Situacija na Universidade de São Paulo

Kao što smo više puta izvještavali na plenumu, proteklih smo tjedana pratili situaciju na sveučilištu USP (Universidade de São Paulo) u Brazilu. Nakon što su lokalne vlasti potpomognute federalnim policijskim snagama gotovo mjesec dana opstruirale opći štrajk na spomenutom sveučilištu i fizički ograničile mobilnost studenata i osoblja, dana 9. lipnja su studenti, njihovi profesori i građani izišli na ulice São Paula ne bi li senzibilizirali javnost i potakli raspravu o kršenju sveučilišne autonomije. Nakon brutalne policijske akcije kojom je prekinut mirni prosvjed građana te nasilno otuđeno Ustavom zajamčeno pravo na prosvjedovanje, plenum FFZG-a izglasao je upućivanje pisma podrške kolegama u São Paulu.

Uspostavljanje direktnog kontakta s očevicima događaja nije se odvijalo prema očekivanju pa smo upućivanje pisma i eventualne akcije solidarnosti odgodili do daljnjeg. Proteklih smo dana došli do potrebnih informacija te prvenstveno zahvaljujemo gostujućem profesoru na našem fakultetu koji je proslijedio kontakt kolege i prijatelja s matičnog sveučilišta u São Paulu. Potvrdile su se sumnje da odgovor koji smo čekali nije stizao zbog povećanog opreza na koji su studenti i profesori primorani. Iz načina na koji kolege opisuju situaciju u svom gradu iščitava se ozračje cenzure, straha, paranoje i krajnje nepovjerljivosti prema svima izvana. Isto vrijedi i za pružanje informacija. Rečeno nam je kako postoji snažna sprega lokalnih vlasti i medija, u što smo se uvjerili tražeći naslove vezane uz sporne odgađaje na brazilskim novinskim portalima. Iako su naši kontakti redom oduševljeni što se netko bavi njihovom pričom, tražili su da potvrdimo izvore i kako smo uopće došli od njih, dok je kolega iz skupine studenata koji su bili neposredni sudionici prosvjeda 9. lipnja naglasio kako radije ne bi pričao o spornom danu. Umjesto toga, uputio je na amaterski film koji su studenti snimili, a koji vam, uz pismo potpore koje će plenum FFZG-a poslati na USP, donosimo u nastavku:



Pismo podrške koje će sutra biti upućeno na službenu adresu sveučilišta USP.

Dragi kolege i kolegice!
Zgroženi smo vijestima o kršenju Vaših građanskih prava, koje je svoj vrhunac doseglo 12. lipnja ove godine. U nasilnoj policijskoj intervenciji nad pripadnicima mirnog prosvjednog skupa sastavljenog mahom od članova akademske zajednice grada Sao Paula očituje se ne samo samovolja lokalnih vlasti, već i nerazumijevanje ustavnih prava građana vlastite zemlje. Kao nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje suočeni smo sa sramotnim tretmanom akademske zajednice u matičnoj zemlji. Iako nad nama nije počinjeno fizičko nasilje, i sami smo osjetili težinu ignorancije od strane nadležnih, kao i brojne pokušaje da nam se oduzme politička snaga i društveni značaj. Smatramo da Vaša priča zaslužuje snažniji odjek, osobito nakon događaja koji su pokazali kako pokret udruženih studenata i djelatnika sveučilišta USP prekoračuje kontekst borbe za očuvanje sveučilišne autonomije. Ovim obraćanjem želimo izraziti bezrezervnu potporu u Vašim nastojanjima da sačuvate humano lice zajednice u kojoj se obrazujete te bavite znanstvenim i predavačkim radom. Također, divimo se Vašoj jedinstvenosti u zahtjevima naspram Uprave Sveučilišta i odluci da zajednički, kao studenti, profesori, znanstvenici te administrativno i pomoćno osoblje, nastupite ispred imena USP. Činjenica da ste nadišli međusobne razlike u vidu generacijskih odrednica, karijera, akademskg statusa i osobnih biografija predstavlja rijedak primjer građanske solidarnosti i implicira postojanje jedne realne društvene snage u usponu.
Jedan svijet, jedna borba. Obrazovanje nije na prodaju.
Studenti Filozofskog fakulteta, Zagreb, Hrvatska

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve