Izjava inicijative Sloboda za Başak povodom oslobađanja Başak Şahin Duman

Prenosimo izjavu inicijative Sloboda za Başak, povodom puštanja Başak Şahin Duman na slobodu. Başak je u hrvatskom pritvoru provela 68 dana, pod prijetnjom izručenja Turskoj koja je njezin studentski aktivizam okarakterizirala kao terorizam. Podsjećamo da je Turska država s izuzetno velikim brojem političkih zatvorenika.

Danas je, nakon 68 dana pritvora, Başak Şahin Duman oslobođena. Oslobađanje se dogodilo nakon što je Županijski sud u Zagrebu donio odluku o odbijanju zahtjeva Turske Republike za izručenjem, a policija odobrila zahtjev za azilom. Kao što smo upozoravali ranijih mjeseci, do sada su prvostupanjski sudovi zahtjeve za izručenje u pravilu prihvaćali, ignorirajući zakonsku i međunarodnu obavezu zaštite žrtava političkog i drugog progona, a Başak je postala jedna od svega tridesetak osoba u Hrvatskoj kojima je odobren azil. Uvjereni smo da dobar dio zasluga za ovakve odluke imaju svi oni koji su posljednja dva mjeseca surađivali ili pomagali ovoj kampanji. To nam ujedno pokazuje i da se, unatoč nepovoljnom razvoju za prava političkih zatvorenika posljednjih godina, još uvijek isplati boriti za obranu prava koja bi se trebala podrazumijevati, kao što je pravo na zaštitu od političkog progona.

Zato ovom prilikom želimo zahvaliti svima koji su na bilo koji način pomogli kampanju, materijalno, moralno ili osobnim sudjelovanjem u širenju informacija ili pomaganju organiziranju pomoći i podrške Başak u zatvoru. Podsjetimo, osim dva prosvjeda u Osijeku i Zagrebu, održano je i preko trideset prosvjeda diljem Europe, od Londona i Haaga do Beograda i Ankare. Održana je tribina, koncert solidarnosti, brojne konferencije za medije, tiskani su informativni i propagandni materijali i sakupljan novac za njezine potrebe u zatvoru i pomoć obitelji u plaćanju obrane. Međutim, uspješno rješavanje slučaja Başak nije samo prilika za slavlje i čestitanje. Ovakve odluke nadležnih institucija istodobno ostavljaju u obavezu svima onima koji su pomagali ovoj kampanji da nastave braniti pravo na zaštitu od političkog progona u Hrvatskoj, bilo da se radi o stranim ili domaćim državljanima. Očekujemo da konačno u sličnim slučajevima pažljivije istraživanje zakonitosti izručenja radi zaštite ljudskih prava postane standard.

U Turskoj je još uvijek preko 10 000 političkih zatvorenika, od čega je 1000 djece i velika većina njih je u zatvoru baš kao i Başak, isključivo zbog iznošenja mišljenja koje je suprotno mišljenju režima. U međuvremenu je u Hrvatskoj uhićena još jedna turska državljanka, Vicdin Özerdem, progonjena po istom zakonu, koja već ima azil u Njemačkoj, ali je unatoč tome već više od tjedan dana u hrvatskom pritvoru. Međunarodne Interpolove tjeralice raspisane zbog “terorizma” i u mnogim drugim slučajevima služe represivnim režimima da progone žrtve političkog progona daleko izvan svojih granica, kao što svjedoče nedavni slučajevi progona etiopske opozicije i uhićenja iranskih političkih izbjeglica u Švedskoj. Predsjednica Ustavnog suda RH Jasna Omejec nedavno je prilikom komentiranja kaznenog zakona izjavila kako je potrebno ozakoniti snažnije mehanizme borbe protiv međunarodnog terorizma, pri tome potpuno ignorirajući činjenicu kako je fleksibilna i nikad jasno definirana etiketa terorizma danas glavno sredstvo progona političke opozicije u mnogim zemljama svijeta koja prijeti da potpuno obezvrijedi teško izborena prava na zaštitu od političkog progona. Sve to, samo nas još jednom upozorava na opasnosti i nužnost obrane prava na društveni aktivizam.

Sloboda svim političkim zatvorenicima!

Inicijativa “Sloboda za Başak”
Alerta – centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija

Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve