Nekoliko otvorenih pitanja vezanih uz teoriju ideologije

Donosimo snimku prvog u nizu novog ciklusa predavanja CRS-a posvećenog teoriji ideologije, u kojem Primož Krašovec razmatra Foucaultovu kritiku marksističke teorije ideologije i njezin odnos s Marxovom kasnijom formulacijom problema ideologije kroz koncept fetišizma robe, te problematizira uvriježeno razumijevanje dinamike odnosa subjekta i ideologije, ukazujući na druge načine djelovanja ideologije koji zaobilaze pretpostavljenu interpelativnu, kognitivnu i simboličku razinu, djelujući direktno na samo tijelo.

Featured Video Play Icon


Organizacija: Centar za radničke studije (CRS)

 

Datum i lokacija: 19.7.2016, 19h, Mreža antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb

 

Moderira: Stipe Ćurković

 

Ovogodišnji ciklus predavanja Centra za radničke studije posvećen teoriji ideologije započinjemo s predavanjem Primoža Krašovca.



„Predavanje ću početi poznatom Foucaultovom kritikom (marksističke) teorije ideologije: da ona 1) uvijek odvaja laži od istine, 2) da se uvijek fokusira na nešto povezano sa subjektom i da 3) pretpostavlja primarne odnose moći u usporedbi s kojima ideologija nastupa kao derivativni, sekundarni diskurs. Po pitanju zadnje točke, provjerit ću Foucaultovu kritiku na Marxovoj teoriji fetišizma iz Kapitala i pokušati pokazati da Marx tu, za razliku od nekih ranijih formulacija problema ideologije, fetišizam ne shvaća kao nešto što je sekundarno i odvojeno od ekonomskih odnosa moći u kapitalizmu, nego kao nešto što im je imanentno. To omogućava kritiku ekonomskih ideologija koja ne pretpostavlja teorije zavjere, manipulacije ili indoktrinacije.

 

U drugom dijelu predavanja ću se posvetiti drugoj Foucaultovoj kritičkoj tezi (prvu ću donekle uz treću uključiti u prvi dio predavanja) o pitanju ideologije i subjekta. Tu ću ukazati na granice shvaćanja ideologije kroz koncepte subjekta i subjektivacije pomoću, s jedne strane, teorije tjelesnih tehnika (od Maussa do Bourdieua) i pitanja učinaka vlasti na tijelo koje zaobilazi kognitivno-simboličku razinu, a s druge strane preko teorije afekta (od Eliasa do nekih suvremenih deleuzeovskih autora), koja pokazuje da isključivi fokus istraživanja ideologije na odnos između materijalnih interesa i diskursa ostavlja sa strane čitavu emocionalnu i afektivnu razinu djelovanja medija, rasizma, društvenih fobija, političkih strasti…“



Primož Krašovec (1979) je asistent na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani gdje, između ostalog, predaje i teorije ideologije.

 

http://radnickistudiji.org/?p=331

 

Program Centra za radničke studije podržava Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

SkriptaTV

Vezani članci

  • 8. lipnja 2016. Prizor polaganja prijemnog ispita za stipendije već u osnovnoškolskoj dobi; snimljeno 1940. godine u Australiji (izvor: commons.wikimedia.org). Čemu toliko ispita? Marksistički odgovor Pitanje obrazovanja nemoguće je adresirati parcijalnim reformama u okviru kapitalističkog realizma. Vjera u sustav koji se navodno temelji na nepristranosti i nepolitičnosti stručnjakâ te na inherentnoj dobronamjernosti autoritetâ, ostaje slijepa za političko-ekonomsku dimenziju obrazovanja. Autor nudi drukčiju perspektivu razmišljanja i djelovanja, koja zahtijeva širi društveni angažman.
  • 24. svibnja 2015.
    Featured Video Play Icon
    Kritika javnog sektora kao slijepa pjega ljevice

    Lokacija: Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, Ilica 85, 14h, 8.5.2015.   Pri prosvjedovanju protiv proračunskih rezova, mjera štednje i neoliberalnih demonizacija javnog sektora i njegovih zaposlenika, ponekad može biti taktički nužno zanemariti realno postojeće nejednakosti i nepravde unutar realno postojećeg javnog sektora. No ukoliko ljevica nastavi zanemarivati takve probleme, riskira da njezin politički diskurs postane irelevantan, […]

  • 29. ožujka 2015. Primož Krašovec: Je li problem stvarno u tome što su na vlasti loši, korumpirani ljudi?

    Ograničenja političkog djelovanja stranaka unutar okvira kapitalističke države ne mogu se tek tako premostiti: “Čak i ako iskreno radikalna ljevičarska stranka osvoji apsolutnu većinu u parlamentu i zauzme sva ključna ministarstva, ubrzo se suoči s objektivnim ograničenjima parlamentarne politike. Poveća li poreze na kapital, kako bi redistribucijom bogatstva poboljšala životne uvjete radničke klase, kapital može […]

  • 18. travnja 2011. Primož Krašovec: Klasna borba u univerzitetskom polju

    Iz temata Akademski kapitalizam objavljenog u Zarezu br. 306 prenosimo tekst Primoža Krašovca u kojemu ovaj slovenski autor govori o stanju na univerzitetima nakon provedenih neoliberalnih reformi koje su posebno pogodile društveno-humanističke znanosti.Posljednji ciklus masovnih antikapitalističkih borbi u Evropi i Sjevernoj Americi događa se na univerzitetima — na internetskoj stranici namijenjenoj praćenju zaposjednutih fakulteta po […]

  • 9. travnja 2014. Primož Krašovec: Marxova teorija fetišizma i neekonomski oblici dominacije, 4.4.2014.

    Pogledajte snimku predavanja Primoža Krašovca, održanog u Galeriji Nova u sklopu izložbe “To ti je politička ekonomija, budalo” u organizaciji kustoskog kolektiva WHW i CRS-a. Polazeći od optužbe upućene tradicionalnom marksizmu za ekonomski redukcionizam kojim se ne uspijeva objasniti neekonomske oblike društvene dominacije, Krašovec u predavanju izdvaja dvije glavne teorijske pogreške tradicionalnog marksizma koje onemogućavaju […]

  • 17. siječnja 2013. Primož Krašovec: Razdoblja barbarizma nužan su preduvjet za daljnju akumulaciju kapitala

    U intervjuu objavljenom u ljubljanskom tjedniku Mladina u studenom 2012., Primož Krašovec, teoretičar i član Delavsko-punkerske univerze iz Ljubljane, analizira ekonomsko i socijalno stanje u Sloveniji u trenutku provedbe mjera štednje koalicijske vlade Janeza Janše koje su bile i okidač velikih prosvjeda i buna tijekom zadnja dva mjeseca usmjerenih prema sprezi političkih i ekonomskih elita […]

  • 6. ožujka 2012. Primož Krašovec: Realna supsumpcija u hramu duha – klasna borba u univerzitetskom polju

    Primož Krašovec piše o masovnim antikapitalističkim borbama na europskim i američkim sveučilištima “protiv narastajuće nezaposlenosti i povećanja socijalnih razlika uopće” pitajući se kako to su društveno-humanističke znanosti koje nisu korisne za reprodukciju kapitalističkog sistema uopće na životu. Tekst je objavljen u zborniku Kroz tranziciju. Prilozi teoriji privatizacije koji su uredili Željko Popović i Zoran Gajić.Posljednji […]

  • 17. lipnja 2010. Primož Krašovec: Svi antikomunisti su tigrovi od papira

    U devetnaest godina, koliko je prošlo od njenoga raspada, bilo je sjećanje na Jugoslaviju ako već ne temeljni, onda barem značajan sastojak ideoloških bitaka novih vladajućih klasa. Zajedno sa državnim socijalizmom u univerzitetskom prostoru ukinut je i marksizam kao osnovna znanstvena paradigma u društvenim znanostima i humanistici – ulogu pisanja o povijesti tako su preuzeli […]

  • 9. siječnja 2013. Snimka okruglog stola – Primož Krašovec: “Europska kriza u Sloveniji”; Dragan Nikčević: “Građevinski sektor u Sloveniji, 2004-2012”

    Na drugom okruglom stolu nedavno održane konferencije Kriza eurointegracija – lijeve perspektive s periferije (6-8. prosinca 2012.) u organizaciji Centra za radničke studije, Primož Krašovec i Dragan Nikčević, članovi Delavsko-punkerske Univerze iz Slovenije, izlagali su o utjecajima krize na slovensku ekonomiju i politiku socijalnog dijaloga te o proliferaciji kredita u sektorima građevinstva i nekretnina. SkriptaTV […]

  • 2. travnja 2013. Snimka panela: “In Defence of the Commons” – Tomislav Medak, Marko Aksentijević, Dušica Radojčić, Tomislav Tomašević, Vladimir Simović, Primož Krašovec / 17. svibnja 2012.

    Pogledajte snimku drugog panela prvog dana tematskog bloka Prema Balkanskom socijalnom forumu, održanog 17-18. svibnja 2012. u sklopu Subversive foruma 5. Subversive festivala. Uz participaciju publike i moderaturu Danijele Dolenec, o različitim aspektima borbi za zajednička dobra na Balkanu govore Tomislav Medak (Hrvatska), Marko Aksentijević (Srbija), Dušica Radojčić (Hrvatska), Tomislav Tomašević (Hrvatska), Vladimir Simović (Srbija) […]

  • 15. listopada 2013. Snimka konferencije “Dva desetljeća poslije kraja socijalizma”, 19-20.10.2012.

    Pogledajte snimke s konferencije CRS-a (19-20. 10. 2012., Radnički dom), na kojoj su o režimu akumulacije, odnosu centra i periferije, sindikatima, mjerama štednje, razvojnim modelima, krizi u istočnoj Europi, postsocijalističkoj tranziciji, europskoj integraciji, interpretacijama kognitivnog rada, deindustrijalizaciji, reproduktivnom radu i političkoj ekonomiji izlagali Vladimir Cvijanović, Mislav Žitko, Heiko Bolldorf, Primož Krašovec, Joachim Becker, Marko Kržan, […]

  • 24. rujna 2014. Alen Sućeska: Koga obrazuje obrazovanje? Gramsci i hegemonijska funkcija obrazovanja

    Na koji način obrazovanje vrši bitnu hegemonijsku ulogu u reprodukciji cjeline socijalne strukture kroz naslijeđeni klasni jezik, klasna značenja i klasni svjetonazor, te ga utoliko svaki progresivan društveni pokret treba postaviti u središte svojeg revolucionarnog političkog projekta, analizira Alen Sućeska u tekstu objavljenom u listopadu 2013. u zborniku “Političko-Pedagoško: Janusova lica pedagogije” udruge Blaberon. Moderni […]

  • 10. siječnja 2016. Slika preuzeta sa stranice e-flux Automatski subjekt i obmana subjekata "S gledišta izoliranih individua, vjera u ovog Boga više je nego razumljiva. Individua bi propala kada ne bi prihvatila ono što prihvaćaju drugi – no, ne bi propala onako kako individue inače propadaju u predkapitalističkoj zajednici ili u islamskoj šerijatskoj zajednici. Individue više ne propadaju kada naprosto glasno zaniječu Boga ili se na druge načine brane te budu osuđene ili porobljene, već propadaju automatski, jer si ne mogu pribaviti sredstva koja su im potrebna za preživljavanje. (I to tek kada se ogriješe o stanovite pretpostavke automatskog subjekta, primjerice, o vlasničke odnose. Tada mogu očekivati uporabu sile u obliku čuvara zakona.)"
  • 25. listopada 2013. Benjamin Opratko: Hegemonija i autoritarni neoliberalizam, 17.10.2013.

    Pogledajte snimku predavanja Benjamina Opratka, istraživača Austrijske akademije znanosti pri Odsjeku za političke znanosti Sveučilišta u Beču, održanog u sklopu konferencije CRS-a “Dileme ljevice: poteškoće, strategije, perspektive”. Oslanjajući se na teorijski aparat Antonija Gramscija, Opratko otvara pitanja uspostavljanja neoliberalne hegemonije – načina na koji buržoazija organizira krhku ravnotežu prisile i pristanka, i trenutnih nastojanja različitih dominantnih […]

  • 12. travnja 2014. Boris Buden: Ideologija postkomunističke tranzicije

    Iz časopisa Up&Underground iz 2010. godine prenosimo prijevod razgovora Ozrena Pupovca s Borisom Budenom: “Meni je bilo prilično lagano (i to je nešto što zapravo nisam činio u tolikoj mjeri) razotkriti tu glupost jer je u pitanju bila glupost po sebi, posve očita glupost. No, način na koji je funkcionirala je zanimljiv, jer je te […]

  • 14. kolovoza 2014. Christoph Hesse: Slike u pokretu – opažanja o filmu i politici

    Christoph Hesse, istraživač na Institutu za medije i komunikacije berlinskog Freie univerziteta piše o povijesti političkog filma kao, prema Benjaminu, revolucionarnom mediju masa čiji nastanak je vezan uz Sovjetsku Rusiju i danas zaboravljene autore Pudovkina, Dovčenka, Trauberga, Kosinceva, Vertova s najpoznatijim predstavnikom u Ejzenštejnu i njegovoj Oklopnjači Potemkin iz 1925. Nadrealistički film je, smatra Hesse, […]