Situacija na Universidade de São Paulo

Kao što smo više puta izvještavali na plenumu, proteklih smo tjedana pratili situaciju na sveučilištu USP (Universidade de São Paulo) u Brazilu. Nakon što su lokalne vlasti potpomognute federalnim policijskim snagama gotovo mjesec dana opstruirale opći štrajk na spomenutom sveučilištu i fizički ograničile mobilnost studenata i osoblja, dana 9. lipnja su studenti, njihovi profesori i građani izišli na ulice São Paula ne bi li senzibilizirali javnost i potakli raspravu o kršenju sveučilišne autonomije. Nakon brutalne policijske akcije kojom je prekinut mirni prosvjed građana te nasilno otuđeno Ustavom zajamčeno pravo na prosvjedovanje, plenum FFZG-a izglasao je upućivanje pisma podrške kolegama u São Paulu.

Uspostavljanje direktnog kontakta s očevicima događaja nije se odvijalo prema očekivanju pa smo upućivanje pisma i eventualne akcije solidarnosti odgodili do daljnjeg. Proteklih smo dana došli do potrebnih informacija te prvenstveno zahvaljujemo gostujućem profesoru na našem fakultetu koji je proslijedio kontakt kolege i prijatelja s matičnog sveučilišta u São Paulu. Potvrdile su se sumnje da odgovor koji smo čekali nije stizao zbog povećanog opreza na koji su studenti i profesori primorani. Iz načina na koji kolege opisuju situaciju u svom gradu iščitava se ozračje cenzure, straha, paranoje i krajnje nepovjerljivosti prema svima izvana. Isto vrijedi i za pružanje informacija. Rečeno nam je kako postoji snažna sprega lokalnih vlasti i medija, u što smo se uvjerili tražeći naslove vezane uz sporne odgađaje na brazilskim novinskim portalima. Iako su naši kontakti redom oduševljeni što se netko bavi njihovom pričom, tražili su da potvrdimo izvore i kako smo uopće došli od njih, dok je kolega iz skupine studenata koji su bili neposredni sudionici prosvjeda 9. lipnja naglasio kako radije ne bi pričao o spornom danu. Umjesto toga, uputio je na amaterski film koji su studenti snimili, a koji vam, uz pismo potpore koje će plenum FFZG-a poslati na USP, donosimo u nastavku:



Pismo podrške koje će sutra biti upućeno na službenu adresu sveučilišta USP.

Dragi kolege i kolegice!
Zgroženi smo vijestima o kršenju Vaših građanskih prava, koje je svoj vrhunac doseglo 12. lipnja ove godine. U nasilnoj policijskoj intervenciji nad pripadnicima mirnog prosvjednog skupa sastavljenog mahom od članova akademske zajednice grada Sao Paula očituje se ne samo samovolja lokalnih vlasti, već i nerazumijevanje ustavnih prava građana vlastite zemlje. Kao nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje suočeni smo sa sramotnim tretmanom akademske zajednice u matičnoj zemlji. Iako nad nama nije počinjeno fizičko nasilje, i sami smo osjetili težinu ignorancije od strane nadležnih, kao i brojne pokušaje da nam se oduzme politička snaga i društveni značaj. Smatramo da Vaša priča zaslužuje snažniji odjek, osobito nakon događaja koji su pokazali kako pokret udruženih studenata i djelatnika sveučilišta USP prekoračuje kontekst borbe za očuvanje sveučilišne autonomije. Ovim obraćanjem želimo izraziti bezrezervnu potporu u Vašim nastojanjima da sačuvate humano lice zajednice u kojoj se obrazujete te bavite znanstvenim i predavačkim radom. Također, divimo se Vašoj jedinstvenosti u zahtjevima naspram Uprave Sveučilišta i odluci da zajednički, kao studenti, profesori, znanstvenici te administrativno i pomoćno osoblje, nastupite ispred imena USP. Činjenica da ste nadišli međusobne razlike u vidu generacijskih odrednica, karijera, akademskg statusa i osobnih biografija predstavlja rijedak primjer građanske solidarnosti i implicira postojanje jedne realne društvene snage u usponu.
Jedan svijet, jedna borba. Obrazovanje nije na prodaju.
Studenti Filozofskog fakulteta, Zagreb, Hrvatska

Vezani članci

  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ "Uvođenje demokracije u raspravu o biopolitici, kako to čini Sotiris, svakako je potez u pravom smjeru, osobito u svjetlu činjenice da je Foucault prethodno formulirao neka biopolitička pitanja bez detaljne razrade filozofije biopolitike. To otvara mogućnost daljnjeg istraživanja u tom smjeru, ali istovremeno nas vraća na uvjetno rečeno stara pitanja epistemologije i političke teorije. Mnogi primjeri intelektualnog debakla u doba pandemije COVID-19 ukazuju da nedomišljenost temeljnih pretpostavki u kombinaciji s nedostatkom specifičnih znanja jamči intelektualnu regresiju. Teorijska i politička budućnost demokratske biopolitike u značajnoj mjeri ovisi o izbjegavanju uočenih zamki."
  • 20. prosinca 2020. Filipini: paralelne strukture u džunglama Na Filipinima i dalje traje jedan od najdugotrajnijih svjetskih revolucionarnih ustanaka, a uz nepoštivanje radničkih prava u zadnje vrijeme pojačana je i nasilna eksproprijacija zemlje autohtonih naroda, kao i ubojstva boraca i borkinja za zaštitu njihovih prava, te okolišnih aktivista. Kako komunistički gerilci opstaju u žrvnju između domaće fašistoidne vlasti Rodriga Dutertea i interesa stranih korporacija?
  • 20. prosinca 2020. „Budimo odgovorni_e“ Drugi val epidemije COVID-19 vladajuća garnitura u Sloveniji dočekala je uz prepune, neadekvatno opremljene bolnice i domove za starije, te istrage povezane uz indicije o korupciji pri nabavama maski i respiratora. Sve navedeno svjedoči o antisocijalnim politikama vlade i posljedica je višedesetljetne privatizacije zdravstvenog sustava, a nastavlja se kroz nove modele koncesija i privatizacija elemenata javne sfere. Autorica teksta, ujedno radnica visokoobrazovne ustanove, upozorava na licemjerni pristup ministarstva zdravstva, koje devet mjeseci nakon početka pandemije upućuje prosvjetnim radnicima i radnicama notu u kojoj se kroz opća mjesta objašnjava kako stati na kraj tobožnjoj neodgovornosti mladeži kao glavnom faktoru transmisije virusa.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve