Snimka tribine: “Osmi mart i važnost feminističke borbe za socioekonomsku jednakost danas”

SkriptaTV i KOME donose snimku tribine “Osmi mart i važnost feminističke borbe za socioekonomsku jednakost danas”, održane 8. ožujka 2013. na FFZG-u, u organizaciji BRID-a (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Centra za ženske studije. O povijesti i zaboravu 8. marta, položaju žena na tržištu rada, neplaćenom radu, politikama štednje i feminizaciji rada, govorile su Davorka Turk, Jagoda Milidrag Šmid, Dora Levačić i Ankica Čakardić, uz moderaciju Nikoline Rajković, a predstavljen je i 5. broj časopisa “Nepokoreni grad”, posvećen ženskim borbama (pdf). Pojedinačna izlaganja pogledajte u nastavku.




Žene čine većinu ekonomski neaktivnog, kao i većinu nezaposlenog stanovništva. Usprkos većem radnom opterećenju u usporedbi s muškarcima, žene rade manje plaćene poslove, koncentrirane su na hijerarhijski nižim zaposlenjima, češće rade na neodređeno vrijeme i na part-time poslovima.

U kontekstu fleksibilizacije tržišta rada i fiskalne discipline žene su (kao i muškarci) prisiljene na nove oblike rada što podrazumijeva privremena i nesigurna zanimanja u kojima su njihova prava teško narušena. No, položaj žena dodatno je otežan činjenicom da one većinski snose troškove društvene reprodukcije, što uslijed procesa demontiranja socijalne države i njezinih usluga dovodi žene u poziciju otvorenu spram višestruke eksploatacije.

Raspravom o navedenim pitanjima želimo Osmom martu vratiti njegov značaj praznika solidarne borbe za radnička prava, kao i upozoriti na transformaciju njegovog značaja kao indikativnu za “mjesto” dodijeljeno feminizmu u aktualnom društvenom sistemu.

Cilj ove tribine je analiza postojećeg stanja te, nadamo se, početak suradnje raznih društvenih aktera (sindikata, studenata, organizacija civilnog društva itd.) u cilju stvaranja društvene promjene koja bi neizostavno uključila razotkrivanje i dokidanje društvene eksploatacije žena. U sklopu tribine predstavljen je i novi broj antifašističkog časopisa Nepokoreni grad posvećenog ženskim borbama. (pdf preuzmite online na http://mladi-antifasisti.hr/download/Casopis.pdf )



Davorka Turk: Dugačka historija otpora 8. marta
    U trenutku kada svjedočimo povratku najnasilnijih aspekata prvobitne akumulacije, koja prati svaku fazu kapitalističke globalizacije, i čija su preferirana – jeftina i besplatna – radna snaga žene, čini se iznimno važnim podsjetiti na značajnu povijest organiziranog ženskog otpora, i 8.mart kao važan društveni ritual kojim se ova borba obilježava. Promjene koje je kapitalizam u posljednjih nekoliko desetljeća izazvao u reprodukciji života, radne snage i društvenom položaju žena ukazuju na međusobno podržavanje (iako ne i istovjetnost) kapitalizma i patrijarhata, ali i omogućuju dragocjen uvid u reprodukciju samog sistema. Neka vrsta ženskog angažmana ovdje se čini nužnom. No, ovo je također i poziv na preispitivanje sve brutalnijih i podmuklijih oblika porobljavanja omogućenih temeljnom podjelom u tijelu radne snage – podjelom između muškaraca i žena.



Jagoda Milidrag Šmid: “Decentan” zaborav 8. marta
    Iako je “tranzicijska mišolovka” ulovila žene relativno nespremne, one su ubrzo razvile određene vještine preživljavanja što je dovelo do smanjenja prostora za razvijanje emancipatorskog potencijala i otpora. Neoliberalna agenda, kao “nova ortodoksija”, odnosno ideologija koja se lažno predstavlja kuneći se u individualnu slobodu, zapravo je ekonomska doktrina koja rađa neslobodu i nejednakost koje pak dovode do fragmentacije društva i masovne nezaposlenosti, naročito kod mladih žena. Posljedično, s reformama tržišta rada ona pogoduje reafirmaciji starih predrasuda o ulogama žena i muškaraca. Fleksibilizacija rada praćena sužavanjem mreže socijalne sigurnosti i privatizacijom socijalnih usluga, vraća žene u privatnu sferu, dakle “tamo gdje im je i mjesto”.



Dora Levačić: Otkud rodne razlike u plaćama
    Koncept ‘rodnog jaza u plaćama’ (eng. gender wage gap) najčešće je korišten pokazatelj ekonomske nejednakosti žena i muškaraca, usko povezan s teorijom ljudskog kapitala unutar koje se uglavnom interpretira u znanstvenom, medijskom i političkom diskursu. Uz pregled nekih empirijskih podataka, izlaganje će pokušati ukazati na manjkavosti tog pristupa, kao i na nužnost promjene epistemološkog okvira za razumijevanje ekonomske nejednakosti žena i muškaraca.



Ankica Čakardić: Društvena reprodukcija i feminizacija rada
    Iz lijevo-feminističkog konteksta politike štednje znače nekoliko stvari: rušenje materijalnih prava koja su žene stekle izlaskom na tržište rada, krizu društvene reprodukcije, krizu reprodukcije klasa, financijsko opterećenje kućanstava, promjenu intimne razine odnosa između (bračnih) partnera i osnaživanje postojećih proizvodnih odnosa. Sve razine utječu na promjenu postojećeg tradicionalnog okvira obitelji, a uloga se žena pomalo vraća na onu u predindustrijskoj fazi kapitalizma. To je problem i esencijalne i egzistencijalne naravi. Kada su žene postale dijelom tržišta rada, taj je pomak automatski transformirao suštinu „ženskog“ života, dotadašnju strukturiranost svakodnevlja obitelji i ulogu žena u društvenoj reprodukciji. Budući da su žene mahom zaposlene u javnom sektoru, deindustrijalizacija, deregulacija, privatizacija, rezovi se direktno tiču njihovih moderno-stečenih modusa života u kojima su izborile konkretna materijalna prava. Egzistencijalno govoreći, kriza je uvjetovala snažan udar na život žena radi ponovnog reduciranja ženskog rada na neprogresivni koji obavljaju u domaćinstvu/obitelji. S jednu stranu, „feminizacija rada“ u javnim i uslužnim djelatnostima govori o spolnoj podjeli rada, ali s drugu stranu taj analitički fokus upućuje na klasnu predisponiranost rada i feminizaciju siromaštva – poslovi koje žene obavljaju u pravilu su jeftiniji.


Vezani članci

  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve