Javno priopćenje sekcije Sociologija prostora

Pročitajte javno priopćenje sociologa okupljenih u sekciji Sociologija prostora pri Hrvatskom sociološkom društvu kojim se daje potpora borbi za očuvanje javne pješačke zone u Varšavskoj ulici. “Slučaj Cvjetni prolaz može se promatrati i kao neravnopravan model nametnutog tzv. privatno-javnog interesa s minimumom javnog, a maksimumom privatnog interesa. Namijenjen je samo elitnom sloju stanovnika (novom društvenom sloju) kao ‘ključnim akterima ili nositeljima moći u urbanoj areni’. Može ga se prema postojećim teorijskim konceptima označiti i kao tip rekonstrukcije centra grada koju obilježava značajna uloga kapitala i investiranja, a zaboravlja interese građana.”


Očuvanje javnih interesa – primjer Varšavske ulice u Zagrebu

Ako se osvrnemo na trenutno stanje u procesu planiranja gradova u nas, pa tako i Zagreba očito je kako je planiranje postalo strogo tehnička djelatnost (samo arhitektonske, prometne i građevinske struke) dok su društveni aspekti planiranja ostali u drugom planu. Štoviše, moglo bi se reći da su gotovo potpuno izostavljeni iz procesa planiranja, te da se u njemu javljaju isključivo u obliku fraza ispražnjenih od značenja, koje najčešće služe da bi se opravdale intencije investitora. To znači i da su građani svjesno isključeni iz grada u kojem svakodnevno žive, te nemaju gotovo nikakav utjecaj na neposredno životno okruženje.

Javne rasprave nisu dovoljan mehanizam uključivanja javnosti, a njihov novi naziv ‘javni uvid’ objašnjava o čemu je zapravo riječ: javnost u vrlo kratkom roku ima mogućnost dobiti ‘uvid’ u ono što namjerava raditi netko tko nije ‘javnost’ (dakle, radi iz privatnog interesa). Nedovoljan utjecaj građana na razvoj neposrednog i šireg okruženja olakšava masovnu privatizaciju i komercijalizaciju prostora. Velik broj donedavnih javnih površina (parkova, obalnog pojasa, ruralnih krajolika, zelenih površina, šuma, igrališta, čak i trgova i dijelova ulica) privatiziran je ili smanjen u korist zadovoljavanja privatnih građevinskih, tj. poduzetničkih interesa. Tranzicijski kontekst društvenih promjena u prostoru doveo je do toga da se vrijednost prostora mjeri uglavnom postignutom cijenom po m2 te ga stoga određuje samo tržišna dimenzija. Ostale dimenzije prostora izgubile su na vrijednosti ili su ugrožene pa javna, povijesna, simbolička ili kulturna dimenzija postaju gotovo nevažne osim kada služe određenim privatnim interesima. To proizlazi iz necjelovitog pristupa prostornom planiranju u hrvatskom tranzicijskom kontekstu u kojem vodeću ulogu imaju političke i njima srodne stručne strukture društvene moći.

Smatramo da je pitanje javnog dobra i javnog interesa potrebno problematizirati, ali i štititi, danas kada se poduzimaju tako brojne mjere kojima je cilj da oni izgube značenje i važnost. Ovi su pojmovi za urbanu politiku grada Zagreba i donositelje odluka u njeno ime, čini se, posve izgubili na važnosti. Kako inače objasniti situaciju u zagrebačkom prostoru gdje smo svjedoci ‘poklanjanja’ dijela javnog prostora privatnom interesu?

Sociološka literatura, primjerice, definira ‘javno dobro kao takvo čija potrošnja ima kolektivno obilježje: potrošnja pojedinca ne smanjuje potrošnju drugih pojedinaca’ (Supek, 1987.). Upravo se u slučaju gradnje poslovno – stambenog kompleksa na zagrebačkom Cvjetnom trgu (Lifestyle centra, investitora T. Horvatinčića) radi o narušavanju javnih interesa i javnog dobra. Pješačka zona Varšavske ulice zbog gradnje podzemne garaže i ulaza u garažu izvan privatne parcele, ali u korist privatnog kompleksa, smanjuje se i dijelom ukida. Zbog projekta će se tako smanjiti ionako nedovoljna ukupna pješačka zona centra Zagreba te će se pretvoriti u prometnu ulicu.

Sve ovo utoliko više zabrinjava stoga što su središnja zagrebačka zona ili zagrebački donjogradski blokovi najatraktivniji dijelovi grada zbog višestrukih obilježja i kvaliteta, od povijesnih, spomeničkih, kulturnih i javnih do rezidencijalnih i parkovnih. Oni zaslužuju da se u njih ulaže jer trebaju rekonstrukciju i revitalizaciju da bi bili i dalje atraktivni, ali nikako ne zaslužuju destrukciju i ukidanje njihovog javnog interesa i obilježja.

Slučaj Cvjetni prolaz može se promatrati i kao neravnopravan model nametnutog tzv. privatno-javnog interesa s minimumom javnog, a maksimumom privatnog interesa. Namijenjen je samo elitnom sloju stanovnika (novom društvenom sloju) kao ‘ključnim akterima ili nositeljima moći u urbanoj areni’. Može ga se prema postojećim teorijskim konceptima označiti i kao tip rekonstrukcije centra grada koju obilježava značajna uloga kapitala i investiranja, a zaboravlja interese građana.

Zbog svega navedenoga tražimo očuvanje Varšavske ulice kao pješačke zone bez smanjivanja njene veličine u korist gradnje spomenutog kompleksa!


Sekcija Sociologija prostora pri HSD-u (Hrvatskom sociološkom društvu)
Amruševa 8, 10000 Zagreb
4. veljače 2010. Zagreb

Članovi sekcije Sociologije prostora pri HSD-u:

Nataša Bokan, prof., dr. sc. Ognjen Čaldarović, Kruno Kardov, prof., Marica Marinović Golubić, prof., mr. sc. Mirko Petrić, dr. sc. Saša Poljanec-Borić, dr. sc. Dušica Seferagić, dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac (predsjednica sekcije), Jana Šarinić, prof., dr. sc. Maja Štambuk, Tijana Trako, prof., Jelena Zlatar, prof. (tajnica sekcije), Milan Župančić, prof.

Vezani članci

  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve