Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – Florian Wilde (RLS)

Krajem listopada ove godine u Beogradu je održana konferencija „For Labour Rights! Trans-National Solidarity, Common Goods and Perspectives of Organizing“, u organizaciji Rosa Luxemburg Stiftung SEE. Donosimo integralnu snimku i tekstualni sažetak prvog od tri uvodna predavanja na konferenciji „Reaching the Un- and Under-Organized“ Floriana Wildea, radnika berlinskog ureda RLS-a u području sindikalnog organiziranja. Integriravši višegodišnje iskustvo djelovanja u društvenim pokretima i sindikatima te stranci Die Linke, Wilde je obrazložio neke od glavnih problema radničkog organiziranja te iznio prijedloge protustrategija i uloge lijevih političkih aktera u obnovi radničkog pokreta.

Featured Video Play Icon


Korijeni krize sindikalnog pokreta

Uzroke slabljenja radničkog pokreta Wilde dijeli u dvije temeljne skupine – objektivne i subjektivne. Objektivni razlozi utemeljeni su na promjenama u proizvodnji – od 70-ih godina prošloga stoljeća svjedočimo valu rekonstrukcije kapitalističkog modusa proizvodnje. Automatizacija, digitalizacija i globalizacija u zemljama globalnog Sjevera uzrokovale su nestanak nekadašnjih bastiona radničkog organiziranja poput rudnika, luka i velikih tvornica. Globalizacijski karakter kapitalističke ekonomije dodatno je oslabio radničku klasu u sferi proizvodnje i intenzivirao kompeticiju među radništvom. Radništvo je primorano na rad u lošim radnim uvjetima za niske nadnice ili izloženo gubitku radnog mjesta zbog seljenja kapitala u zemlju s još nižim radničkim standardima.
 
Rezultat ovih promjena su atomizacija i fragmentacija radničke klase po novim linijama podjele. Prakse podugovaranja (subcontracting) i eksternalizacije (outsourcing) rada podrazumijevaju supostojanje mnogo manjih tvrtki unutar istog ekonomskog subjekta, a radnici/ice, koji ugovor o radu potpisuju s različitim poslodavcima, često primaju različitu plaću za isti rad. Razvija se koncept rada tvornice pri kojemu samo mala jezgra radništva (core sector) – najčešće u sektoru proizvodnje – ima stabilnije radne uvjete, dok je veći dio radne snage prekarno zaposlen i unajmljuje se ovisno o zahtjevima tržišta i prevrtljivom stanju ekonomije. Radnici/ice zaposleni u core sektoru još uvijek su u velikoj mjeri sindikalno organizirani/e i uspijevaju sačuvati izborena radna prava, za razliku od preostalog (većinskog) dijela radništva koje radi u nesigurnim uvjetima te je pod-organizirano ili to uopće nije.
 
Najbrutalnije napade na radništvo iznijele su upravo socijaldemokratske vlade: u Njemačkoj je vodeća koalicija SPD-a, Zelene stranke i drugih donijela zakone koji su omogućili eksploziju slabo plaćenih, prekarnih radnih mjesta i povremenih oblika rada te napada na socijalna prava
U takvim je promijenjenim okolnostima sindikalni terenski rad znatno teže organizirati nego prije, kada se u velikim tvornicama svakodnevno susretalo na tisuće radnika, dijeleći iste brige i interese. Klasna svijest danas ne proizlazi iz uvjeta proizvodnje već ju je potrebno aktivno rekreirati u organiziranim prostorima okupljanja i kroz kolektivne akcije radništva – prosvjede, generalnih štrajkove itsl.
 
Postojeći dominantni model obrane radničkih interesa doveden je u duboku krizu tijekom 80-ih. Nakon Drugog svjetskog rata sindikati su pristali ne radikalizirati radničku borbu te su se za radna prava borili primarno unutar modela socijalnog partnerstva. Model je, s jedne strane, imao materijalnu bazu u naglo rastućoj ekonomiji, a s druge u snažnom radničkom pokretu. No, tijekom 80-ih kapital je odustao od orijentacije prema ovom pregovaračkom modelu. Niže stope ekonomskog rasta dovele su do „stezanja radničkog remena“, a značajno oslabljeni sindikati više nisu mogli vršiti pritisak na poslodavce u borbi za prava radnika/ica.
 
Temeljni je problem danas, smatra Wilde, što se mnogi sindikati još uvijek ponašaju kao da živimo u doba socijalnog partnerstva i kompromisa među klasama. Dok je kapital potpuno jasan po pitanju svojih ciljeva i sistematično napada globalno radništvo na svim razinama, sindikati još uvijek ne odgovaraju na eskalaciju klasne borbe. Pitanje je zašto je tomu tako, što nas dovodi do druge razine objašnjenja krize sindikata – subjektivnih razloga slabljenja radničkog pokreta.
 
Subjektivni razlozi leže u politici, strategijama i ideologiji samog sindikalnog pokreta. Nakon pada Berlinskog zida i kolapsa istočnog bloka, rad sindikata diskreditiran je među radništvom. Naime, jedan od rezultata pada Berlinskog zida bio je i snažan politički pomak udesno. U brojnim europskim zemljama sindikati su bili usko povezani sa socijaldemokratskom političkom opcijom pa u trenutku kada je ona postala agentom neoliberalizma dolazi i do slabljenja pozicije radništva. Također, najbrutalnije napade na radništvo iznijele su upravo socijaldemokratske vlade: u Njemačkoj je vodeća koalicija SPD-a, Zelene stranke i drugih donijela zakone koji su omogućili eksploziju slabo plaćenih, prekarnih radnih mjesta i povremenih oblika rada te napada na socijalna prava nezaposlenih, umirovljenika itsl. Sindikati ne samo da nisu pružili otpor već su njihovi čelnici/ice u tom trenutku bili članovi/ice vlade. U situaciji u kojoj je radništvo poistovjećivalo djelovanje sindikata i socijaldemokratskih partija, još je više opalo povjerenje u važnost sindikalnog organiziranja.
 

Protustrategije i potencijalna uloga lijevih aktera

Wilde se zalaže za višeslojnu strategiju koja bi potakla na obnovu radničkog pokreta. Pozitivnim smatra da unutar sindikalnog pokreta već postoji široka javna rasprava o redefiniranju sindikata, pri čemu je naglasio važnost sudjelovanja lijevih aktera u toj raspravi ali i budućem radu sindikata.
 
Ključni elementi rasprave u tim procesima prema Wildeu trebaju biti:
 
Strategije organiziranja – Uzori u organiziranju trebaju biti dosadašnja uspješna iskustva sindikata u organiziranju prekarnih radnika/ica, primjerice, organiziranje čistačica u SAD-u, o kojemu je tijekom konferencije detaljnije govorio Sam Nelson iz organizacije Jobs with Justice. Sindikati se trebaju vratiti svom prvotnom obliku djelovanja – radu na terenu. U tu svrhu trebaju promijeniti trenutnu strukturu i umjesto servisa za radnike postati organizacijski faktor i krenuti u sindikaliziranje prekarnih radnika/ica na njihovim radnim mjestima.
 
Sindikalizacija društvenih pokreta – Oslabljeni sindikati koji ne dopiru do ozbiljnijeg dijela radništva jasan su znak da treba tražiti nove modele sindikalnog organiziranja. Trebamo sindikate koji predstavljaju društveni pokret radnika, fokusiraju se na radna mjesta, ali targetiraju i druga područja života radničke klase – stambeno pitanje, transport, sustav javnih usluga. Kako bi to postigli, trebaju graditi saveze s drugim društvenim pokretima, lijevim strankama i progresivnim organizacijama. Takav sindikalizam, orijentiran na kampanje, prosvjede i zajednicu, ujedno može biti alat za dopiranje do ne- i pod-organiziranog radništva. Kao pozitivan primjer saveza sindikata, društvenih pokreta i šire javnosti, Wilde je naveo kampanje organizirane oko problema zdravstvenog sustava u Njemačkoj.
 
Nužno je politički osporavati model socijalnog partnerstva unutar Europske unije kako bi se osporila dominacija suvremene liberalizirane socijaldemokracije unutar sindikalnih pokreta na globalnoj razini
Osnaživanje i radikalizacija sindikata kroz konfliktnu orijentaciju – Više nema mjesta vjeri u ideju socijalnog mira i model socijalnog partnerstva – treba razviti novi, konfrontacijski pristup kapitalu.
 
Demokratizacija sindikata – Radništvo treba osjećati da sindikat, u punom smislu riječi, pripada njemu, a ne sindikalnim birokratima ili njihovim vođama.
 
Politiziranje sindikalnog pokreta – Nužno je politički osporavati model socijalnog partnerstva unutar Europske unije kako bi se osporila dominacija suvremene liberalizirane socijaldemokracije unutar sindikalnih pokreta na globalnoj razini. O ovome segmentu je tijekom svog izlaganja na konferenciji detaljnije pričao Boris Kanzleiter iz RLS-ovog Centra za međunarodni dijalog i suradnju.
 
Uloga lijevih političkih aktera – Svaka od navedenih strategija zahtjeva intervenciju organiziranih lijevih snaga, kako unutar sindikata tako i izvan njih. Lijevi sindikalisti mogu činiti značajnu razliku u procesima obnove sindikata, ali sama ljevica unutar sindikata često je slabo zastupljena i potrebna joj je izvanjska podrška. Kao primjer dobre prakse, Wilde je naveo aktivnosti svojih matičnih organizacija – stranke Die Linke i uz nju vezane Fondacije Rosa Luxemburg. Die Linke nastoji sprovesti zahtjeve sindikata u parlamentu, biti glas sindikalnih zahtjeva u javnosti i mobilizirati supstancijalnu podršku radničkoj borbi.Uz to, stranka radi na reorganizaciji lijevih snaga unutar sindikata, ujedinjujući militantne i lijeve sindikaliste te organizirajući prostor za raspravu.
 
Istovremeno, RLS u Njemačkoj pruža podršku radništvu Amazona u njihovoj višegodišnjoj borbi za bolje ugovore o radu, koja je izostala od strane sindikata. Fondacija organizira sastanke radnika/ica Amazona s različitih radnih lokacija kako bi olakšala razmjenu iskustava vezanih uz borbe te štrajkačkih strategija i taktika. Akcije radnika/ica Amazona RLS prati i kroz istraživanje o oblicima organizacije otpora te izradu pamfleta za edukaciju radništva.
 

Diskusija

Nakon Wildeovog izlaganja otvorile su se brojne teme, poput problema sindikalne scene u Srbiji, mogućih alternativa postojećoj metodi socijalnog dijaloga, izostanka istinski lijevih stranaka, slučajeva uspješne mobilizacije članstva na terenu, potencijala sindikalnog članstva za obnovu radničkog pokreta, sindikalnog imperijalizma globalnog Sjevera, feminizacije sindikalnog pokreta te povijesti radničkog organiziranja i njenog utjecaja na trenutno stanje radničkih prava.




Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    Kako do neorganiziranih i podorganiziranih – panel

    Izlaganja panelista Prvi govornik, djelatnik Regionalnog industrijskog sindikata (RIS) Siniša Miličić, na prošlodnevnoj sesiji izložio je slučaj radničke obrane tvornice ITAS, a ovom je prilikom predstavio zadrugarski model vlasništva i upravljanja nad ITAS-om koji je u pripremi. Nezadovoljni radom nadležnog sindikata, Miličić i dvoje njegovih kolega osnovali su RIS kao regionalni nestrukovni sindikat koji trenutno […]

  • 31. prosinca 2017. Glas sa megafona (izvor: Gabriel Saldana prema Creative Commons licenci). Socijaldemokracija je dobra, ali nedovoljno dobra „U najmanju ruku trebamo zahtijevati ekonomiju u kojoj različitim oblicima vlasništva (tvrtkama u vlasništvu radnika, kao i fizičkim monopolima i financijskim institucijama u državnom vlasništvu) koordinira regulirano tržište – ekonomiju koja omogućuje demokratsko upravljanje društvom. U nedemokratskoj kapitalističkoj ekonomiji menadžeri zapošljavaju i otpuštaju radnike; u demokratskoj socijalističkoj ekonomiji radnici bi bili ti koji bi zapošljavali menadžere nužne za izgradnju zadovoljne i produktivne tvrtke.“
  • 16. studenoga 2011. Juraj Katalenac: Socijaldemokracijom protiv radnika

    Socijaldemokracija je politička struja koju većina ljudi veže uz borbu za radnička prava i „socijalno osjetljive“ politike koje vode brigu o siromašnijim slojevima društva i radništvu. No, ako analiziramo hrvatsku socijaldemokraciju kroz predizborni program Kukuriku koalicije vidjet ćemo kako je politička realnost upravo suprotna.Socijaldemokracija je politička struja koju većina ljudi veže uz borbu za radnička […]

  • 15. veljače 2011. Ellen Meiksins Wood: Kapitalizam i socijalna prava

    Ellen Meiksins Wood, marksistička autorica i dugogodišnja urednica New Left Reviewa pa onda i Monthly Reviewa u svom govoru Kapitalizam i socijalna prava, održanom u brazilskom gradu Salvadoru na Svjetskoj konferenciji o socijalnom radu upozorava na praženjenje političkih prava od ekonomsko-socijalnog sadržaja u kapitalizmu koji istovremeno stvara novi set socijalnih problema.Predavanje održano kao uvodno izlaganje […]

  • 31. prosinca 2017. Pokret 15M, Madrid, 21. svibnja 2011. (izvor: Álvaro Herraiz San Martín
@ Flickr, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci) Razlika između reforme i revolucije je pitanje tempa „Ako pokušaj ulaska u parlament značajno demobilizira situaciju na ulici, na radnim mjestima i drugdje, pred vama se nalazi problem, jer to znači da se sva odgovornost delegira na nove predstavnike. Lako može doći do transfera znanja ili „ljudskog kapitala“ (da se poslužim ovim groznim terminom) iz radničkog pokreta u partiju ili u parlament, što ima potencijal oslabiti moć inicijalne baze ljudi, onih koji su otvorili priliku da se krene u parlamentarni rad. Pitanje je hoće li ovaj skok potaknuti daljnju mobilizaciju ili osnaživanje radničkih klasa, odnosno nezaposlenih.“
  • 27. prosinca 2017. Radnički gimnastički klub Fichte iz Berlina, razglednica iz cca. 1914. (izvor: Wolfgang Sauber @ commons.wikimedia.org). Prema sintezi parlamentarnog i vanparlamentarnog rada Uloga paralelnih struktura u organiziranju i edukaciji radničke baze za političko djelovanje i promjenu dominantnih političkih i ekonomskih odnosa postaje sve važnija s krizom liberalne demokracije i komodifikacijom sfere društvene reprodukcije. O nesistemskim karakteristikama i protusistemskim potencijalima paralelnih struktura, dosezima i ograničenjima parlamentarnog i vanparlamentarnog političkog rada te važnosti demokratizacije javne sfere solidarne ekonomije razgovarali/e smo s Markom Kržanom iz stranke Levica.
  • 13. svibnja 2017. "Narodni junak", grafit o Jeremyju Corbynu u Camdenu u Londonu (izvor: duncan c prema Creative Commons licenci). Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.
  • 13. travnja 2017. Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS) Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.
  • 31. prosinca 2016. Unutrašnjost zgrade londonskog Lloyda u financijskoj četvrti City, 2006. godine (izvor: Bon Adrien prema Creative Commons licenci). Parlamenti pod kontrolom kormilarâ kapitalizma Europska unija je redovita tema lijeve kritike od izbijanja globalne ekonomske krize, no britanska odluka o izlasku iz EU uspjela je otvoriti sasvim novi val diskusija. Uz to, Britanija je od prošlogodišnjih parlamentarnih izbora poprište vrlo zanimljive političke dinamike koja otvara prostor afirmaciji novih aktera na lijevom krilu parlamentarne politike. Naime, pružila se prilika za imaginiranje alternativnih modela nadnacionalnog europskog udruživanja, kao i za daljnju delegitimaciju njegova sadašnjeg ustroja. Kako može izgledati drugačija Europa te koja je uloga ljevice u njoj neke su od tema o kojima smo razgovarali sa socioekonomistom Tonijem Prugom, nedavnim povratnikom iz Velike Britanije.
  • 15. veljače 2017. Turisti u posjeti Bijeloj kući u Washingtonu (izvor: Wasted Time R, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Opomena sindikatima Nekoliko dana nakon stupanja na dužnost Donald Trump se sastao s vođama sindikata građevinske industrije obećavši velika infrastrukturna ulaganja koja će dati posla toj industriji, što je rezultiralo sindikalnim oduševljenjem i hvalospjevima na račun novog stanara Bijele kuće – tim nevjerojatnije jer na sastanku nije bilo riječi o planovima nove administracije o poreznom rasterećenju najbogatijih i antisindikalnoj legislativi, koji se direktno tiču radničke klase. Zbog prešućivanja tih tema, kao i veličanja Trumpove odluke o ponovnom pokretanju radova na Keystone XL i Dakota Access cjevovodima, Hamilton Nolan pita se mogu li sindikati biti snaga zagovaranja društvenih jednakosti u Trumpovu mandatu.
  • 3. veljače 2017. Demonstracije Podemosa u Madridu pod nazivom „Marš za promjenu“ (izvor: Barcex prema Creative Commons licenci). Solidarne prakse kao baza ljevice Paralelne strukture sve se češće javljaju kao strategija lijevih organizacija i pokreta za sidrenje u društvenom polju. Budući da odgovaraju na potrebe za nečime što u postojećim strukturama nedostaje te ih dopunjavaju, podrazumijeva se da one donose neku novu vrijednost. S druge strane, inzistiranje na paralelnim strukturama ponekad prati i zahtjev za udaljavanjem od tradicionalnih obrazaca, čime se zapada u opasnost da se, ionako erodirane, institucije socijalne države i dalje oslabljuju. O primjerima praksi te ulozi paralelnih struktura u izgradnji lijevih pokreta i organizacija razgovarali smo s Jovicom Lončarom iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
  • 2. rujna 2011. G. Albo, S. Gindin, L. Panitch: Mrtva točka radničkog pokreta i ljevica

    Autori knjige In and Out of Crisis: The Global Financial Meltdown and Left Alternatives, Greg Albo, Sam Gindin i Leo Panitch predaju političku ekonomiju na Sveučilištu York u Torontu. Panitch i Albo su urednici časopisa Social Register, dok je Sam Gindin godinama bio voditelj istraživanja u Kanadskom sindikatu zaposlenih u autoindustriji. U 6. poglavlju autori […]

  • 5. veljače 2017.
    Featured Video Play Icon
    Što da se radi? Politizacija radničkog pokreta kao kritika fašizma

    Rastko Močnik, sociolog iz Ljubljane, poznat je publici koja prati temu pojačane fašizacije društva već desetljećima, za što je uvelike zaslužna njegova knjiga Koliko fašizma?, objavljenoj u slovenskom izvorniku 1995. godine, a u hrvatskom prijevodu Srećka Puliga i Borislava Mikulića 1999. godine. Još u toj knjizi možemo naći misao koja je strukturirala i Močnikovo predavanje […]

  • 18. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Alice Béja: Američka nova ljevica

      Organizacija: Multimedijalni institut MAMA Zagreb, Kulturtreger/Booksa (Zagreb)   Datum i lokacija: 30.11.2016., 19h, Klub „Booksa“, Martićeva 14d, Zagreb   Projekt: Aesthetic Education Expanded / Prošireni estetički odgoj   Partneri: kuda.org (Novi Sad), Berliner Gazette, Kontrapunkt (Skopje)   U Booksi gostuje Alice Béja, znanstvenica i medijska urednica, koja će održati predavanje “The Young American Left”. […]

  • 4. prosinca 2016.
    Featured Video Play Icon
    Nekoliko generacija za obnovu ljevice

    Razina organiziranosti globalne ljevice i njezin odgovor na ekonomsku krizu iz 2007/8 oscilirali su u svojem intenzitetu i sadržaju. Možete li komentirati aktualne lijeve snage s obzirom na kontekst iz kojega dolazite – postoje li razlozi za optimizam ili pesimizam te što bi trebalo poduzeti? RS: Moja je polazna točka pesimizam. Ne nalazimo se u […]

  • 18. rujna 2016. Prosvjed „Britain Needs a Pay Rise“ u Londonu 18. 10. 2014. godine. Foto: MB. Kako do mobilizacije: lijeve stranke i sindikati na Balkanu Prenosimo tekst o mogućnostima zajedničkog djelovanja na mobilizaciji i stvaranju lijevih alternativa na Balkanu, ali i preprekama ostvarenju dugoročne zajedničke strategije, nastao u razgovoru sa sindikalistima i političkim aktivistima iz regije: „Osnovni problem elektoralističke strategije koja nade polaže u dovođenje proradničke partije na vlast jest pogrešno razumijevanje odnosa moći u kapitalističkoj državi, odnosno vjerovanje u to da samim osvajanjem vlasti nominalno radničke stranke osvajaju i moć potrebnu za reformiranje sustava u korist radništva.“
  • 9. rujna 2016. Crvena zastava i stisnuta šaka na Prvomajskoj proslavi u Madridu 2006. godine (izvor: Soman prema Creative Commons licenci). Perspektive ljevice u Hrvatskoj Imajući u vidu da definicija ljevice u hrvatskoj politici odavno podrazumijeva „najmanje desnu“ parlamentarnu poziciju, predstoje nam još jedni u nizu parlamentarnih izbora nakon kojih ona neće imati saborske predstavnike. Time je naglašena diskrepancija između razvoja ljevice u oblastima teorijskog i medijskog rada u odnosu na političko organiziranje na terenu i konkretne političke borbe. U ovom prilogu donosimo analizu trenutnog stanja ljevice u Hrvatskoj, čime nastojimo otvoriti prostor za raspravu o njezinom daljnjem organizacijskom razvoju.
  • 6. rujna 2016. Zastave Europske unije ispred sjedišta Europske komisije (izvor: Amio Cajander prema Creative Commons licenci). Europski radnički identitet otvara prostor širenju borbe S Artanom Sadikuom, teoretičarom i aktivistom iz Skopja, razgovarali smo o implikacijama koje za zemlje-članice predstavlja izlazak, odnosno ostanak u Europskoj uniji, o demokratskom deficitu kojim su prožete izvršne institucije EU, političko-ekonomskom odnosu između europskog centra i periferije, konstrukciji europskog radničkog identiteta i emancipatornim potencijalima europske ljevice, te političkim ograničenjima recentnog vala prosvjeda u Makedoniji.
  • 18. kolovoza 2016.
    Featured Video Play Icon
    Balkanska ljevica

    Na konferenciji „Politike prijateljstva“ u sklopu 9. Subversive festivala održan je okrugli stol „Balkanska ljevica“. Na ovom su okruglom stolu, uz moderatora Dragana Markovinu, nastupili komentator tportala Vuk Perišić, istraživačica na ljubljanskom Institutu za kulturalne studije i studije sjećanja Tanja Petrović te Nenad Porobić iz inicijative Ne rehabilitaciji. Polazišna pozicija tribine pretpostavka je, koju je […]

  • 5. svibnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Promocija zbornika „Bilans stanja: doprinos analizi restauracije kapitalizma u Srbiji“

    Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u organizaciji Kluba studenata FPZG-a, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju te Centra za politike emancipacije predstavljen je zbornik „Bilans stanja – Doprinos analizi restauracije kapitalizma u Srbiji“, u izdanju Centra za politike emancipacije iz Beograda uz financijsku potporu fundacije Rosa Luxemburg Stiftung. Izlaganje je započeo Vladimir Simović koji […]

  • 6. svibnja 2016. Prosvjedi na ulicama Pariza protiv mirovinske reforme iz 2010. godine; na transparentu piše: „Metro, posao, groblje - Ne hvala!“ (izvor: commons.wikimedia.org). Penzioneri na udaru reformi Jednu od očitijih posljedica nagle deindustrijalizacije od 1980-ih predstavlja pad broja zaposlenih i povećan broj umirovljenih osoba. Autor teksta bavi se pitanjem reformi kojima se najavljuje podizanje minimalne dobne granice za odlazak u mirovinu, predviđa njihov utjecaj na stopu nezaposlenosti te u kratkim crtama predlaže kratkoročna, ali i dugoročna rješenja kojima bi se krah mirovinskog sustava mogao izbjeći.
  • 15. veljače 2016. Fotografija Justina Trudeaua preuzeta s Flickr računa Justina Trudeaua po Attribution-NonCommercial-ShareAlike 2.0 Generic licenci. Problemi kanadske ljevice Nakon ksenofobne Harperove vladavine koja je ekonomsku krizu u državi iskoristila kao poligon za demonizaciju imigranata i kanadskih muslimana, nova kanadska vlada predvođena liberalnom perjanicom, prpošnim premijerom Justinom Trudeauom, mami uzdahe oduševljenja egalitarnom rodnom zastupljenošću i multikulturnom raznovrsnošću u svojim redovima, što nije zanemarivo, dok najave ograničavanja javno-privatnih partnerstava potencijalno otvaraju i prostor za radikalniju intervenciju. Međutim, nominalnu progresivnost i naizgled nekonvencionalne najave poput obećanja trošenja na infrastrukturu unatoč povećanju deficita treba uzeti sa zadrškom.
  • 9. veljače 2016.
    Featured Video Play Icon
    Makroekonomske politike u klasnom kontekstu

    Lokacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb, 21.12.2015., 18h U posljednjih nekoliko mjeseci doživjeli smo uspone i padove socijalističkih parlamentarnih političkih grupacija. S jedne strane uspjesi na izborima u Španjolskoj, Sloveniji i Grčkoj, a s druge kapitulacija Sirize u borbi s Trojkom, kao i izborne poraze ljevice u Brazilu, Argentini i Venezueli.   Ti […]

  • 8. veljače 2015. Richard Seymour: Kamo dalje, ljevico?

    “Nemogućnost da se razumije uspjeh neoliberalizma kao sveobuhvatnog političkog, ekonomskog i kulturnog projekta, kao i neuspjeh pri razumijevanju njegova dugoročnog hegemonijskog karaktera, znači da ne uspijevamo razumjeti u kakvoj smo se vrsti konjunkture zatekli, i koji je stvarni omjer klasnih i političkih snaga. Potrebno je iz temelja preispitati razdoblje neoliberalizma i njegove učinke, te pokazati […]

  • 17. siječnja 2016.
    Featured Video Play Icon
    Klasa, klasna teorija, klasna borba

    Seminar:   “Class, Class Theory, Class Struggle” Few concepts developed by Marx and the many theoretical and political currents claiming continuity with his critical project can rival ‘class’ in their distinctive association with Marxism in all its contested plurality. Yet, the widespread consensus on the centrality of the concept for Marxism, shared by both proponents […]

  • 25. kolovoza 2015.
    Featured Video Play Icon
    Budućnost demokracije u Europi i transformativna snaga zajedničkih dobara

    [01:19:00]   “The public and the private are both equal from the point of view of being extractive and on working on selling as much as possible of the water as a commodity. Creating an institution of the commons means to create a structure that actually makes incentives to those that operate within its boards […]

  • 1. kolovoza 2015.
    Featured Video Play Icon
    Je li koncept klase još uvijek održiv?

    Lokacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb, 22.6.2015., 19h   Transformacije u kapitalističkoj društvenoj strukturi, intersekcijski oblici dominacije i njihov odnos s klasom   Predavanje će se baviti naširoko diskutiranim pitanjem da li je koncept klase još uvijek primjeren za razumijevanje kompleksnosti današnjih kapitalističkih društava. Prekarni životni uvjeti, seksističko nasilje, eksploatacija prirode, iscrpljenost subjekata, […]

  • 25. srpnja 2015.
    Featured Video Play Icon
    Klase, država i politika

    Lokacija: Mreža antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb, 28.5.2015., 19h   Pozicije društvenih klasa ograničavaju polje mogućih političkih strategija, ali ih ne determiniraju. Radnici mogu štrajkati, ali ako su nezaposleni ne mogu pribjeći metodi štrajka. Njihove političke akcije moraju uzeti drugi smjer. Naprimjer, argentinski su radnici svojevremeno svoj protest izrazili blokiranjem prometnica. Nazvani su “piqueterosi” […]

  • 7. svibnja 2015. Kate Redburn: Ujedinite se i borite!

    Film Pride (“Ponos”, 2014.) prikazuje solidarno organiziranje londonske gay zajednice s ciljem podrške štrajku rudara u gradu Onllwyn na jugu Walesa 1984. godine. Ta zajednica prikuplja novčana sredstva, organizira dobrotvorne koncerte i daje pomoć rudarima na terenu. Film Pride šalje jasnu poruku o važnosti zajedničke, ujedinjene borbe. Kako je izjavio Mark Ashton, pokretač tog pokreta […]

  • 9. srpnja 2011. Juraj Katalenac: Europska unija, neizvjesni rad i fleksigurnost

    Kada govorimo o Europskoj uniji mnogi ljudi, a posebice mladi i visokoobrazovani, misle kako će ulaskom u Europsku uniju dobiti veće mogućnosti zapošljavanja, kako će moći ići raditi u druge države članice, kako će im porasti životni standard te kako će im općenito “cvjetati ruže”. Nažalost, ovo je samo propaganda, dok je realnost, kao i […]

  • 19. travnja 2015. Zašto smo se odlučili sindikalno organizirati

    Zaposlenici internetske medijske tvrtke Gawker Media, pod čijim se vlasništvom nalazi osam portala i blogova (Gawker.com, Deadspin, Lifehacker, Gizmodo, io9, Kotaku, Jalopnik i Jezebel), odlučili su osnovati sindikat. Kako u ovom članku piše Hamilton Nolan: “sindikat je jedini pravi mehanizam koji omogućuje zaposlenicima da se udruže i pregovaraju kolektivno, a ne kao hrpa zasebnih pojedinaca […]

  • 24. svibnja 2015.
    Featured Video Play Icon
    Kritika javnog sektora kao slijepa pjega ljevice

    Lokacija: Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, Ilica 85, 14h, 8.5.2015.   Pri prosvjedovanju protiv proračunskih rezova, mjera štednje i neoliberalnih demonizacija javnog sektora i njegovih zaposlenika, ponekad može biti taktički nužno zanemariti realno postojeće nejednakosti i nepravde unutar realno postojećeg javnog sektora. No ukoliko ljevica nastavi zanemarivati takve probleme, riskira da njezin politički diskurs postane irelevantan, […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve