Rast i dominacija – manjkavosti rasprave o (od)rastu

Današnji svijet uvelike je uvjetovan paradigmom rasta, ali trenutni rast ekonomije, ako i postoji, ne podrazumijeva bolji život za većinu, već njezinu prekarizaciju u ime poboljšanja ekonomskih pokazatelja. Kako je recentna povijest pokazala, ljevica nije uspjela parlamentarnim polugama pokrenuti svjetsku promjenu te kapitalizam stoga i dalje nesmetano tendira prema razvoju autoritarnih politika. U svojem izlaganju, Urlich Brand pokušava otvoriti put analizi društvenih ograničenja koja predstavljaju izazove za teoriju odrasta (degrowth) i još uvijek postojeće mogućnosti emancipatorne reartikulacije demokratskog društva koje će biti kadro zaustaviti ekološku destrukciju.

Featured Video Play Icon

 

Green Academy: Tipping Points

Organized by: Institute for Political Ecology (IPE, Institut za političku ekologiju)

Module C – Degrowth / Social Limits of Growth

Location: Hotel Biševo, Komiža, Vis, Croatia

Date: 21th August 2016

Speaker: Ulrich Brand

Moderated by: Mladen Domazet (Institute for Political Ecology, Croatia)

 

Growth and Domination – Shortcomings of the (De-)Growth Debate

(talk from 15:45)

 

The growth critical debate could be more fertile if economic growth were considered more carefully in its connection with the ruling capitalist and patriarchal modes of production and living. In this way, we can understand economic growth as a social relation which is intrinsically linked to societal domination and, hence, reproduces social structures. Moreover, societal domination is the basis of unsustainable societal nature relations. After a quick overview of the debate, my argument is developed with reference to feminist and (neo-)Marxist debates as well as linking to insights from political ecology. Democracy, I conclude, is absent or merely mentioned in contributions to the growth critical debate. This is surprising, since democracy is the precondition for a society which is liberated from the compulsion of capitalist economic growth with all its implications for social dynamics and structures as well as societal nature relations.

 

——————

 

Ulrich Brand, political scientist, university professor of International Politics at University of Vienna. Brand is focused on critical approach to political economy behind capitalist globalization, resource and environmental policy and Latin America. Since emergence of financial crisis he also got involved in research on socio-ecological transformation. From 2012 to 2014 he was head of the Institute for Political Sciences at University of Vienna.

 

(izvor)

 

Dijelovi predavanja prikazani su u mozaičnom pregledu programa vaninstitucionalnog političkog obrazovanja sedme epizode edukativno-mozaične emisije „Promjena okvira“, emitirane 28. listopada 2016. na TV Istra, uskoro dostupne na SkriptaTV.

Vezani članci

  • 8. kolovoza 2014. Kapitalizam i negativni rast: teorem nemogućnosti + snimka tribine: “Dosta?: prirodna ograničenja ekonomskog rasta”
  • 17. listopada 2017.
    Featured Video Play Icon
    Dobar grad za sve – Laura Roth (Barcelona en Comú)
    Ovogodišnji zimski seminar Zelene akademije pod naslovom „Dobar grad za sve“ bavio se municipalnim politikama koje potiču demokratizaciju i održivi razvoj te predstavio neke od primjera dobrih praksi diljem Europe. Tom je prigodom Laura Roth, koordinatorica Odbora za participaciju građanske platforme Barcelona en Comú, izložila motivaciju i ciljeve platforme, kao i bitne okosnice iskustava takvog političkog djelovanja – mijenjanje političkog diskursa, primjenu participativne demokracije u gradskom vijeću Barcelone te principe i metode feminizacije politike i municipalizma kao potencijala za progresivne političke promjene. Pročitajte izvještaj s predavanja i pogledajte integralnu snimku!
  • 28. prosinca 2016. Kapitalizam je u konfliktu s planetom Pitanja prirodnog okoliša najčešće se promatraju u opreci spram pitanja društvenih odnosa. Pozicija čovjeka utoliko je ambivalentna jer ga se promatra i kao prirodno i kao društveno biće. Jedna od paradigmi koja nadilazi binarnu opreku priroda-društvo politička je ekologija, koja u svoj fokus stavlja povratnu vezu između društvenih odnosa i promjena u prirodnom okruženju. S Tomislavom Tomaševićem iz zagrebačkog Instituta za političku ekologiju razgovarali smo o historiji političke ekologije i njezinim temeljnim postavkama, razvojnoj putanji političke ekologije u Hrvatskoj, kao i o praktičnoj sprezi zajedničkih dobara (commons), klimatske pravde i pokreta odrasta (degrowth).
  • 25. siječnja 2011. Kapitalizam i hrana: neka jedu smeće!
  • 31. siječnja 2016. Kulturni materijalizam i politike identiteta Kako stvoriti univerzalni socijalistički projekt u kontekstu prioritiziranja „identitetskih politika“ danas je jedno od ključnih pitanja prilikom promišljanja lijevih progresivnih strategija otpora. Iz Up&Undergrounda 27/28 prenosimo prijevod teksta Richarda Seymoura o važnosti materijalizacije kulture i „identitetskih pitanja“ te neophodnosti da se u izgradnji univerzalnog političkog subjekta operacionalizira realno postojeća partikularna iskustva nepravde kao dio materijalnih procesa.
  • 11. prosinca 2017. Nismo svi u istom čamcu S Giacomom D'Alisom, ekološkim ekonomistom, političkim ekologom i višim istraživačkim suradnikom IPE-a za 2017./18., razgovarali smo o odnosu koncepta neograničenog ekonomskog rasta i stvarnosti ograničenih planetarnih resursa, ulozi kapitalizma u globalnim klimatskim promjenama, migrantskim politikama, konceptu odrasta (degrowth) te sužavanju proizvodne sfere naspram feminističkog jačanja društvene reprodukcije. Intervju je snimljen 2016. godine na Visu, za vrijeme Zelene akademije, a D'Alisa će u utorak 12. prosinca u Zagrebu održati predavanje pod naslovom „Odrast i država“.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 7. kolovoza 2016.
    Featured Video Play Icon
    Zelena akademija / zimski seminar
    Donosimo snimku jednodnevnog seminara "New Economic Thought, Policies and Practices for Green-Left Alliances" posvećenog promišljanju novih ekonomskih alternativa kao potencijalnih prostora suradnje zelenih i lijevih političkih pokreta širom Europe. Kroz tri panela i dva predavanja više od 60 participanata raspravljalo je o eurocentrizmu, mjerama štednje i demokratizaciji javnih usluga, socijalnoj državi, bezuvjetnom temeljnom dohotku, odrastu, samoupravljanju, zajedničkim dobrima, lijevim političkim snagama na europskoj (polu)periferiji i u Južnoj Americi, pitanju rada i duga, crpljenju prirodnih resursa, epistemičkim zajednicama te civilnom društvu kao ekonomskom subjektu.
  • 7. studenoga 2011. Snimke predavanjâ Tariqa Alija: The Arab Revolts: Results, Prospects, Lessons & The London Riots
  • 22. studenoga 2011. Snimke predavanja Alberta Toscana: Against Equality: From Right to Left i panela Transformations of Equality, 26.8.2011.
  • 21. prosinca 2016. Tehnooptimizam na staklenim nogama Davna je socijalistička želja da se automatizacijom procesa proizvodnje viška vrijednosti smanji vrijeme društveno potrebnog rada. Međutim, uloga novih tehnologija u kapitalističkim procesima proizvodnje, čija su rezultanta smanjenje cijene rada i povećanje efikasnosti proizvodnje, pokazuje suprotno. Uočimo li da brojne tehnologije koje koristimo – pa i one u čije emancipatorne potencijale polažemo mnogo nada – štetno utječu po naš prirodni okoliš, potrebno je promijeniti okvir u kojemu o njima raspravljamo. O odnosu tehnologije i kapitalizma, njezinim emancipatornim potencijalima, ali i zamkama u koje nas dovodi, razgovarali smo s Tomislavom Medakom iz zagrebačkog Multimedijalnog instituta.
  • 29. rujna 2011. Obrazovanje u doba mjera štednje
  • 31. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    O urbanim zajedničkim dobrima
    Prema procjenama UN-a, trenutno preko 50% svjetskog stanovništva živi u gradovima. Urbana populacija rapidno raste i predviđa se da će do 2030. godine čak 60% stanovništva obitavati u urbanim sredinama. Ove su statistike zabrinjavajuće jer veći dio urbanog stanovništva nema pristup čistom zraku, pitkoj vodi i sanitarnoj infrastrukturi. Donosimo intervju s Christianom Iaioneom, profesorom prava s rimskog sveučilišta LUISS Guido Carli i članom znanstvenog odbora organizacije LabGov (LABoratory for the GOVernance of the City as a Commons), te snimku njegova predavanja, održanog 25. ožujka 2017. godine u sklopu Zimskog seminara Zelene akademije na Plitvicama. Iaione je zagovornik ideje zajedničkih urbanih dobara kao odgovora na suvremene izazove urbanog života.
  • 31. prosinca 2017.
    Featured Video Play Icon
    Aktivisti su temelj političke stranke
    Za suvremena je društva karakteristično segmentiranje isprepletenih aspekata ljudskog života, pa se često i ekologija promatra kao zaseban pristup prirodi, odvojen od kulturnih, historijskih, političkih i ekonomskih aspekata. Donosimo snimku predavanja koje je predstavnik briselske zelene stranke Groen, Bruno de Lille, održao 24. ožujka 2017. godine na Plitvicama, u sklopu Zimskog seminara Zelene Akademije, u organizaciji Instituta za političku ekologiju. Tom smo prilikom s de Lilleom razgovarali o važnosti aktivizma za strukture predstavničke demokracije te o mogućnostima koje se nadaju angažmanom građana/ki kroz političku participaciju i političke stranke.
  • 11. prosinca 2016. Ljudi bez empatije su užasno problematičan društveni činilac Među izazovima suvremenog kapitalizma koji se nalaze na dnevnom redu evropske ljevice sve više i sve češće nalaze se i ekološka pitanja, odnosno takozvana zelena agenda. Važnu ulogu pritom igra politička ekologija, pristup usmjeren na klasnu analizu uzroka i posljedica ekoloških promjena. Uključivanjem takvog pristupa, ljevica nadograđuje registar tema kojima se bavi i svoju političku borbu proširuje na dosad zanemarivane probleme i populacije. O odnosu političke ekologije i ljevice, crveno-zelenoj privredi, socijalnoj inkluziji marginaliziranih društvenih grupa, ali i odnosu čovjeka prema drugim živim bićima razgovarali smo s Marijom Jakovljević, sociologinjom iz Beograda.
  • 22. ožujka 2015. Nicholas Kristof spašava svijet
  • 12. kolovoza 2009. Ljetna škola – Alain Bihr: Ljudski kapital
  • 17. svibnja 2015. Elon Musk spašava svijet?
  • 9. veljače 2011. Planet slumova (I)

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve