Što je teorija socijalne reprodukcije?

Ususret dvama predavanjima Tithi Bhattacharyje na ovogodišnjem 12. Subversive festivalu, donosimo prijevod kratkog intervjua u kojem pojašnjava što je teorija socijalne reprodukcije i tko proizvodi radnu snagu u kapitalizmu, upućujući nas na nužnost nadilaženja istraživačkog fokusa na obitelj te uključivanja šireg antisistemskog otpora kako u teorijsko tako u praktično feminističko djelovanje.

Featured Video Play Icon


Marksizam nas uči da je u kapitalističkom načinu proizvodnje žila kucavica sistema to što robu proizvode radnici i radnice, no teorija socijalne reprodukcije postavlja sljedeće pitanje: ako radnici i radnice proizvode robu, tko proizvodi njih? Dakle, teorija socijalne reprodukcije zapravo govori o društvenim procesima koji proizvode radnu snagu kao robu te o načinu na koji su oni povezani i isprepleteni s društvenim procesima kojima se proizvodi sva ostala roba. Ako radnica dolazi na svoje radno mjesto u 7 sati ujutro, a napušta ga u 5 sati popodne, onda je teorija socijalne reprodukcije narativ o onome što se događa prije 7 ujutro i nakon 5 popodne.
 

Prvi dio odgovora na pitanje „tko proizvodi radnicu“ poprilično je očigledan – budući da je imala krevet u kojem može prenoćiti, krov nad glavom gdje se taj krevet nalazi i dovoljno hrane da se prehrani, njezina se radna snaga regenerirala u dovoljnoj mjeri da u 7 ujutro može ponovo otići na posao. Slično tome, nakon 5 sati popodne, radnica dolazi kući i cijeli proces kreće iznova. Također, moguće je da joj njezini prijatelji ili članovi obitelji pružaju psihičku podršku nakon napornog dana na poslu, kako bi se ujutro mogla vratiti na radno mjesto. Ovime ukazujemo na onaj dio socijalne reprodukcije koji se odvija u privatnoj sferi, unutar obitelji, i taj je dio odgovora prilično razumljiv.

Dakle, teorija socijalne reprodukcije polazi od toga da postoji izravna biološka reprodukcija radničke klase koja se odvija kroz rađanje u okviru obitelji, i sugerira da je to jedan od ključnih mehanizama reprodukcije radničke klase. Međutim, naravno, drugi dio odgovora na pitanje „tko proizvodi radnicu“ glasi da reprodukcija radničke klase u obitelji nije jedini način na koji se radnička klasa reproducira u društvenom kontekstu – imigracija i ropstvo neke su od glavnih metoda zadržavanja ljudi kao radne snage unutar nacionalno definiranih granica.

Po čemu se teorija socijalne reprodukcije razlikuje od feminističke teorije u širem smislu?

Prije pojave teorije socijalne reprodukcije, brojne su feministkinje prepoznavale važnost bavljenja pitanjima privatizirane socijalne reprodukcije – kućanskog rada, rada unutar obitelji itsl. – podvrgavajući ih teorijskom razmatranju te iznimno važnim, kreativnim istraživanjima. Mnoge feministkinje ustvari smatraju da je pitanje socijalne reprodukcije svedeno na obitelj, i da bismo se u svojem teorijskom radu trebale baviti isključivo njome.

Međutim, druge teoretičarke socijalne reprodukcije, među koje ubrajam i sebe, smatraju da je pitanje socijalne reprodukcije puno šire od obitelji (nastojimo to adresirati i u knjizi Social Reproduction Theory, Pluto, 2017). Primjerice, mehanizmi reprodukcije radničke klase nisu uvjetovani isključivo radom koji se obavlja unutar obitelji, nego i pristupom pojedine zajednice vodnim resursima. Prisjetimo se samo Flinta u Michiganu ili Detroita, gdje su na pitanje pristupa vodi uvelike utjecale klasne i rasne dimenzije u tom dijelu zemlje. Nadalje, kakav je sustav javnih parkova dostupan djeci radničke klase? Kakav zdravstveni sustav postoji u ovoj zemlji, ima li mu radnička klasa pristup?

Dakle, ovi su javni servisi, odnosno javne socijalizirane usluge, također ključan dio socijalne reprodukcije radničke klase, kako jasno tvrdimo u knjizi, pokušavajući promisliti različite kapitalističke društvene odnose koji zapravo reproduciraju radničku klasu. Smatram da je glavna lekcija koju smo usvojile radom na knjizi spoznaja da je kapitalizmu potreban stabilni set društvenih odnosa kako bi se mogao reproducirati, a nadam se da će to biti i glavna lekcija idućoj generaciji istraživačica i istraživača te aktivistkinja i aktivista koje će se baviti teorijom socijalne reprodukcije.

Kapitalizmu su za reprodukciju potrebni određeni oblici radne discipline i određene vrste političkih formacija. Teorija socijalne reprodukcije poučava nas da je svaki trenutak u kojem te društvene odnose uspostavlja kapitalizam ujedno i prilika za njihovo obustavljanje. Dakle, svaka borba za stanovanje, besplatni pristup zdravstvenoj skrbi i čistu vodu potencijalno ima klicu i može poprimiti oblik šire antisistemske borbe. Ovo je najvažnija pouka koju možemo izvući iz teorije socijalne reprodukcije, uz nadu da će je ljudi dalje razvijati, kako u svojem istraživačkom radu, tako i na ulicama.





Izvorno objavljeno na YouTube stranici izdavačke kuće Pluto Press 22. studenog 2017.

S engleskog prevela Ivana Jandrić.







Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2019. godinu.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Socijalna reprodukcija: izvor života u kapitalizmu Kapitalistički status quo, odnosno mogućnost nastavka globalne proizvodnje i akumulacije kapitala inherentno je vezana uz oblike discipliniranja reproduktivne sfere. U periodima ekonomskih kriza kapital pojačano spušta cijenu nadnice te prebacuje troškove egzistencije na produktivni, a osobito reproduktivni rad, temeljni resurs te „historijski i analitički preduvjet kapitalističkog načina proizvodnje“.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 19. prosinca 2018. Nova klasna politika: perspektiva protiv desnih i neoliberalnih pripovijesti Uspon desnog populizma dio europske ljevice prepoznao je i kao indikator vlastite slabosti i povijesne erozije značaja. Da ljevica nema monopol na artikulaciju socijalnog pitanja nije nova lekcija. No ono što je relativno novo jest da ga je ljevica posljednjih desetljeća u sve manjoj mjeri postavljala. Ovako glasi kritička dijagnoza autora poput francuskog sociologa Didiera Eribona. Objavljivanje njemačkog prijevoda njegove sociološko-autobiografske monografije Povratak u Reims inicirao je 2016. godine opsežne rasprave unutar njemačke ljevice. Mnogi su usvojili Eribonovu dijagnozu i plediraju za povratak klasnoj politici, dok drugi upozoravaju na opasnost rehabilitacije starog klasnog redukcionizma i olakog dezavuiranja desetljeća nastojanja oko rodnih i manjinskih pitanja. Formuliran unutar tih rasprava, pojam „Nove klasne politike“ teži integraciji klasnog i „identitetskih“ pitanja kao temelja obnove integrativne lijeve politike, koja se mora suprotstavljati i desnim i neoliberalnim narativima. Pročitajte prijevod teksta Sebastiana Friedricha.
  • 26. prosinca 2017. Od socijalne države do socijalne majke U interesu kapitala i nacionalnih država, populacijske politike sve više posežu za instant socijalnim mjerama i jačanjem uloge obitelji i porodice, restrikcijama u području reproduktivnog zdravlja, te radu migrantkinja i migranata u komodificiranoj sferi društvene reprodukcije. O raznim načinima proizvodnje i oblicima zasnovanosti režimâ materinstva, njihovim ulogama u proizvodnji rodno uvjetovane prekarnosti u vrijeme krize kapitalizma i konzervativnog napada na reproduktivna prava te neophodnosti socijalizacije polja reprodukcije, razgovarale/i smo s Anom Vilenicom, historičarkom i teoretičarkom umjetnosti iz Beograda te istraživačicom na London South Bank Universityju.
  • 25. siječnja 2016. Prema ekonomiji brige za druge U drugom dijelu razgovora o bezuvjetnom temeljnom dohotku sugovornice propituju kako različiti konceptualni i implementacijski okviri BTD-a adresiraju pitanja neplaćenog kućanskog rada, migrantske krize te institucionalnih ograničenja (depolitiziranog) volonterskog rada, pokušavajući utvrditi univerzalni i društveno transformativni potencijal zahtjeva za BTD-om kao ulazne točke u antiproduktivističku ekonomsku paradigmu koja bi na prvo mjesto postavila reprodukciju života: "Ako BTD zamišljamo kao mjeru kojom želimo ostvariti tranziciju u društvo koje se temelji na ekonomiji reprodukcije i brige za druge, to znači da težimo za time da dekomodifikacija rada otvori prostor za prakse solidarnosti koje su više od krpanja rupa u postojećem sustavu."
  • 31. prosinca 2018. Solidarnost na institucionalnoj vjetrometini Donosimo vam kratak etnografski rad o iskustvu agencijskog čišćenja. Autorica je čistila jednu njemačku drogeriju u Zagrebu tokom dva mjeseca početkom 2018. godine. Kroz prikaz svakodnevice agencijskih čistačica, rad ukazuje na sustavna ograničenja koja priječe uspostavljanje radničke solidarnosti. Tekst je nastao kao završni rad u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 17/18, uz mentorstvo Karoline Leaković.
  • 31. prosinca 2018. Feministička internacionala: Preuzimanje i prevrednovanje štrajka Štrajk, kao jedan od radikalnih instrumenata radničke borbe, danas je sveden na reformističke akcije sindikalno organizirane radne snage koja od države i kapitala pokušava ispregovarati sektorske ustupke za svoje članove_ice. Međunarodni štrajk žena, koji je prvi puta organiziran 8. marta 2017. godine, progovara o ženskoj borbi kao klasnoj borbi, uključujući u pokret različite radničke realnosti, one nezaposlenih i trans osoba, migranata i kućanica, žena koje trpe nasilje i domorodačkog stanovništva kojem je oteta zemlja zbog štetnih ekoloških projekata. Na koji način revolucionirati prakse feminističkog pokreta temeljem borbe protiv rodne i kolonijalne podjele rada koje su ključne za kapitalističku eksploataciju, pročitajte u tekstu Verónice Gago.
  • 26. prosinca 2018. Učiteljski štrajk je ženski štrajk Nekoliko desetljeća postsocijalističke neoliberalne tranzicije u Litvi, praćene rapidnom urbanizacijom i konstantnim iseljavanjem stanovništva, dovelo je sustav javnih usluga, a naročito obrazovanja, pred sâm rub kolapsa. Nastavnice i nastavnici, frustrirani niskim plaćama i sve nesigurnijim uvjetima rada, tekuću su godinu bili primorani zaključiti višetjednim štrajkom i zauzimanjem zgrade resornog ministarstva, u pokušaju da se njihova prava uvaže. Pročitajte prijevod kratkog pregleda pozadine prosvjedne akcije i stanja u litvanskom sektoru obrazovanja.
  • 31. prosinca 2018. Pobijedimo „udarnički rad“: lansiran novi sindikat radnika u industriji kompjuterskih igara Digitalne informacijske tehnologije u posljednjih su nekoliko desetljeća doživjele nezapamćen procvat, zbog čega mnogi mladi ljudi svoju karijeru traže upravo unutar sektora kreativnih industrija. Međutim, u iznimno prekarnim uvjetima rada koji ondje u pravilu vladaju, inicijalni entuzijazam i strast za programiranjem neminovno smjenjuju osjećaji zamora i razočaranja. Pročitajte prijevod kratkog članka koji donosi priču o začecima sindikalnog organiziranja britanskih radnika_ica u industriji razvoja računalnih igara.
  • 9. studenoga 2017. Administracija klasnog sukoba Sfera civilnog društva i njegovih organizacija strukturno je mjesto u kapitalističkim društvima, koje se legitimira kao prostor gdje raznorodni subjekti imaju priliku utjecati na artikulaciju i mobilizaciju javnog mnijenja. O autonomiji i dosegu civilnog društva te nužnosti historizacije njegove uloge i područja djelovanja u konkretnim društvenim borbama, razgovarali smo s Lidijom Krienzer Radojević, teoretičarkom i aktivistkinjom organizacije za prava kulturnih radnika IG Kultur Steiermark, jednom od sudionica ovotjednog mikropolitičkog seminara kustoskog kolektiva [BLOK] „Infrastrukture u kulturi“.
  • 26. siječnja 2017. Rod kao društvena temporalnost: Butler (i Marx) Autorica donosi neke od važnih teorijskih i analitičkih uvida za razumijevanje rodne i spolne opresije, ukazujući na vezu između temporalnosti i kapitalističke eksploatacije. Na primjeru analize performativnosti roda (Judith Butler), Arruzza ukazuje i na njezin temeljni propust. Butler temporalnosti pristupa na ahistorijskoj, apstraktnoj razini, oslanjajući se primarno na lingvistički pristup društvenim praksama, zanemarujući pritom materijalne i ekonomske aspekte potonjih. Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Jane Pamuković u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo dr. sc. Ankice Čakardić.
  • 11. svibnja 2015. Još jednom o kućanskom radu
  • 24. srpnja 2013. Nepodnošljiva lakoća društvene reprodukcije
  • 11. rujna 2015.
    Featured Video Play Icon
    Marksizam i podčinjavanje žena
    Pogledajte snimku predavanja Lise Vogel, održanog u sklopu programa konferencije 8. Subversive festivala. Nakon izlaganja u kojem je naznačila glavne teze koje iznosi u svojoj knjizi, kontekst u kojem je knjiga izvorno nastala i njezinu dosadašnju recepciju, Vogel u raspravi s moderatoricom Ankicom Čakardić i publikom govori o konceptima intersekcionalnosti i patrijarhata, teorijskoj rigoroznosti i empirijskim istraživanjima te budućnosti marksističkog feminizma.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve