Sveučilištima prijeti menadžerska ruka

Iz Slobodne Dalmacije od 7. svibnja 2011. prenosimo intervju s dr. sc. Moranom Čale o Inicijativi ‘Akademska solidarnost’ koja se postavila vrlo kritički prema novim zakonima ministra Fuchsa. “Novi zakoni uopće ne predviđaju besplatno školovanje niti onemogućuju komercijalizaciju, nego, naprotiv, sveučilišta, studente i znanstvene institute izručuju na milost i nemilost interesima privatnoga kapitala. Autori zakona zalažu se za uvođenje unitarnosti, čvrste menadžerske ruke i političkog nadzora nad sveučilištem.”


Prijedlog novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu ne prestaje izazivati negodovanja akademske zajednice. Štoviše, nedavna izjava ministra Radovana Fuchsa u kojoj je konstatirao da “svatko tko traži odbacivanje najnovijih zakona, time ujedno traži i odbacivanje besplatnog studija”, te da novi zakoni “povećavaju depolitizaciju i autonomiju sveučilišta i znanosti”, još je jače potaknula povezivanje velikog dijela akademskih građana da se izbore za istinu o novim zakonima. Dekani pravnih fakulteta pozvali su da se nacrti zakona odmah povuku iz procedure, kao i splitski Filozofski fakultet, koji je zatražio da se oni u potpunosti odbace, a oglasila se i Inicijativa “Akademska solidarnost”. Razgovarali smo s dr. sc. Moranom Čale, profesoricom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je članica Inicijative, o ključnim pitanjima spornih novih zakona.

Kako Inicijativa “Akademska solidarnost” komentira izmijenjene prijedloge zakona?

Suprotno ofenzivno propagiranim tvrdnjama ministra Fuchsa i MZOŠ-a, izmijenjeni prijedlozi zakona još uočljivije rade na progresivnom ukidanju već ionako slabog financiranja znanosti i visokog obrazovanja. Naime, zakoni uopće ne predviđaju besplatno školovanje niti onemogućuju komercijalizaciju, nego, naprotiv, sveučilišta, studente i znanstvene institute izručuju na milost i nemilost interesima privatnoga kapitala.

Kako to mislite?

Tobožnju autonomiju sveučilišta planiraju ostvariti tako što će bijednim financiranjem putem tzv. programskih ugovora Vlada i Ministarstvo sa sebe skinuti svu odgovornost za održavanje studijskih programa, ali će zauzvrat pojačati upletanje političkih struktura u rad sveučilišnih tijela. To bi navodno trebalo osigurati transparentno trošenje novca poreznih obveznika, za što te strukture valjda opunomoćuje iskustvo iznimno uspješnog nadzora nad trošenjem novca poreznih obveznika od strane javnih poduzeća, državne uprave i istaknutih visokih dužnosnika.

Mislite li da zakonske prijedloge treba u cijelosti odbaciti?

Najnoviji nacrti učvrstili su naše mišljenje da takve zakonske prijedloge treba potpuno odbaciti kao pogubne, ne samo za sustav znanosti i visokog obrazovanja, kao još jednoga javnog dobra koje se stavlja na rasprodaju, nego i za sam državni suverenitet.

Zakone smatrate atakom na državni suverenitet?

Da. Naime, preambule zakona pozivaju se na autoritet stranih financijskih i političkih institucija, poput Svjetske banke i OECD-a, kao i na zahtjeve tzv. europskoga istraživačkog prostora i “aktualne europske trendove” pretvaranja sveučilišta u korporacije te njihovih rektora u menadžere. Protiv toga su ustali i znanstvenici, profesori i studenti diljem Europe. Ovi zakoni gaze preko stavova mjerodavne akademske javnosti i interesa hrvatskih građana. Zanimljivo je što se npr. u preambuli Zakona o sveučilištu navodi mišljenje Magna Charta Observatory prema kojem se “osnovni princip sveučilišne autonomije ne primjenjuje samo na vanjske političke ili financijske utjecaje, nego također i na prijetnje koje su posljedica unutarnje fragmentacije”. Međutim, taj citat autorima zakona služi kao izgovor za uvođenje unitarnosti, čvrste menadžerske ruke i političkog nadzora nad sveučilištem.

Ključni dio citata, tvrdite, ignorira se…

Da, potpuno se zanemaruje smisao prvog dijela citata, tj. dio koji prenosi jedno od četiriju temeljnih načela bolonjske Magna Charta Universitatum iz 1988. godine, dokumenta na kojemu počiva bolonjski proces: “Da bi odgovorili potrebama svijeta koji ih okružuje, (sveučilišno) istraživanje i nastava moraju biti moralno i intelektualno neovisni o bilo kakvoj političkoj vlasti i ekonomskoj sili.” Na nepoštovanju tog dokumenta, kojega je potpisnica i Vlada RH, temelji se i nevjerojatna projekcija Vladina programa gospodarskog oporavka. On, naime, ovim zakonskim prijedlozima na pleća znanosti i obrazovanja stavlja zadaću da zemlju izvuče iz gospodarske krize, tj. da popravi sve ono što su dosad upropastili oni kojima je briga za gospodarstvo u opisu radnoga mjesta ili političke funkcije.

Hoće li biti štrajka?

U štrajk ćemo krenuti ako se ostvare ministrove prijetnje da će tri zakonska prijedloga ući u saborsku proceduru neovisno o mišljenju akademske zajednice. O svemu ćemo odlučiti na redovnim sastancima i izravnim konzultacijama sa članstvom u ostalim sveučilišnim gradovima u Hrvatskoj. Napominjem da će štrajk imati radni oblik, kakav dolikuje akademskoj zajednici.

Tvrdite da su stizale i prijetnje akademskoj zajednici iz NSZVO-a?

Da. NSZVO je akademske radnike optužio za neposluh prema vlasti, za otpor pozitivnim promjenama i napretku države, za pripremu nezakonitog štrajka, te ih zastrašivao mogućim gubitkom radnih mjesta i plaća, tvrdeći kako on ima monopol na štrajk. Također je kudio intelektualne sposobnosti i znanstvene domete akademske zajednice, te vrijeđao članstvo, kao i dostojanstvo svih, pa i međunarodno najuglednijih akademskih radnika i studenata. Budući da su zaposlenima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja tako oduzeta prava na zakonito zastupanje njihove volje i interesa, što je u konačnici moglo završiti i potpunim uništenjem autonomije hrvatskih sveučilišta i istraživačkoga rada, likvidacijom ustavom zajamčenih prava svih građana na visoko obrazovanje te bespoštednom rasprodajom još jednog javnoga dobra, Inicijativa “Akademska solidarnost” odlučila je utemeljiti sindikat doista neovisan o neoliberalnim interesima i političkim strankama.

Bez pravne osobnosti

Prof. dr. sc. Branko Grčić, dekan EFST-a:

Držimo da nije došlo do značajnijih promjena u novom prijedlogu zakona u odnosu na prijašnji, u onom dijelu u kojem smo dali primjedbe, a to se posebno odnosi na pitanje očuvanja pravne osobnosti fakulteta kao institucije s desetljetnom tradicijom. U novom zakonu nastoje nas, naime, svesti na sastavnice bez pravne osobnosti. To će bitno unazaditi našu fleksibilnost i autonomiju u donošenju bitnih strateških razvojnih odluka, a što nam je do sada donosilo i jamčilo visoku kvalitetu.

Vrlo uznemirujuće

Prof. dr. sc. Anka Golemac, dekanica PMF-a:

Neke stvari u nacrtu zakona djeluju uznemirujuće na sve nas, neke su pomalo neprecizne, neke neprirodne, mnoge od njih nejasne. Naime, promjene koje sugerira novi zakon su prevelike, a da nije jasno naglašeno kako će one zaživjeti u praksi i što će se iz njih izroditi.

O inicijativi u Splitu

Inicijativa ‘Akademska solidarnost’ na Sveučilištu u Splitu pokrenuta je prije mjesec i pol dana. Pokrenuli su je studenti s ciljem potpunog odbacivanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu. Trenutačno najveći broj članova Inicijative čine ljudi s Filozofskogg fakulteta u Splitu, a redovitim sastancima četvrtkom u Hrvojevoj 8 pridružili su im se kolege s Umjetničke akademije, PMF-a i FESB-a. Više podataka o peticiji i inicijativi može se naći na stranici https://sites.google.com/site/akadsolid/home.


Razgovor vodila: Ana Jerković

Vezani članci

  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ "Uvođenje demokracije u raspravu o biopolitici, kako to čini Sotiris, svakako je potez u pravom smjeru, osobito u svjetlu činjenice da je Foucault prethodno formulirao neka biopolitička pitanja bez detaljne razrade filozofije biopolitike. To otvara mogućnost daljnjeg istraživanja u tom smjeru, ali istovremeno nas vraća na uvjetno rečeno stara pitanja epistemologije i političke teorije. Mnogi primjeri intelektualnog debakla u doba pandemije COVID-19 ukazuju da nedomišljenost temeljnih pretpostavki u kombinaciji s nedostatkom specifičnih znanja jamči intelektualnu regresiju. Teorijska i politička budućnost demokratske biopolitike u značajnoj mjeri ovisi o izbjegavanju uočenih zamki."
  • 20. prosinca 2020. Filipini: paralelne strukture u džunglama Na Filipinima i dalje traje jedan od najdugotrajnijih svjetskih revolucionarnih ustanaka, a uz nepoštivanje radničkih prava u zadnje vrijeme pojačana je i nasilna eksproprijacija zemlje autohtonih naroda, kao i ubojstva boraca i borkinja za zaštitu njihovih prava, te okolišnih aktivista. Kako komunistički gerilci opstaju u žrvnju između domaće fašistoidne vlasti Rodriga Dutertea i interesa stranih korporacija?
  • 20. prosinca 2020. „Budimo odgovorni_e“ Drugi val epidemije COVID-19 vladajuća garnitura u Sloveniji dočekala je uz prepune, neadekvatno opremljene bolnice i domove za starije, te istrage povezane uz indicije o korupciji pri nabavama maski i respiratora. Sve navedeno svjedoči o antisocijalnim politikama vlade i posljedica je višedesetljetne privatizacije zdravstvenog sustava, a nastavlja se kroz nove modele koncesija i privatizacija elemenata javne sfere. Autorica teksta, ujedno radnica visokoobrazovne ustanove, upozorava na licemjerni pristup ministarstva zdravstva, koje devet mjeseci nakon početka pandemije upućuje prosvjetnim radnicima i radnicama notu u kojoj se kroz opća mjesta objašnjava kako stati na kraj tobožnjoj neodgovornosti mladeži kao glavnom faktoru transmisije virusa.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve