Tuzla: o stanju na Univerzitetu iz prve ruke

Kolega Gordan Isabegović,student Univerziteta u Tuzli, šalje nam izvješće o prošlom, trenutnom i budućem stanju na tom univerzitetu s posebnim osvrtom na jednodnevnu blokadu (petak, 5. lipnja) Filozofskog fakulteta u Tuzli i na probleme s kojima su se susreli tijekom blokade.


Blokada Rektorata i Filozofskog fakulteta u Tuzli, te osnivanje studentskog plenuma, u bosanskohercegovački akademski, ali i aktivistički život, uvodi potpuno novi metod studentske borbe. Možemo slobodno reći da u Bosni i Hercegovini postoji više obrazovnih sistema, deset kantonalnih u Federaciji, te jedan u Republici Srpskoj, koji su formalno regulisani nedavno donešenim Zakonom o visokom obrazovanju na državnom nivou. Studentski aktivizam do sada se svodio na sporadične i nedovoljno artikulisane reakcije studenata pojedinih odsjeka na nedostatak ispitnih rokova ili slične probleme, koje su samo optimistima pružale nadu da će studenti u Bosni i Hercegovini uskoro preuzeti ulogu pokretačke snage suštinskih promjena u bh. društvu. Građanke i građani Bosne i Hercegovine hronično boluju od straha od autoriteta, bez obzira koje vrste, koji kasnije rezultira opštom apatijom i nedostatkom volje za uključenjem u javni život i procese odlučivanja, što se najslikovitije odražava poznatim opravdanjem vlastite inferiornosti: „Ja sam ne mogu ništa promijeniti“.

U ovakvoj situaciji i položaju studenata u zemlji, blokada tuzlanskih studenata i osnivanje plenuma od mnogih je shvaćen kao subverzivno djelovanje gomile agresivnih i pretjerano bučnih buntovnika, koji blokiraju nastavu, jer „ne žele uzeti knjigu u ruke“. Studenti se suočavaju s otporom najvećeg broja profesora, administracije Univerziteta, te studentske Unije, koja se već godinama isprofilisala u poltronsku i korumpiranu organizaciju karijerista, od koje studenti više ni ne očekuju aktivan angažman za ostvarivanje njihovih prava. Studentski aktivizam u Tuzli se do ove godine odvijao pod okriljem nekoliko omladinskih nevladinih organizacija, koje su uspijevale barem ukazati na osnovne probleme s kojima se susreću studenti. Brojni protesti, kampanje i ulične akcije, uspjele su mobilizovati izvjestan broj studenata, ali je bilo jasno da nevladine organizacije, koliko god bile korisne, ne mogu postati legitiman model studentskog organizovanja.

Pokušaj menadžmenta Univerziteta da neosnovano naplati dodatne školarine od samofinansirajućih studenata bio je razlog koji je 1500 tuzlanskih studenata izveo na ulice, u gotovo cjelodnevnu blokadu Univerziteta, Vlade Tuzlanskog kantona i cijelog grada. Rektor je pred prepunim amfiteatrom priznao grešku, obećao da će odluka o školarinama biti povučena, a studenti su, osim zaštićenog prava, dobili i jasan osjećaj da organizovani i odlučni postaju snaga koja može ostvariti zacrtani cilj. Studentski protest krajem januara bio je sigurno najveći poslijeratni studentski protest u državi. Teško je reći koliko je uspjeh ovog protesta utjecao na razmišljanje i stav studenata, ali rezultat i osjećaj konkretnih promjena sigurno je dao motiv i podsticaj budućim studentskim aktivnostima.

Nedodjeljivanje Kasarne „Husein Gradaščević“ Univerzitetu u Tuzli i činjenica da Unija studenata već godinama ne predstavlja tuzlanske studente bili su glavni razlozi za jednodnevnu blokadu fakulteta i osnivanje plenuma u petak, 5. juna. Istina je da je nedostatak vremena i kapaciteta za informisanje učinio da veliki broj studenata i veliki dio javnosti nema jasnu sliku o tome šta će se odvijati i koji su glavni zahtjevi blokade. Ipak, ovo je ideja koja se još treba razvijati prije nego plenum postane u potpunosti legitimno predstavničko tijelo, o čijem će radu i načinu djelovanja biti upoznati apsolutno svi studenti Univerziteta u Tuzli. Bez obzira na izvjesne nedostatke, oko 400 studenata blokiralo je tokom cijelog poslijepodneva rad Filozofskog fakulteta i Rektorata, te ogromnom većinom uspostavilo studentski plenum, proglasilo Uniju nelegitimnom za predstavljanje plenuma, usvojilo zahtjeve za dodjelu Kasarne Univerzitetu, te besplatno školstvo, smjernice i strategiju za ostvarivanje ovih zahtjeva, te definisalo odnos prema medijima. Predstavnici Unije studenata su na samom početku pokušali spriječiti održavanje plenuma, metodama koje su ispod osnovnog, ne akademskog, nego i civilizacijskog nivoa, tako što su samoinicijativno oduzeli mikrofone moderatorima i osporavali legitimitet plenuma, na što su studenti odgovorili zvižducima i crvenim kartonima.

Sam plenum je pokazao nekoliko problema s kojima će se ovakav oblik djelovanja i organizovanja susretati. Prvi je nedostatak podrške dijela studenata, od kojih se ne očekuje solidarnost, s obzirom da su postavljeni zahtjevi i u njihovom interesu, već barem prešutna podrška. Nažalost, dio studenata se i medijima požalio kako su „blokadom uskraćena njihova prava na školovanje“. Za očekivati je da će značaj plenumskog organizovanja, u mjesecima koji dolaze, biti promovisan na pravi način, te da se već na jesen može očekivati masovna podrška studenata u borbi za Kasarnu i besplatno školstvo

Drugi problem, s kojim se plenum suočio već na samom početku, su mediji. Pored toga što su verbalni sukob sa Unijom sa početka plenuma istakli kao najznačajniju vijest, a potpuno izostali sa konstruktivne rasprave koja je uslijedila nakon incidenta, predstavnici medija su zamjerili studentima odbijanje davanja bilo kakvih izjava prije usvajanja zaključaka i donošenja zvanične odluke o saradnji sa medijima. Ogromna većina je odlučila da plenum sa medijima komunicira putem interneta (pozivanje i objavljivanje zaključaka i aktivnosti), te čitanjem donesenih odluka i planiranih aktivnosti nakon svakog narednog plenuma. Iako će za potrebnu agresivnu medijsku kampanju trebati više od ovoga, ograničena komunikacija, temeljena na jasnim zahtjevima, onemogućit će bilo kakve pokušaje manipulacije, koje se, naročito tokom samog uspostavljanja, moraju izbjeći. Neprofesionalnost i apsolutna neinventivnost najvećeg broja medija u Bosni i Hercegovini, u prvim mjesecima će stvarati sliku o studentima kao „buntovnicima, koji se boje lično istupiti pred kamere te u velikoj grupi umanjuju vlastitu odgovornost“. Princip direktne demokratije trenutno nije poznat predstavnicima medija, te možemo samo očekivati da će u periodu ispred nas morati prihvatiti novi model, naročito kada shvate sve prednosti te brojnost studenata koji će prihvatiti novi oblik organizovanja.

Na kraju je neohodno istaći da je blokada izvedena i plenum osnovan u najgorem mogućem momentu, neposredno prije ispitnih rokova, mjesec prije ljetne pauze, te dvije sedmice nakon ostavke federalnog premijera, od koje direktno zavisi donošenje odluke o dodjeli Kasarne. Ovoga su svjesni i studenti koji su učestvovali u radu plenuma, ali koji su spremni period do ljetne pauze iskoristiti za uspostavljanje strukture, načina rada i promociju plenuma, te od oktobra konkretno krenuti s jasnim djelovanjem ka dodjeli Kasarne i besplatnom obrazovanju.

Gordan Isabegović

Vezani članci

  • 25. listopada 2020. Borba radnica i radnika iz Lancashirea protiv ropstva "Buržoazija je znala da će ukidanje ropstva potaknuti radničku klasu na borbu protiv vlastitog nadničkog ropstva. Vlasnici mlinova organizirali su sastanak kako bi pridobili podršku za Jug te okrivili ciljeve Sjevera za patnju tekstilnih radnica i radnika. Njihova su se nastojanja pokazala jalovima jer je radnička borba protiv kapitalizma bila povezana s borbom za ukidanje ropstva. Radnice i radnici zaposleni u industriji pamuka okupili su se 31. prosinca 1862. godine u mančesterskom Free Trade Hallu ne bi li izglasali nastavak podrške blokadi. Odbili su pomaknuti ijednu balu pamuka s Juga, iako im je ta odluka prouzrokovala ogromne teškoće, znajući da su ruke koje su zadnje dirale taj pamuk bile ruke robova."
  • 25. listopada 2020. Devet načina na koje modna industrija uništava planet "Eko-moda je rastući trend, ali etički integritet nije se pokazao dovoljnim poticajem za ostvarivanje radikalne promjene. Marke poput Stelle McCartney ili People Tree bave se pitanjima kao što su pesticidi, organske tkanine, životinjska dobrobit i recikliranje, a njihovi osnivači_ce žele stvoriti bolji svijet. Međutim, iako ovakva poduzeća nedvojbeno imaju utjecaj na živote koje dotiču, ne adresiraju sistem kao cjelinu. Mnogo ove odjeće je skupo jer je proizvodnja prema etičkim standardima u kapitalizmu skupa. Nema svatko sredstva da je kupi. Moglo bi se argumentirati da se time što se osigurava tržišna niša za nekolicinu koja si može priuštiti brinuti za planet i ljude, potiče manje skrutiniziranja i pritiska na ostatak tržišta, koji ne samo da nitko ne dovodi u pitanje, nego se u određenim njegovim dijelovima čak i naslađuje neetičkim pozicijama, poput krznara koji hotimice koriste ugrožene životinje"
  • 18. listopada 2020. Ne možemo zaustaviti klimatske promjene bez klasne borbe "Novo izvješće ukazuje na to da je 1% najbogatijih na svijetu odgovorno za dvostruko više emisija stakleničkih plinova od cijele donje polovice planeta. Zaključak je jasan – kako bismo se borili protiv klimatskih promjena, moramo se boriti protiv vladajuće klase."
  • 18. listopada 2020. O nadolazećoj propasti akademske radničke klase "Zbog prekarnosti i niskih plaća na modernim sveučilištima, mlade akademske radnice i radnici često su prisiljeni raditi na više mjesta kako bi preživjeli. Ako se neoliberalne reforme nastave, budućnost je jasna: akademija će ponovo postati rezervat za društvenu elitu."
  • 18. listopada 2020. Na Zemlji je zabilježen dosad najtopliji rujan "Neviđeno visoke globalne temperature učinile su prošli mjesec najtoplijim rujnom od 1880. godine. 2020. godina će po svoj prilici biti jedna od tri najtoplije zabilježene godine."
  • 11. listopada 2020. Trumpove anti-trans mjere štite predrasude u doba pandemije COVID-19 "Trumpovo ukidanje povijesnih zaštita za transrodne populacije, određenih za Obame, nova je razina okrutnosti tijekom pandemije COVID-19, piše Kay Van Wey, odvjetnica iz odvjetničkog društva Van Wey, Presby & Williams."
  • 11. listopada 2020. COVID-19 i globalna ovisnost o jeftinom migrantskom radu "COVID-19 pandemija usmjerila je pozornost na strukturnu ovisnost svijeta o radu koji je moguće eksploatirati."
  • 11. listopada 2020. Nismo sišli s uma, nego smo ludi od bijesa "Marksistička analiza epidemije mentalnih bolesti nužno će je staviti na teret klasnom društvu i alijenaciji, te nepravdi i bijedi koje ono uzrokuje. Sølvi Qorda piše o prijekoj potrebi suočavanja s pitanjem mentalnih bolesti."
  • 4. listopada 2020. Jedan od načina odupiranja kapitalističkoj proizvodnji hrane "Agroekologija se oslanja na duboke sustave znanja kako bi suzbila štetu uzrokovanu kapitalističkim agrobiznisom."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve