Irska: Što god činili, nemojte se razboljeti, nemojte ostarjeti i ne budite mladi

Irska je vlada 6. prosinca najavila nove i oštrije mjere štednje kroz novi godišnji proračun u kojem nisu predviđena redovita povećanja socijalnih davanja. Novi je proračun, skrojen po mjerama štednje, samo jedan od užasavajućih aspekata života u Irskoj 21. stoljeća, zemlji koju mori naizgled neizlječiva ekonomska depresija.


Irska je vlada 6. prosinca najavila nove i oštrije mjere štednje kroz novi godišnji proračun u kojem nisu predviđena redovita povećanja socijalnih davanja. Novi je proračun, skrojen po mjerama štednje, samo jedan od užasavajućih aspekata života u Irskoj 21. stoljeća, zemlji koju mori naizgled neizlječiva ekonomska depresija. Srezana su davanja za poljoprivredu, prijevoz, zdravstvo i obrazovanje. Povećan je iznos upisnina na fakultetima, a potpore za studente lošijeg materijalnog stanja se smanjuju. Uvedeni su porezi na gotovo sve: kako na posjedovanje kuće, tako i na vodu. Jedini porez koji nije uveden je onaj na češkanje guzice. Povećan je PDV, kao i porez na automobile. Divljački rezovi provedeni su i nad potporama invalidima, potporama samohranim roditeljima te naknadama umirovljenicima za potrošeno gorivo. Proračun za 2012. osigurao je samo jedno: u Irskoj će siromašni postati siromašniji. Vlada je za cilj novog proračuna odredila obnovu irske ekonomije i jačanje irskog društva, no istina je da će ga ovaj opaki program dubokih rezova i visokih poreza samo dodatno oslabiti.

Irska je vlada izjavila kako je kroz četiri godine, provođenjem oštrih mjera štednje, moguć oporavak zemlje. Kako je Irska i službeno ‘zemlja-program’, obavezni smo drugima polagati račune. O pitanjima unutarnje politike više ne odlučujemo u potpunosti sami. Kako bi ispunila financijske ciljeve postavljenje od strane trojke MMF-EU-ECB, irska je vlada donijela plan kojim bi 1,6 milijarde eura prikupila kroz poreze, dok bi dodatne 2,2 milijarde namaknula putem drakonskih rezova. Zdravstvo i obrazovanje samo su neki od sektora najviše pogođenih ovim rezovima. Dok u Irskoj stopa samoubojstava neprestano raste, provode se rezovi nad programima za pružanje psihološke pomoći. Također više ne možemo tvrditi kako smo otok svetaca i učenjaka, budući da nam se sustav obrazovanja urušava uslijed ovako okrutnih mjera štednje.

Prije no što je predstavljen irskoj javnosti, irski je proračun pregledao Bundestag. Čini se da nismo izgubili samo ekonomsku neovisnost, već i dostojanstvo. Naravno, javnost je negodovala, no poprilično mlako. Irski narod nije bio iznenađen time što netko poput Njemačke pregledava njegove račune i odlučuje što je za njega najbolje. Irska se poklonila Europi kao svom feudalnom gospodaru; ionako smo praktički dio njihovog ekonomskog carstva.

Pravi pobjednik ove ekonomske krize je Njemačka. Izlazi iz krize s jednom od najdinamičnijih europskih ekonomija i polako postaje jedna od najmoćnijih zemalja svijeta. Njemačku ne možemo okriviti za propast irske ekonomije – sami smo ju prouzrokovali kapitalističkom pohlepom i korumpiranošću – no Njemačkoj svakako pogoduje nesreća zemalja poput naše. Dok se u zemljama kao što su Španjolska, Irska i Portugal inzistira na spašavanju krupnih igrača, Njemačka ne prigovara budući da još uvijek profitira osiguravajući tržišta za svoju robu i, što je najvažnije, uživajući u niskim kamatnim stopama. Kako Njemačka raste, ostale zemlje, poput Irske, prisiljene su se smanjiti. Njemačko se ekonomsko carstvo širi Europom pod krinkom napora za ponovno europsko ujedinjenje.

Ironično je da je irska vlada proračun za 2012. donijela 6. prosinca, na devedesetu godišnjicu potpisivanja Anglo-irskog sporazuma koji je označio kraj rata za nezavisnost i postavio temelje za uspostavu djelomično nezavisne Irske Slobodne Države. Devedeset godina kasnije, britanske smo gospodare zamijenili MMF-om.

Proračun za 2012. donio je visoke poreze i okrutne rezove, što je dodatan poticaj ovoj generaciji da emigrira. Poruka za mlade na koje se odnosi ovaj proračun stoga je sljedeća: što god radili u Irskoj, nemojte se razboljeti, nemojte ostarjeti i nemojte biti mladi jer vam ove brutalne mjere štednje neće osigurati pristojan život na smaragdnom otoku.

Lily Murphy
S engleskog preveo Velimir Gašparac
Tekst u izvorniku objavljen je na MRZine, 13.12.2011.

Vezani članci

  • 31. listopada 2020. Živući pakao Morije i nasljeđe europskog kolonijalizma "Kada iz zgarišta Morije naprosto nastane Morija 2.0, sve se više čini da europski sistem sam održava vlastiti kontinuitet"
  • 25. listopada 2020. Borba radnica i radnika iz Lancashirea protiv ropstva "Buržoazija je znala da će ukidanje ropstva potaknuti radničku klasu na borbu protiv vlastitog nadničkog ropstva. Vlasnici mlinova organizirali su sastanak kako bi pridobili podršku za Jug te okrivili ciljeve Sjevera za patnju tekstilnih radnica i radnika. Njihova su se nastojanja pokazala jalovima jer je radnička borba protiv kapitalizma bila povezana s borbom za ukidanje ropstva. Radnice i radnici zaposleni u industriji pamuka okupili su se 31. prosinca 1862. godine u mančesterskom Free Trade Hallu ne bi li izglasali nastavak podrške blokadi. Odbili su pomaknuti ijednu balu pamuka s Juga, iako im je ta odluka prouzrokovala ogromne teškoće, znajući da su ruke koje su zadnje dirale taj pamuk bile ruke robova."
  • 25. listopada 2020. Devet načina na koje modna industrija uništava planet "Eko-moda je rastući trend, ali etički integritet nije se pokazao dovoljnim poticajem za ostvarivanje radikalne promjene. Marke poput Stelle McCartney ili People Tree bave se pitanjima kao što su pesticidi, organske tkanine, životinjska dobrobit i recikliranje, a njihovi osnivači_ce žele stvoriti bolji svijet. Međutim, iako ovakva poduzeća nedvojbeno imaju utjecaj na živote koje dotiču, ne adresiraju sistem kao cjelinu. Mnogo ove odjeće je skupo jer je proizvodnja prema etičkim standardima u kapitalizmu skupa. Nema svatko sredstva da je kupi. Moglo bi se argumentirati da se time što se osigurava tržišna niša za nekolicinu koja si može priuštiti brinuti za planet i ljude, potiče manje skrutiniziranja i pritiska na ostatak tržišta, koji ne samo da nitko ne dovodi u pitanje, nego se u određenim njegovim dijelovima čak i naslađuje neetičkim pozicijama, poput krznara koji hotimice koriste ugrožene životinje"
  • 18. listopada 2020. Ne možemo zaustaviti klimatske promjene bez klasne borbe "Novo izvješće ukazuje na to da je 1% najbogatijih na svijetu odgovorno za dvostruko više emisija stakleničkih plinova od cijele donje polovice planeta. Zaključak je jasan – kako bismo se borili protiv klimatskih promjena, moramo se boriti protiv vladajuće klase."
  • 18. listopada 2020. O nadolazećoj propasti akademske radničke klase "Zbog prekarnosti i niskih plaća na modernim sveučilištima, mlade akademske radnice i radnici često su prisiljeni raditi na više mjesta kako bi preživjeli. Ako se neoliberalne reforme nastave, budućnost je jasna: akademija će ponovo postati rezervat za društvenu elitu."
  • 18. listopada 2020. Na Zemlji je zabilježen dosad najtopliji rujan "Neviđeno visoke globalne temperature učinile su prošli mjesec najtoplijim rujnom od 1880. godine. 2020. godina će po svoj prilici biti jedna od tri najtoplije zabilježene godine."
  • 11. listopada 2020. Trumpove anti-trans mjere štite predrasude u doba pandemije COVID-19 "Trumpovo ukidanje povijesnih zaštita za transrodne populacije, određenih za Obame, nova je razina okrutnosti tijekom pandemije COVID-19, piše Kay Van Wey, odvjetnica iz odvjetničkog društva Van Wey, Presby & Williams."
  • 11. listopada 2020. COVID-19 i globalna ovisnost o jeftinom migrantskom radu "COVID-19 pandemija usmjerila je pozornost na strukturnu ovisnost svijeta o radu koji je moguće eksploatirati."
  • 11. listopada 2020. Nismo sišli s uma, nego smo ludi od bijesa "Marksistička analiza epidemije mentalnih bolesti nužno će je staviti na teret klasnom društvu i alijenaciji, te nepravdi i bijedi koje ono uzrokuje. Sølvi Qorda piše o prijekoj potrebi suočavanja s pitanjem mentalnih bolesti."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve