Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju

Sindikat visokog obrazovanja i znanosti “Akademska solidarnost” predstavlja akademskoj i široj javnosti, te akademskim i političkim institucijama svoju “Deklaraciju o znanosti i visokom obrazovanju”, pozivajući sve zainteresirane pojedince i institucije da se uključe u raspravu o “Deklaraciji” i o pitanjima kojima se ona bavi. U post je naknadno dodana i izjava Sindikata “Akademska solidarnost” povodom objavljivanja Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju.


Izjava u povodu objavljivanja Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju



Deklaracija o znanosti i visokom obrazovanju nastala je na temelju analize normativnog okvira i strateških dokumenata Republike Hrvatske, postojećih istraživanja, relevantne literature, rada u akademskoj zajednici i iskustva studiranja. Kroz kritiku ideologije ekonomskog redukcionizma, u okviru koje se hrvatski građani definiraju isključivo kao potrošači, poduzetnici i radna snaga, kao „ljudski resurs“, a studenti kao naizgled samostalni pojedinci i proračunati klijenti, u Deklaraciji se iznosi alternativni vrijednosni okvir i njemu pripadne definicije pojedinca i društva.

Deklaracija ukazuje na slijepa mjesta i nudi alternativu mehaničkom povezivanju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom, kao i uznapredovaloj hijerarhizaciji znanstvenih disciplina, područja i vrsta istraživanja s obzirom na pretpostavljenu tržišnu isplativost. U Deklaraciji se iznose vrijednosti i rješenja suprotstavljena danas globalno dominantnom stajalištu prema kojem je kompetitivnost osnovni pokretač kvalitete, a različite vrste kvantitativnih evaluacija njezini objektivni pokazatelji.

Deklaracija kritički oblikuje alternativu pogubnim posljedicama ideologije, koja tezom o državi kao lošem vlasniku, uz krinku nužne štednje i rezanja javnih sredstava, provodi i potiče privatizaciju i komercijalizaciju znanosti i visokog obrazovanja, predviđa financijsku penalizaciju studenata, a pravo na besplatno obrazovanje omogućuje sve manjem broju studenata. Deklaracija je ujedno i kritika prakse kojom se reforme u područjima znanosti i visokog obrazovanja donose isključivo odozgo, uz fingiranje javne rasprave, mimo temeljitog preispitivanja šireg vrijednosnog okvira i u neposrednom dosluhu s međunarodnim financijskim institucijama.

U Deklaraciji iznesena kritika i vrijednosna alternativa neodrživom stanju sustava hrvatske znanosti i visokog obrazovanja usmjerena je na dobrobit svih studenata, cjelokupne akademske zajednice, kao i svih građana Republike Hrvatske bez obzira na njihov socijalni status, nacionalnost, spol, vjersku pripadnost, dob ili političku opciju. U njoj iznesene vrijednosti i rješenja prijeko su potreban uvjet za rad na održivoj razvojnoj perspektivi znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra od primarne društvene važnosti. Te vrijednosti i ta rješenja moraju poslužiti kao temelj svakoj budućoj strategiji znanosti i visokog obrazovanja RH, a ne tek kao puki političko-korektni ukras državnih politika znanosti i obrazovanja.

Deklaracija je objavljena u Zarezu 15. ožujka 2012. i sljedećih će dana biti dostupna za preuzimanje na web stranicama Akademske solidarnosti i Slobodnog Filozofskog.

U Zagrebu 15. ožujka 2012.

Vezani članci

  • 12. srpnja 2020. Argumenti u korist javne prehrane Dok globalno 820 milijuna ljudi gladuje, a 57 milijuna u najbogatijim zemljama koristi besplatno dijeljenu hranu, najmanje trećina proizvedene hrane propada prije konzumacije. Postojeća proizvodnja, alokacija i priprema hrane bazirana je na tržišnim odnosima, kupovnoj moći pojedinaca i pojedinki te kućanskom radu. Javno zdravstvo, školstvo i skrb pokazuju da u nekim domenama postoje optimalnije i efikasnije solucije. Sustav javne prehrane dostupne cijelom stanovništvu mogao bi uključiti kapacitete privatnog sektora, osigurati pravedan otkup lokalno proizvedene hrane i staviti naglasak na ekološki održiva rješenja.
  • 12. srpnja 2020. Zašto su feminizam i antirasizam sastavni dijelovi klasne borbe "Ako na sistemsku emancipaciju i borbu protiv rasizma gledamo strukturno i kroz historijsko-materijalističku perspektivu, uvidjet ćemo i postati svjesni nečega posve drukčijeg: naime, da su rasizam i institucionalni patrijarhat među temeljnim podsistemima kapitalističke eksploatacije čovjeka od čovjeka, a ne neke po sebi postojeće usporedne institucije i pripojeni dijelovi tog sistema, što nam je još davno precizno objasnio i razložio upravo socijalistički feminizam, koji je sve te mehanizme odavno razotkrio. Feminizam u tom smislu nije potrebno instrumentalizirati i podređivati klasnoj borbi. Upravo suprotno: on funkcionira kao mjesto uvida i širenja svijesti (neosviještenih) socijalista i socijalistkinja. Iz svega navedenog proizlazi da je razdvajanje i umjetna podjela borbe za sistemsku emancipaciju žena i rasijaliziranih Drugih od klasne borbe nije samo kontraproduktivna, nego i nešto mnogo gore: (nesvjesni i nehotični) pucanj socijalista i socijalistkinja u vlastitu glavu, ali i srce."
  • 12. srpnja 2020. Vučićeva izborna Pirova pobeda Unatoč pokušajima da spuštanjem izbornog cenzusa za ulazak u Narodnu skupštinu i drugim intervencijama u izborni proces te mobilizacijom kapaciteta vlastite stranke fingira demokratsku pluralnost, a suočen s opozicijskim bojkotom izbora poveća izlaznost, kako bi svojoj predvidljivoj pobjedi prije svega u očima europske javnosti priskrbio demokratski legitimitet, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji u dobroj mjeri kroji politički život u zemlji, nije uspio u namjeri da izbjegne bjeloruski scenarij – parlament bez opozicije. U idućem tekstu, autor analizira aktualnu prosvjednu situaciju u Srbiji.
  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve