Integriravši višegodišnje iskustvo djelovanja u društvenim pokretima i sindikatima te stranci Die Linke, Wilde je obrazložio neke od glavnih problema radničkog organiziranja te iznio prijedloge protustrategija i uloge lijevih političkih aktera u obnovi radničkog pokreta. Preostale snimke s konferencije pogledajte na playlisti.

Featured Video Play Icon


Korijeni krize sindikalnog pokreta

Uzroke slabljenja radničkog pokreta Wilde dijeli u dvije temeljne skupine – objektivne i subjektivne. Objektivni razlozi utemeljeni su na promjenama u proizvodnji – od 70-ih godina prošloga stoljeća svjedočimo valu rekonstrukcije kapitalističkog modusa proizvodnje. Automatizacija, digitalizacija i globalizacija u zemljama globalnog Sjevera uzrokovale su nestanak nekadašnjih bastiona radničkog organiziranja poput rudnika, luka i velikih tvornica. Globalizacijski karakter kapitalističke ekonomije dodatno je oslabio radničku klasu u sferi proizvodnje i intenzivirao kompeticiju među radništvom. Radništvo je primorano na rad u lošim radnim uvjetima za niske nadnice ili izloženo gubitku radnog mjesta zbog seljenja kapitala u zemlju s još nižim radničkim standardima.
 
Rezultat ovih promjena su atomizacija i fragmentacija radničke klase po novim linijama podjele. Prakse podugovaranja (subcontracting) i eksternalizacije (outsourcing) rada podrazumijevaju supostojanje mnogo manjih tvrtki unutar istog ekonomskog subjekta, a radnici/ice,
Radnici/ice zaposleni u core sektoru još uvijek su u velikoj mjeri sindikalno organizirani/e i uspijevaju sačuvati izborena radna prava, za razliku od preostalog (većinskog) dijela radništva koje radi u nesigurnim uvjetima te je pod-organizirano ili to uopće nije
koji ugovor o radu potpisuju s različitim poslodavcima, često primaju različitu plaću za isti rad. Razvija se koncept rada tvornice pri kojemu samo mala jezgra radništva (core sector) – najčešće u sektoru proizvodnje – ima stabilnije radne uvjete, dok je veći dio radne snage prekarno zaposlen i unajmljuje se ovisno o zahtjevima tržišta i prevrtljivom stanju ekonomije. Radnici/ice zaposleni u core sektoru još uvijek su u velikoj mjeri sindikalno organizirani/e i uspijevaju sačuvati izborena radna prava, za razliku od preostalog (većinskog) dijela radništva koje radi u nesigurnim uvjetima te je pod-organizirano ili to uopće nije.
 
U takvim je promijenjenim okolnostima sindikalni terenski rad znatno teže organizirati nego prije, kada se u velikim tvornicama svakodnevno susretalo na tisuće radnika, dijeleći iste brige i interese. Klasna svijest danas ne proizlazi iz uvjeta proizvodnje već ju je potrebno aktivno rekreirati u organiziranim prostorima okupljanja i kroz kolektivne akcije radništva – prosvjede, generalnih štrajkove itsl.
 
Postojeći dominantni model obrane radničkih interesa doveden je u duboku krizu tijekom 80-ih. Nakon Drugog svjetskog rata sindikati su pristali ne radikalizirati radničku borbu te su se za radna prava borili primarno unutar modela socijalnog partnerstva. Model je, s jedne strane, imao materijalnu bazu u naglo rastućoj ekonomiji, a s druge u snažnom radničkom pokretu. No, tijekom 80-ih kapital je odustao od orijentacije prema ovom pregovaračkom modelu.
Temeljni je problem danas što se mnogi sindikati još uvijek ponašaju kao da živimo u doba socijalnog partnerstva i kompromisa među klasama
Niže stope ekonomskog rasta dovele su do „stezanja radničkog remena“, a značajno oslabljeni sindikati više nisu mogli vršiti pritisak na poslodavce u borbi za prava radnika/ica.
 
Temeljni je problem danas, smatra Wilde, što se mnogi sindikati još uvijek ponašaju kao da živimo u doba socijalnog partnerstva i kompromisa među klasama. Dok je kapital potpuno jasan po pitanju svojih ciljeva i sistematično napada globalno radništvo na svim razinama, sindikati još uvijek ne odgovaraju na eskalaciju klasne borbe. Pitanje je zašto je tomu tako, što nas dovodi do druge razine objašnjenja krize sindikata – subjektivnih razloga slabljenja radničkog pokreta.
 
Subjektivni razlozi leže u politici, strategijama i ideologiji samog sindikalnog pokreta. Nakon pada Berlinskog zida i kolapsa istočnog bloka, rad sindikata diskreditiran je među radništvom. Naime, jedan od rezultata pada Berlinskog zida bio je i snažan politički pomak udesno. U brojnim europskim zemljama sindikati su bili usko povezani sa socijaldemokratskom političkom opcijom pa u trenutku kada je ona postala agentom neoliberalizma dolazi i do slabljenja pozicije radništva. Također, najbrutalnije napade na radništvo iznijele su upravo socijaldemokratske vlade: u Njemačkoj je vodeća koalicija SPD-a, Zelene stranke i drugih donijela zakone koji su omogućili eksploziju slabo plaćenih, prekarnih radnih mjesta i povremenih oblika rada te napada na socijalna prava nezaposlenih, umirovljenika itsl. Sindikati ne samo da nisu pružili otpor već su njihovi čelnici/ice u tom trenutku bili članovi/ice vlade. U situaciji u kojoj je radništvo poistovjećivalo djelovanje sindikata i socijaldemokratskih partija, još je više opalo povjerenje u važnost sindikalnog organiziranja.
 

Protustrategije i potencijalna uloga lijevih aktera

Wilde se zalaže za višeslojnu strategiju koja bi potakla na obnovu radničkog pokreta. Pozitivnim smatra da unutar sindikalnog pokreta već postoji široka javna rasprava o redefiniranju sindikata, pri čemu je naglasio važnost sudjelovanja lijevih aktera u toj raspravi ali i budućem radu sindikata.
 
Ključni elementi rasprave u tim procesima prema Wildeu trebaju biti:
 
Strategije organiziranja – Uzori u organiziranju trebaju biti dosadašnja uspješna iskustva sindikata u organiziranju prekarnih radnika/ica, primjerice, organiziranje čistačica u SAD-u, o kojemu je tijekom konferencije detaljnije govorio Sam Nelson iz organizacije Jobs with Justice. Sindikati se trebaju vratiti svom prvotnom obliku djelovanja – radu na terenu. U tu svrhu trebaju promijeniti trenutnu strukturu i umjesto servisa za radnike postati organizacijski faktor i krenuti u sindikaliziranje prekarnih radnika/ica na njihovim radnim mjestima.
 
Sindikalizacija društvenih pokreta – Oslabljeni sindikati koji ne dopiru do ozbiljnijeg dijela radništva jasan su znak da treba tražiti nove modele sindikalnog organiziranja. Trebamo sindikate koji predstavljaju društveni pokret radnika, fokusiraju se na radna mjesta, ali targetiraju i druga područja života radničke klase – stambeno pitanje, transport, sustav javnih usluga. Kako bi to postigli, trebaju graditi saveze s drugim društvenim pokretima, lijevim strankama i progresivnim organizacijama. Takav sindikalizam, orijentiran na kampanje, prosvjede i zajednicu, ujedno može biti alat za dopiranje do ne- i pod-organiziranog radništva. Kao pozitivan primjer saveza sindikata, društvenih pokreta i šire javnosti, Wilde je naveo kampanje organizirane oko problema zdravstvenog sustava u Njemačkoj.
 
Osnaživanje i radikalizacija sindikata kroz konfliktnu orijentaciju – Više nema mjesta vjeri u ideju socijalnog mira i model socijalnog partnerstva – treba razviti novi, konfrontacijski pristup kapitalu.
 
Demokratizacija sindikata – Radništvo treba osjećati da sindikat, u punom smislu riječi, pripada njemu, a ne sindikalnim birokratima ili njihovim vođama.
 
Politiziranje sindikalnog pokreta – Nužno je politički osporavati model socijalnog partnerstva unutar Europske unije kako bi se osporila dominacija suvremene liberalizirane socijaldemokracije unutar sindikalnih pokreta na globalnoj razini. O ovome segmentu je tijekom svog izlaganja na konferenciji detaljnije pričao Boris Kanzleiter iz RLS-ovog Centra za međunarodni dijalog i suradnju.
 
Uloga lijevih političkih aktera – Svaka od navedenih strategija zahtjeva intervenciju organiziranih lijevih snaga, kako unutar sindikata tako i izvan njih. Lijevi sindikalisti mogu činiti značajnu razliku u procesima obnove sindikata, ali sama ljevica unutar sindikata često je slabo zastupljena i potrebna joj je izvanjska podrška. Kao primjer dobre prakse, Wilde je naveo aktivnosti svojih matičnih organizacija – stranke Die Linke i uz nju vezane Fondacije Rosa Luxemburg. Die Linke nastoji sprovesti zahtjeve sindikata u parlamentu, biti glas sindikalnih zahtjeva u javnosti i mobilizirati supstancijalnu podršku radničkoj borbi.Uz to, stranka radi na reorganizaciji lijevih snaga unutar sindikata, ujedinjujući militantne i lijeve sindikaliste te organizirajući prostor za raspravu.
 
Istovremeno, RLS u Njemačkoj pruža podršku radništvu Amazona u njihovoj višegodišnjoj borbi za bolje ugovore o radu, koja je izostala od strane sindikata. Fondacija organizira sastanke radnika/ica Amazona s različitih radnih lokacija kako bi olakšala razmjenu iskustava vezanih uz borbe te štrajkačkih strategija i taktika. Akcije radnika/ica Amazona RLS prati i kroz istraživanje o oblicima organizacije otpora te izradu pamfleta za edukaciju radništva.
 

Diskusija

Nakon Wildeovog izlaganja otvorile su se brojne teme, poput problema sindikalne scene u Srbiji, mogućih alternativa postojećoj metodi socijalnog dijaloga, izostanka istinski lijevih stranaka, slučajeva uspješne mobilizacije članstva na terenu, potencijala sindikalnog članstva za obnovu radničkog pokreta, sindikalnog imperijalizma globalnog Sjevera, feminizacije sindikalnog pokreta te povijesti radničkog organiziranja i njenog utjecaja na trenutno stanje radničkih prava.
 

Martina Nekić

 





Dijelovi panela prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja dvadeset i treće epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 29.11.2017. na TV Istra te uskoro dostupne na SkriptaTV.







Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – panel
    Tijekom trećega dana konferencije „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE, održana je panel rasprava „Reaching the Un- and Under-Organized“ sa sudionicima Goranom Lukićem iz Delavske svetovalnice (SLO), Sinišom Miličićem iz Regionalnog industrijskog sindikata (HR), Samom Nelsonom iz organizacije Jobs With Justice (SAD) i Florianom Wildeom iz RLS centrale u Berlinu. Izlagači su iznosili iskustva iznalaženja novih, proaktivnih oblika organizacije radništva, dok je cilj rasprave bio ponuditi odgovore na pitanja koja su otvorena prethodnih dana u uvodnim predavanjima i radionicama. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak rasprave. Preostale snimke s konferencije pogledajte na playlisti.
  • 31. prosinca 2017. Socijaldemokracija je dobra, ali nedovoljno dobra U polemičkom osvrtu na esej Johna Judisa „Socijalizam koji je danas potreban Americi“, Joseph M. Schwartz i Bhaskar Sunkara historiziraju različite modele socijaldemokracije i ukazuju na njihove sustavne manjkavosti u obrani država blagostanja. Kao nadopunu reformističkim nastojanjima socijaldemokrata okupljenih oko Bernija Sandersa, upozoravaju na štrajk kapitala kao oružje kojim se vladajuća klasa opire značajnijim promjenama kapitalističkog ustroja te ukazuju na potrebu izgradnje militantnog radničkog pokreta i masovnog socijalističkog fronta, na putu prema izgradnji demokratske socijalističke ekonomije, koja će u svojim temeljima prije svega imati drugačije vlasničke i upravljačke odnose.
  • 16. studenoga 2011. Juraj Katalenac: Socijaldemokracijom protiv radnika
  • 15. veljače 2011. Ellen Meiksins Wood: Kapitalizam i socijalna prava
  • 31. prosinca 2017. Razlika između reforme i revolucije je pitanje tempa Lijeve partije moraju paziti da ulaskom u parlament ne oslabe radnički pokret i paralelnu mobilizaciju čitavog niza izvlaštenih klasa, već da potaknu njihovo daljnje osnaživanje, jer upravo grassroots mobilizacija otvara potencijal za institucionalni ulazak ljevice u politiku te proizvodi i jača infrastrukturu za radikalniji zaokret ulijevo. S Carlosom Delclosom, sociologom, aktivistom i urednikom magazina ROAR razgovarali smo 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije.
  • 27. prosinca 2017. Prema sintezi parlamentarnog i vanparlamentarnog rada Uloga paralelnih struktura u organiziranju i edukaciji radničke baze za političko djelovanje i promjenu dominantnih političkih i ekonomskih odnosa postaje sve važnija s krizom liberalne demokracije i komodifikacijom sfere društvene reprodukcije. O nesistemskim karakteristikama i protusistemskim potencijalima paralelnih struktura, dosezima i ograničenjima parlamentarnog i vanparlamentarnog političkog rada te važnosti demokratizacije javne sfere solidarne ekonomije razgovarali/e smo s Markom Kržanom iz stranke Levica.
  • 13. svibnja 2017. Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.
  • 13. travnja 2017. Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.
  • 31. prosinca 2016. Parlamenti pod kontrolom kormilarâ kapitalizma Europska unija je redovita tema lijeve kritike od izbijanja globalne ekonomske krize, no britanska odluka o izlasku iz EU uspjela je otvoriti sasvim novi val diskusija. Uz to, Britanija je od prošlogodišnjih parlamentarnih izbora poprište vrlo zanimljive političke dinamike koja otvara prostor afirmaciji novih aktera na lijevom krilu parlamentarne politike. Naime, pružila se prilika za imaginiranje alternativnih modela nadnacionalnog europskog udruživanja, kao i za daljnju delegitimaciju njegova sadašnjeg ustroja. Kako može izgledati drugačija Europa te koja je uloga ljevice u njoj neke su od tema o kojima smo razgovarali sa socioekonomistom Tonijem Prugom, nedavnim povratnikom iz Velike Britanije.
  • 15. veljače 2017. Opomena sindikatima Nekoliko dana nakon stupanja na dužnost Donald Trump se sastao s vođama sindikata građevinske industrije obećavši velika infrastrukturna ulaganja koja će dati posla toj industriji, što je rezultiralo sindikalnim oduševljenjem i hvalospjevima na račun novog stanara Bijele kuće – tim nevjerojatnije jer na sastanku nije bilo riječi o planovima nove administracije o poreznom rasterećenju najbogatijih i antisindikalnoj legislativi, koji se direktno tiču radničke klase. Zbog prešućivanja tih tema, kao i veličanja Trumpove odluke o ponovnom pokretanju radova na Keystone XL i Dakota Access cjevovodima, Hamilton Nolan pita se mogu li sindikati biti snaga zagovaranja društvenih jednakosti u Trumpovu mandatu.
  • 3. veljače 2017. Solidarne prakse kao baza ljevice Paralelne strukture sve se češće javljaju kao strategija lijevih organizacija i pokreta za sidrenje u društvenom polju. Budući da odgovaraju na potrebe za nečime što u postojećim strukturama nedostaje te ih dopunjavaju, podrazumijeva se da one donose neku novu vrijednost. S druge strane, inzistiranje na paralelnim strukturama ponekad prati i zahtjev za udaljavanjem od tradicionalnih obrazaca, čime se zapada u opasnost da se, ionako erodirane, institucije socijalne države i dalje oslabljuju. O primjerima praksi te ulozi paralelnih struktura u izgradnji lijevih pokreta i organizacija razgovarali smo s Jovicom Lončarom iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
  • 2. rujna 2011. G. Albo, S. Gindin, L. Panitch: Mrtva točka radničkog pokreta i ljevica
  • 5. veljače 2017.
    Featured Video Play Icon
    Što da se radi? Politizacija radničkog pokreta kao kritika fašizma
    U srijedu 4. svibnja 2016. godine na 9. Subversive festivalu Rastko Močnik održao je predavanje „Što da se radi? Politizacija radničkog pokreta kao kritika fašizma“. Predavanje se sastojalo od tri dijela: u prvom je govorio o općem opisu društva nakon svjetske financijske krize iz 2007/2008. godine s fokusom na sociometriju društvenih nejednakosti u zemljama centra i periferije; u drugom dijelu o historijskoj putanji organiziranja radničke klase u zemljama postsocijalističke periferije nakon restauracije kapitalističkih odnosa; a u trećem dijelu, skraćenom zbog vremenskog ograničenja, Močnik je načeo temu politizacije radničkog otpora kao načinu antifašističke akcije. Donosimo snimku predavanja i izvještaj.
  • 18. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Alice Béja: Američka nova ljevica
    Američka kulturna i politička scena u posljednjih je godinu dana doživjela velike promjene. Predsjednički izbori iznjedrili su nova imena ljevičarske politike vezane za nasljeđe pokreta Occupy Wall Street i u jednom trenutku ulijevali nadu u promjenu da bi u konačnici rezultirali pobjedom Donalda Trumpa uz ovacije krajnje desnice. U Booksi je gostovala Alice Béja, znanstvenica i medijska urednica, koja je održala predavanje "The Young American Left". Béja je ocrtala američki ljevičarski milje poznat pod nazivom "the young left" te analizirala fenomen novih ljevičarskih časopisa koji su se javili u posljednjih godina. Donosimo snimku predavanja iz Bookse.
  • 4. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Nekoliko generacija za obnovu ljevice
    U protekloj godini dana američku i britansku političku scenu obilježili su usponi radikalno lijevih kandidata u strankama lijevog centra. Pročitajte i pogledajte intervju snimljen tijekom prošlogodišnjeg 8. Subversive festivala, u kojem politički analitičari Richard Seymour i Bhaskar Sunkara govore o stanju na radikalnoj ljevici prije navedenih proboja na centru, i problematiziraju potrebne okvire za ponovnu izgradnju snažnog lijevog pokreta, adresirajući otpornost dominantnog narativa, metode mobilizacije društvenih pokreta, pitanja političke estetike, identitetske modalitete klasnih pozicija, entrizam, strategije koordinacije parlamentarnog i izvanparlamentarnog djelovanja te odnos između teorije i prakse.
  • 18. rujna 2016. Kako do mobilizacije: lijeve stranke i sindikati na Balkanu Prenosimo tekst o mogućnostima zajedničkog djelovanja na mobilizaciji i stvaranju lijevih alternativa na Balkanu, ali i preprekama ostvarenju dugoročne zajedničke strategije, nastao u razgovoru sa sindikalistima i političkim aktivistima iz regije: „Osnovni problem elektoralističke strategije koja nade polaže u dovođenje proradničke partije na vlast jest pogrešno razumijevanje odnosa moći u kapitalističkoj državi, odnosno vjerovanje u to da samim osvajanjem vlasti nominalno radničke stranke osvajaju i moć potrebnu za reformiranje sustava u korist radništva.“
  • 9. rujna 2016. Perspektive ljevice u Hrvatskoj Imajući u vidu da definicija ljevice u hrvatskoj politici odavno podrazumijeva „najmanje desnu“ parlamentarnu poziciju, predstoje nam još jedni u nizu parlamentarnih izbora nakon kojih ona neće imati saborske predstavnike. Time je naglašena diskrepancija između razvoja ljevice u oblastima teorijskog i medijskog rada u odnosu na političko organiziranje na terenu i konkretne političke borbe. U ovom prilogu donosimo analizu trenutnog stanja ljevice u Hrvatskoj, čime nastojimo otvoriti prostor za raspravu o njezinom daljnjem organizacijskom razvoju.
  • 6. rujna 2016. Europski radnički identitet otvara prostor širenju borbe S Artanom Sadikuom, teoretičarom i aktivistom iz Skopja, razgovarali smo o implikacijama koje za zemlje-članice predstavlja izlazak, odnosno ostanak u Europskoj uniji, o demokratskom deficitu kojim su prožete izvršne institucije EU, političko-ekonomskom odnosu između europskog centra i periferije, konstrukciji europskog radničkog identiteta i emancipatornim potencijalima europske ljevice, te političkim ograničenjima recentnog vala prosvjeda u Makedoniji.
  • 18. kolovoza 2016.
    Featured Video Play Icon
    Balkanska ljevica
    Donosimo integralnu snimku i izvještaj s okruglog stola koji je u svibnju 2016. godine održan u sklopu 9. Subversive festivala. Usprkos polazišnoj pretpostavci koju je formulirao moderator tribine Dragan Markovina, prema kojoj ljevici na Balkanu nedostaje internacionalna komponenta zbog čega veći mobilizacijski potencijal pridaje tzv. građanskoj antifašističkoj ljevici naspram antikapitalističkih lijevih pozicija, naglašavamo kontraargumente Nenada Porobića i Tanje Petrović koji inzistiraju na klasnoj dimenziji pri pokušaju donošenja suvisle lijeve strategije.
  • 5. svibnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Promocija zbornika „Bilans stanja: doprinos analizi restauracije kapitalizma u Srbiji“
    Bojan Nonković izvještava o nedavnoj promociji zbornika analitičkih radova (pdf) s centralnom temom restauracije kapitalizma u Srbiji te njegovih razornih socioekonomskih posljedica. Saznajte na koji su način valovi privatizacije javnog sektora stvorili materijalne uvjete za (ponovno) jačanje masovne ultranacionalističke histerije koja je dovela do raspada bivše države. Autori zbornika ocrtavaju smjer u kojem se odvija(la) daljnja degeneracija radnih prava, mirovinskih sustava, visokog obrazovanja, poljoprivrede te javnih poduzeća. Također, pogledajte snimku promocije na kojoj govore Vladimir Simović, Jelena Veljić, Marko Grdešić i Marko Kostanić.
  • 6. svibnja 2016. Penzioneri na udaru reformi Jednu od očitijih posljedica nagle deindustrijalizacije od 1980-ih predstavlja pad broja zaposlenih i povećan broj umirovljenih osoba. Autor teksta bavi se pitanjem reformi kojima se najavljuje podizanje minimalne dobne granice za odlazak u mirovinu, predviđa njihov utjecaj na stopu nezaposlenosti te u kratkim crtama predlaže kratkoročna, ali i dugoročna rješenja kojima bi se krah mirovinskog sustava mogao izbjeći.
  • 15. veljače 2016. Fotografija Justina Trudeaua preuzeta s Flickr računa Justina Trudeaua po Attribution-NonCommercial-ShareAlike 2.0 Generic licenci. Problemi kanadske ljevice Nakon ksenofobne Harperove vladavine koja je ekonomsku krizu u državi iskoristila kao poligon za demonizaciju imigranata i kanadskih muslimana, nova kanadska vlada predvođena liberalnom perjanicom, prpošnim premijerom Justinom Trudeauom, mami uzdahe oduševljenja egalitarnom rodnom zastupljenošću i multikulturnom raznovrsnošću u svojim redovima, što nije zanemarivo, dok najave ograničavanja javno-privatnih partnerstava potencijalno otvaraju i prostor za radikalniju intervenciju. Međutim, nominalnu progresivnost i naizgled nekonvencionalne najave poput obećanja trošenja na infrastrukturu unatoč povećanju deficita treba uzeti sa zadrškom.
  • 9. veljače 2016.
    Featured Video Play Icon
    Makroekonomske politike u klasnom kontekstu
    Pogledajte snimku predavanja Marka Kržana (21. prosinca 2015., MAZ), održanog u sklopu prošlogodišnjeg programskog ciklusa Centra za radničke studije posvećenog klasi i klasnoj teoriji. Kržan daje globalni presjek uspona i padova socijalističkih parlamentarnih političkih grupacija i ukazuje na njihove granice, koje su u trenutnom kontekstu određene jedinstvenim tržištem i monetarnom unijom u Europi, kao i logikom međunarodnog financijskog i drugih globalnih tržišta. Kao korekciju i profilaciju socijalističke strategije, Kržan predlaže zalaganje u parlamentu za radikalan socijalni program protiv bijede i marginalizacije te za radničko upravljanje u granicama sadašnjeg sustava; protiv prenošenja suvereniteta na međunarodne organizacije i sustave, a u suradnji s drugim državama koje zastupaju multipolarnost u međudržavnim odnosima; te prebacivanje težišta političkog rada s parlamentarnog na vanparlamentarni i formiranje vlastitih komunikacijskih kanala, istraživačkih centara i ostalih institucija za idejnopolitički i aktivistički rad.
  • 8. veljače 2015. Richard Seymour: Kamo dalje, ljevico?
  • 17. siječnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Klasa, klasna teorija, klasna borba
    Pogledajte snimku seminara "Class, Class Theory, Class Struggle", održanog 17-18. listopada 2015. u sklopu programa CRS-a posvećenog teoriji klase. Stipe Ćurković je govorio o potrebi diferenciranja između proučavanja eksplanatornih dosega i granica strukturne klasne analize kapitalističkog načina proizvodnje i empirijskih, povijesnih i socioloških klasnih analiza konkretnih kapitalističkih društava. John Milios je kroz klasnu analizu grčkog društva predstavio uvjete pod kojima politike mjera štednje mogu oblikovati širu proturadničku društvenu koaliciju temeljenu na konsenzusu dijela "srednjih klasa", dok je u večernjem razgovoru ponudio svoje viđenje dosadašnjeg razvoja političke situacije u Grčkoj. Dora Levačić i Mislav Žitko su s konceptualnog i metodološkog aspekta razmotrili različite pristupe klasnoj analizi. Branko Bembič je izložio historijat 'specifične' slovenske tranzicije i presjek trenutnih radničkih organizacija u Sloveniji, čija ograničenja predlaže premostiti strukturiranjem istih u istraživačke organizacije s naglaskom na vanparlamentarni rad.
  • 25. kolovoza 2015.
    Featured Video Play Icon
    Budućnost demokracije u Europi i transformativna snaga zajedničkih dobara
    Pogledajte snimku predavanja Uga Matteija, održanog u sklopu programa konferencije 8. Subversive festivala. Nakon izlaganja u kojem daje kratak povijesni i teorijski presjek zasada modernizma i procesa pretvaranja zajedničkih dobara u privatni kapital, Mattei ocrtava materijalna i ekološka ograničenja strategije predavanja prostora koje su aktivisti zauzeli, kao i zajedničkih dobara općenito, u javne ruke odnosno pod upravu političkim predstavnicima koji su podložni i uvjetovani izbornim ciklusima, da bi u raspravi s dvoje diskusanata, članova Europskog parlamenta Ska Keller (Zeleni) i Florenta Marcellesija (EQUO), poentirao predlažući kao međurješenje subverzivnu uporabu instituta privatnog vlasništva.
  • 1. kolovoza 2015.
    Featured Video Play Icon
    Je li koncept klase još uvijek održiv?
    Pogledajte snimku predavanja Alexa Demirovića (22. lipnja 2015., MAZ), drugog u sklopu ovogodišnjeg programskog ciklusa Centra za radničke studije posvećenog klasi i klasnoj teoriji. Demirović propituje koliko je koncept klase još uvijek primjeren za razumijevanje kompleksnosti današnjih kapitalističkih društava koja su prožeta različitim intersekcijskim kontradikcijama - seksističkim nasiljem, eksploatacijom prirode, iscrpljenošću subjekata, privatnom i javnom zaduženošću - te argumentira kako se isplati uložiti napor u ponovno promišljanje koncepta klase.
  • 25. srpnja 2015.
    Featured Video Play Icon
    Klase, država i politika
    Pogledajte snimku predavanja Joachima Beckera (28. svibnja 2015., MAZ), prvog u sklopu ovogodišnjeg ciklusa predavanja Centra za radničke studije posvećenih klasi i klasnoj teoriji. Becker daje pregled strukture dominantnih i podređenih klasa u regiji te ukazuje na potencijalne pukotine u hegemoniji koje otvaraju mogućnosti za djelovanje lijevih snaga u kontekstu (polu)perifernih europskih zemalja, naznačujući istovremeno problem slabih ekonomskih struktura koje u tim zemljama ograničavaju manevarski prostor za ljevicu na vlasti.
  • 7. svibnja 2015. Kate Redburn: Ujedinite se i borite!
  • 9. srpnja 2011. Juraj Katalenac: Europska unija, neizvjesni rad i fleksigurnost
  • 19. travnja 2015. Zašto smo se odlučili sindikalno organizirati
  • 24. svibnja 2015.
    Featured Video Play Icon
    Kritika javnog sektora kao slijepa pjega ljevice
    Pogledajte snimku predavanja Primoža Krašovca, održanog na Akademiji likovnih umjetnosti 8. svibnja u sklopu programa Škole suvremene humanistike 8. Subversive festivala, koja se ove godine održavala pod naslovom "Socijalna dimenzija kulturne politike": "Neoliberalni diskurs i reformističke prakse utjecajne su i uspješne upravo zato što se temelje na stvarnim životnim iskustvima institucionalne inercije, ukorijenjenih statusnih nejednakosti te povećane marginalizacije i frustracije perifernih, prekarnih radnika u javnom sektoru. S druge strane, politički diskursi utemeljeni na idealiziranoj slici javnog sektora koja ne odgovara stvarnom iskustvu zaposlenih u javnom sektoru i korisnika usluga javnog sektora, osuđeni su na političku neučinkovitost."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve