Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogled
Trasiranjem nekoliko ključnih povijesnih točaka sporova između liberalnog i ljevičarskog ženskog pokreta, ali i trenja unutar ljevice, odnosno između feminizma i ljevice, pojavljuje se figura radnice koja je rastrzana između figure radnika i figure buržujke (ipak češće bliža muškarcima s kojima dijeli isto klasno mjesto nego ženama iz viših klasa). Orodnjena opresija nije se uvijek sretno analitički povezivala s klasnom eksploatacijom, pa stoga niti feministička borba s radničkom. Ipak, pored klasično-marksističkih refleksija i socijalističkih politika, važan susret dogodio se i u socijalističkom jugoslavenskom okviru. Ističući perspektivu teorijske nerazdruživosti i jedinstva u borbi, Nađa Bobičić predlaže da se umjesto istrošene metafore „nesretnog braka između feminizma i marksizma“ vratimo onim povijesnim čvorištima u kojima klasna i rodna borba djeluju u savezništvu i kritički se propituju, ne gubeći iz vida zajednički antikapitalistički horizont. Pogledajte snimku predavanja održanog u sklopu prvog Antikapitalističkog seminara (plejlista).
19.10.2021., SPD „Privrednik“, Zagreb
14. Subversive festival „Post-COVID demokracija: Etika borbe i poetika solidarnosti“
Škola suvremene humanistike / Antikapitalistički seminar
Organizacija: Slobodni Filozofski, Subversive festival
Predavačica: Nađa Bobičić
Moderira: Karolina Hrga
Povijest feminističkih i ljevičarskih prijepora i savezništava – jugoslovenski pogled
Borbe za žensku i opštedruštvenu emancipaciju imaju vijek i po dugu i burnu zajedničku istoriju. Na prvi pogled savezništvo ovih pokreta je neminovno i logično. U praksi, međutim, ono je bilo sve samo ne jednostavno ili jednoznačno. Ali, ono što ostaje kao istorijska činjenica jeste da kada god su se ove borbe ipak uspjele ujediniti, ishodi su bili jako dobri. Da stvar bude komplikovanija, i ovi su pokreti višestruki. Pa je tako i sama istorija feminizma obilježena različitim prijeporima, od kojih je za naš kontekst odnos liberalnih i ljevičarskih tendencija od posebnog značaja.
U ovom predavanju prije svega ću dati uvod u neke ključne tačke spoja i sporova feminizma i ljevice, s jedne, i liberalnog i ljevičarskog ženskog pokreta s druge strane, polazeći od tzv. klasičnog marksističkog perioda, druge polovine XIX. i početka XX. vijeka. Nakon toga će se središnji dio predavanja fokusirati na jugoslovensko iskustvo, i to tokom tri prelomna perioda:
• međuratni i ratni period, te osnivanje AFŽ-a
• dolazak zapadnog tipa feminizma krajem sedamdesetih godina i smjena generacija
• savremene feminističke tendencije
Cilj je, stoga, mapirati duge istorijske niti koje se protežu sve do današnjeg trenutka, a kako bi se osvijetlila često brisana mjesta te aktivno kritički učilo iz ujedno feminističke i ljevičarske tradicije borbe. Konačno, kako bi se otvorilo ključno pitanje – što sa tom istorijom činiti danas, kako je relativizovati, a kako upotrijebiti u ovom neoliberalnom, neofašističkom, razorenom društvu?
Pripremni materijal za predavanje:
Andreja Gregorina, „Pet funti godišnje“, Slobodni Filozofski , 27. prosinca 2017. Dostupno na
http://slobodnifilozofski.com/2017/12/pet-funti-godisnje.html
Lilijana Burcar, „Iskrivljavanje i degradacija emancipacijskih smjernica politike samoupravnog socijalizma: potencijalni problemi ‘nove’ postsocijalističke marksističke ljevice“, u: Restauracija kapitalizma: repatrijarhalizacija društva (Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, Centar za ženske studije, 2020). Dio poglavlja dostupan u: Subverzivac (2021), 7-8, na https://subversivefestival.com/wp-content/uploads/2021/10/subverzivac_21.pdf
Nađa Bobičić (Podgorica, 1988) je književna kritičarka i socijalistička feministkinja. Osnovne i master studije opšte književnosti sa teorijom književnosti završila je na Filološkom fakultetu u Beogradu, a master i doktorske studije roda na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, s disertacijom o jugoslovenskom socijalističkom feminizmu. Bavi se istorijom razvoja i savremenim pristupima koji nastaju na presjeku feminizma i marksizma, kao i kvir teorije. Saradnica je Centra za ženske studije u Beogradu.
(izvor)
