Iz medija – suspenzija blokade: 29. i 30. svibnja

Business.hr: Primorac imenovao povjerenstvo za novi zakon o visokom obrazovanju
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac imenovao je Povjerenstvo za izradbu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju, potvrđeno je danas u Ministarstvu.

Glas Slavonije: 34 dana koja su promijenila Hrvatsku
Studenti više ne spavaju “zimski san”. Po tradiciji najaktivniji, a u hrvatskoj praksi najpasivniji dio društva, nakon desetljeća “mirnog suživota” sa sustavom, napokon je pokazao zube borbom za besplatno školstvo, te drugim zahtjevima poput reforme nakaradnog Bolonjskog procesa. Na početku ih je malo tko ozbiljno shvaćao. Kao, uostalom, i maturante lani. No, poslije 34 dana blokade zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koju su u kraćem razdoblju primijenili i njihovi kolege s drugih fakulteta i sveučilišta, jasno je da se ne radi o običnoj dječjoj igri, kako su neki u prvim danima komentirali akciju studenata, nego o najozbiljnijoj društvenoj akciji.

Index.hr: Batinom protiv studentske pobune
Dok poznati slovenski sociolog Rastko Močnik govori o pobuni hrvatskih studenata kao demokratskoj inovaciji od svjetskog značaja, u Hrvatskoj se inoviraju načini kako se na nju nabaciti s što više blata i gnojnice. Izgleda da u ovoj zemlji postoji spremnost nakeljiti naljepnicu “kupujmo hrvatsko” na koješta. Ali kada se pojavi nešto doista vrijedno, nešto što bi trebalo staviti u izlog i pokazivati svijetu, već će se naći oni koji će u taj izlog pljunuti. Ili i baciti ciglu.

Jutarnji list: Besplatan studij platit će siromašni
Filozof Neven Sesardić uključuje se u polemiku o besplatnom školovanju i tvrdi: besplatno školovanje ne postoji kao ni besplatan ručak.

MojPosao: Trećina mladih zna što želi raditi nakon školovanja
Trećina mladih u Hrvatskoj točno zna što želi raditi nakon školovanja, a velika većina (80 posto) bi radije ostala i radila u Hrvatskoj, nego otišla u inozemstvo. Pokazalo je to istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih koje je portal MojPosao proveo u sklopu 8. hrvatskog Dana Karijera održanog u svibnju.

Monitor.hr: HND i SNH upozoravaju na krizu medija i traže političku potporu za rješavanje problema
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) predložili su danas saborskim odborima za informiranje, informatizaciju i medije te za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da do sredine srpnja održe tematske sjednice na kojima bi se raspravljalo o profesionalnoj i ekonomskoj krizi hrvatskih medija koja, po mišljenju novinarske strukovne udruge i sindikata, prijeti slabljenju demokracije i pluralizma te jačanju korupcije u zemlji.

Novi list: Imenovano Povjerenstvo za promjenu zakona o visokom obrazovanju
Ministar znanosti, obrazovanja i športa imenovao je spomenuto povjerenstvo na osnovi zaključaka Rektorskog zbora od 28. travnja, kad je predloženo da se pristupi promjeni zakonske legislative o visokom obrazovanju kojom će se definirati novi sustav studiranja i sudjelovanja u troškovima studiranja. Također svim će se socijalnim kategorijama omogućiti jednak pristup visokom obrazovanju primjenom novog sustava stipendiranja i kreditiranja.

T-Portal: Studenti od Merkel tražili ukidanje školarina
Njemačka kancelarka Angela Merkel iznova je u govoru o smjernicama europske politike na Humboltovu sveučilištu u Berlinu u srijedu odbacila mogućnost brza proširenja EU-a, izrazivši uvjerenost da će Irci na referendumu planiranu za jesen ove godine prihvatiti Lisabonski sporazum. Kancelarkin su govor u nekoliko navrata prekidali studenti prosvjedujući zbog teškog položaja visokog školstva te su tražili ukidanje školarina na njemačkim sveučilištima.

Vjesnik: Štrajk studenata – što je ostalo?
Možda naši studenti nisu realni, ali svojom kritikom i svojim zahtjevima prisiljavaju sve nas da se zamislimo nad onim što se događa u visokom školstvu.

Vjesnik: Kupovanje vremena
Bit će pogrešno ako proljetna pobuna hrvatskih studenata posve izmakne pozornosti javnosti jer je prestala biti vidljiva. Statistički uzevši, mali dio studenata koji je u njoj sudjelovao, možda bolje kazati koji ju je organizirao, tvrdi kako je prekid pobune ionako tek privremen, ali kada kažemo da je pobuna prestala biti vidljiva, a nije »prekinuta«, ne mislimo na taj njen manifestacijski karakter.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve