Politika klimatskih promjena i postpolitički populizam

Antropogeograf Erik Swyngedouw sa Sveučilišta u Manchesteru, u predavanju u sklopu modula posvećenog klimatskim promjenama i pravednoj tranziciji ovogodišnje Zelene akademije, govorio je o potrebi da se problem klimatskih promjena razmotri s obzirom na moment političkog, odnosno trenutak uprizorenja jednakosti od strane onih koji nemaju drugog izbora. Također, upozorio je na tendenciju populističkog fetišiziranja smanjenja emisija CO2, ali bez kritičke analize socioekonomske stvarnosti koja sukonstituira ekološku konjunkturu i namjere da je se transformira. Snimke s proteklih izdanja Zelene akademije potražite na plejlisti.

Featured Video Play Icon
 

Green Academy: Moving Beyond Fragments

Organized by: Institute for Political Ecology (IPE, Institut za političku ekologiju)

Module – Climate Change & Just Transition

Location: Spomen dom, Komiža, Vis, Croatia

Date: 27th August 2018

Speaker: Erik Swyngedouw (University of Manchester, UK)

Convenors: Jagoda Munić (FoE Europe), Dražen Šimleša (IPE)

 

——————

 

Climate change is one of the biggest threat to human civilisation and Earth’s ecosystems, as we know them. Nowadays, both science and political decision makers are convinced we need urgent action and consequently, in 2015, at Conference of the Parties under UN Framework Climate Change Convention the “Paris agreement was adopted with an aim to reduce greenhouse gases pollution and curb the climate change. The agreement was a big diplomatic success, but it is based on the “pledges” by states and all together, mitigation ambition is not enough, leading to 2,8 °C increase, instead of 1.5 °C, as written in the agreement itself. Since then, the main issue is how to speed up the transition from the fossil fuel to post-fossil fuel societies, which necessarily requires a fundamental change of the current political, social and economic system.

 

What this transition requires and how it should be done is a key debate among different stakeholders. Industry and some of the decision-makers, rely heavily on the technology and efficiency to solve the problem. Labour movement demandsjust transition that would provide justice for the workers in the fossil fuel industries. The International Trade Union Confederation (ITUC) created the Just transition Centre to lead on the debate from the perspective of labour unions. Environmental and climate justice organisations are demanding that the burden of transition is not carried by the poorest part of society, that would suffer if the transition costs are automatically transferred in the end costs of services – for example house heating. Others are viewing transition from the perspective of regions, for example, how to change economy of coal dependent regions in order to maintain jobs in the region. We will explore these perspectives and will discuss what does the transition look like in the European periphery.

 

The Climate justice module has many overlaps with degrowth and commons/municipalisation module, as we need urgently shift from fossil fuels, but the key question is how we will do it and who will pay the costs? To use less and more efficiently resources and energy is the first, very often, the most neglected tool to curb the climate change. The ownership of the production is also very important. For example, community energy projects are ways to enable local communities to produce their own renewable energy and even sell it to the grid. Such decentralised production would provide more resilience in the system and profits would spread more evenly, which would eliminate energy poverty.

 

In the climate module, we will therefore explore Climate governance and Just Transition from the environmental and social perspective and community energy models.

 

——————

 

Climate Change Politics as Post-Political Populism

 

Erik Swyngedouw is Professor of Geography at Manchester University. His research interests include urban political-ecology, hydro-social conflict, urban governance, democracy and political power, and the politics of globalisation. His was previously professor of geography at Oxford University and held the Vincent Wright Visiting Professorship at Science Po Paris, 2014. His forthcoming books are Promises of the Political (MIT 2018) and. co-edited with H. Ernstson, Urban Political Ecology in the Anthropo-obscene (Routledge 2017).

 

Vezani članci

  • 28. prosinca 2016. Kapitalizam je u konfliktu s planetom Pitanja prirodnog okoliša najčešće se promatraju u opreci spram pitanja društvenih odnosa. Pozicija čovjeka utoliko je ambivalentna jer ga se promatra i kao prirodno i kao društveno biće. Jedna od paradigmi koja nadilazi binarnu opreku priroda-društvo politička je ekologija, koja u svoj fokus stavlja povratnu vezu između društvenih odnosa i promjena u prirodnom okruženju. S Tomislavom Tomaševićem iz zagrebačkog Instituta za političku ekologiju razgovarali smo o historiji političke ekologije i njezinim temeljnim postavkama, razvojnoj putanji političke ekologije u Hrvatskoj, kao i o praktičnoj sprezi zajedničkih dobara (commons), klimatske pravde i pokreta odrasta (degrowth).
  • 22. studenoga 2011. Snimke predavanja Alberta Toscana: Against Equality: From Right to Left i panela Transformations of Equality, 26.8.2011.
  • 7. kolovoza 2016.
    Featured Video Play Icon
    Zelena akademija / zimski seminar
    Donosimo snimku jednodnevnog seminara "New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances" posvećenog promišljanju novih ekonomskih alternativa kao potencijalnih prostora suradnje zelenih i lijevih političkih pokreta širom Europe. Kroz tri panela i dva predavanja više od 60 participanata raspravljalo je o eurocentrizmu, mjerama štednje i demokratizaciji javnih usluga, socijalnoj državi, bezuvjetnom temeljnom dohotku, odrastu, samoupravljanju, zajedničkim dobrima, lijevim političkim snagama na europskoj (polu)periferiji i u Južnoj Americi, pitanju rada i duga, crpljenju prirodnih resursa, epistemičkim zajednicama te civilnom društvu kao ekonomskom subjektu.
  • 18. listopada 2018.
    Featured Video Play Icon
    Rast i dominacija – manjkavosti rasprave o (od)rastu
    Današnji svijet uvelike je uvjetovan paradigmom rasta, ali trenutni rast ekonomije, ako i postoji, ne podrazumijeva bolji život za većinu, već njezinu prekarizaciju u ime poboljšanja ekonomskih pokazatelja. Kako je recentna povijest pokazala, ljevica nije uspjela parlamentarnim polugama pokrenuti svjetsku promjenu te kapitalizam stoga i dalje nesmetano tendira prema razvoju autoritarnih politika. U svojem izlaganju, Urlich Brand pokušava otvoriti put analizi društvenih ograničenja koja predstavljaju izazove za teoriju odrasta (degrowth) i još uvijek postojeće mogućnosti emancipatorne reartikulacije demokratskog društva koje će biti kadro zaustaviti ekološku destrukciju.
  • 29. rujna 2011. Obrazovanje u doba mjera štednje
  • 12. ožujka 2017. Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 21. prosinca 2016. Tehnooptimizam na staklenim nogama Davna je socijalistička želja da se automatizacijom procesa proizvodnje viška vrijednosti smanji vrijeme društveno potrebnog rada. Međutim, uloga novih tehnologija u kapitalističkim procesima proizvodnje, čija su rezultanta smanjenje cijene rada i povećanje efikasnosti proizvodnje, pokazuje suprotno. Uočimo li da brojne tehnologije koje koristimo – pa i one u čije emancipatorne potencijale polažemo mnogo nada – štetno utječu po naš prirodni okoliš, potrebno je promijeniti okvir u kojemu o njima raspravljamo. O odnosu tehnologije i kapitalizma, njezinim emancipatornim potencijalima, ali i zamkama u koje nas dovodi, razgovarali smo s Tomislavom Medakom iz zagrebačkog Multimedijalnog instituta.
  • 11. prosinca 2016. Ljudi bez empatije su užasno problematičan društveni činilac Među izazovima suvremenog kapitalizma koji se nalaze na dnevnom redu evropske ljevice sve više i sve češće nalaze se i ekološka pitanja, odnosno takozvana zelena agenda. Važnu ulogu pritom igra politička ekologija, pristup usmjeren na klasnu analizu uzroka i posljedica ekoloških promjena. Uključivanjem takvog pristupa, ljevica nadograđuje registar tema kojima se bavi i svoju političku borbu proširuje na dosad zanemarivane probleme i populacije. O odnosu političke ekologije i ljevice, crveno-zelenoj privredi, socijalnoj inkluziji marginaliziranih društvenih grupa, ali i odnosu čovjeka prema drugim živim bićima razgovarali smo s Marijom Jakovljević, sociologinjom iz Beograda.
  • 11. prosinca 2017. Nismo svi u istom čamcu S Giacomom D'Alisom, ekološkim ekonomistom, političkim ekologom i višim istraživačkim suradnikom IPE-a za 2017./18., razgovarali smo o odnosu koncepta neograničenog ekonomskog rasta i stvarnosti ograničenih planetarnih resursa, ulozi kapitalizma u globalnim klimatskim promjenama, migrantskim politikama, konceptu odrasta (degrowth) te sužavanju proizvodne sfere naspram feminističkog jačanja društvene reprodukcije. Intervju je snimljen 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije, a D'Alisa će u utorak 12. prosinca u Zagrebu održati predavanje pod naslovom „Odrast i država“.
  • 29. lipnja 2010. Ljetna škola – David Harvey: Neoliberalizam i grad

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve