Snimka tribine: “Osmi mart i važnost feminističke borbe za socioekonomsku jednakost danas”

SkriptaTV i KOME donose snimku tribine “Osmi mart i važnost feminističke borbe za socioekonomsku jednakost danas”, održane 8. ožujka 2013. na FFZG-u, u organizaciji BRID-a (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i Centra za ženske studije. O povijesti i zaboravu 8. marta, položaju žena na tržištu rada, neplaćenom radu, politikama štednje i feminizaciji rada, govorile su Davorka Turk, Jagoda Milidrag Šmid, Dora Levačić i Ankica Čakardić, uz moderaciju Nikoline Rajković, a predstavljen je i 5. broj časopisa “Nepokoreni grad”, posvećen ženskim borbama (pdf). Pojedinačna izlaganja pogledajte u nastavku.




Žene čine većinu ekonomski neaktivnog, kao i većinu nezaposlenog stanovništva. Usprkos većem radnom opterećenju u usporedbi s muškarcima, žene rade manje plaćene poslove, koncentrirane su na hijerarhijski nižim zaposlenjima, češće rade na neodređeno vrijeme i na part-time poslovima.

U kontekstu fleksibilizacije tržišta rada i fiskalne discipline žene su (kao i muškarci) prisiljene na nove oblike rada što podrazumijeva privremena i nesigurna zanimanja u kojima su njihova prava teško narušena. No, položaj žena dodatno je otežan činjenicom da one većinski snose troškove društvene reprodukcije, što uslijed procesa demontiranja socijalne države i njezinih usluga dovodi žene u poziciju otvorenu spram višestruke eksploatacije.

Raspravom o navedenim pitanjima želimo Osmom martu vratiti njegov značaj praznika solidarne borbe za radnička prava, kao i upozoriti na transformaciju njegovog značaja kao indikativnu za “mjesto” dodijeljeno feminizmu u aktualnom društvenom sistemu.

Cilj ove tribine je analiza postojećeg stanja te, nadamo se, početak suradnje raznih društvenih aktera (sindikata, studenata, organizacija civilnog društva itd.) u cilju stvaranja društvene promjene koja bi neizostavno uključila razotkrivanje i dokidanje društvene eksploatacije žena. U sklopu tribine predstavljen je i novi broj antifašističkog časopisa Nepokoreni grad posvećenog ženskim borbama. (pdf preuzmite online na http://mladi-antifasisti.hr/download/Casopis.pdf )



Davorka Turk: Dugačka historija otpora 8. marta
    U trenutku kada svjedočimo povratku najnasilnijih aspekata prvobitne akumulacije, koja prati svaku fazu kapitalističke globalizacije, i čija su preferirana – jeftina i besplatna – radna snaga žene, čini se iznimno važnim podsjetiti na značajnu povijest organiziranog ženskog otpora, i 8.mart kao važan društveni ritual kojim se ova borba obilježava. Promjene koje je kapitalizam u posljednjih nekoliko desetljeća izazvao u reprodukciji života, radne snage i društvenom položaju žena ukazuju na međusobno podržavanje (iako ne i istovjetnost) kapitalizma i patrijarhata, ali i omogućuju dragocjen uvid u reprodukciju samog sistema. Neka vrsta ženskog angažmana ovdje se čini nužnom. No, ovo je također i poziv na preispitivanje sve brutalnijih i podmuklijih oblika porobljavanja omogućenih temeljnom podjelom u tijelu radne snage – podjelom između muškaraca i žena.



Jagoda Milidrag Šmid: “Decentan” zaborav 8. marta
    Iako je “tranzicijska mišolovka” ulovila žene relativno nespremne, one su ubrzo razvile određene vještine preživljavanja što je dovelo do smanjenja prostora za razvijanje emancipatorskog potencijala i otpora. Neoliberalna agenda, kao “nova ortodoksija”, odnosno ideologija koja se lažno predstavlja kuneći se u individualnu slobodu, zapravo je ekonomska doktrina koja rađa neslobodu i nejednakost koje pak dovode do fragmentacije društva i masovne nezaposlenosti, naročito kod mladih žena. Posljedično, s reformama tržišta rada ona pogoduje reafirmaciji starih predrasuda o ulogama žena i muškaraca. Fleksibilizacija rada praćena sužavanjem mreže socijalne sigurnosti i privatizacijom socijalnih usluga, vraća žene u privatnu sferu, dakle “tamo gdje im je i mjesto”.



Dora Levačić: Otkud rodne razlike u plaćama
    Koncept ‘rodnog jaza u plaćama’ (eng. gender wage gap) najčešće je korišten pokazatelj ekonomske nejednakosti žena i muškaraca, usko povezan s teorijom ljudskog kapitala unutar koje se uglavnom interpretira u znanstvenom, medijskom i političkom diskursu. Uz pregled nekih empirijskih podataka, izlaganje će pokušati ukazati na manjkavosti tog pristupa, kao i na nužnost promjene epistemološkog okvira za razumijevanje ekonomske nejednakosti žena i muškaraca.



Ankica Čakardić: Društvena reprodukcija i feminizacija rada
    Iz lijevo-feminističkog konteksta politike štednje znače nekoliko stvari: rušenje materijalnih prava koja su žene stekle izlaskom na tržište rada, krizu društvene reprodukcije, krizu reprodukcije klasa, financijsko opterećenje kućanstava, promjenu intimne razine odnosa između (bračnih) partnera i osnaživanje postojećih proizvodnih odnosa. Sve razine utječu na promjenu postojećeg tradicionalnog okvira obitelji, a uloga se žena pomalo vraća na onu u predindustrijskoj fazi kapitalizma. To je problem i esencijalne i egzistencijalne naravi. Kada su žene postale dijelom tržišta rada, taj je pomak automatski transformirao suštinu „ženskog“ života, dotadašnju strukturiranost svakodnevlja obitelji i ulogu žena u društvenoj reprodukciji. Budući da su žene mahom zaposlene u javnom sektoru, deindustrijalizacija, deregulacija, privatizacija, rezovi se direktno tiču njihovih moderno-stečenih modusa života u kojima su izborile konkretna materijalna prava. Egzistencijalno govoreći, kriza je uvjetovala snažan udar na život žena radi ponovnog reduciranja ženskog rada na neprogresivni koji obavljaju u domaćinstvu/obitelji. S jednu stranu, „feminizacija rada“ u javnim i uslužnim djelatnostima govori o spolnoj podjeli rada, ali s drugu stranu taj analitički fokus upućuje na klasnu predisponiranost rada i feminizaciju siromaštva – poslovi koje žene obavljaju u pravilu su jeftiniji.


Vezani članci

  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 31. kolovoza 2021. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (prvi dio) Pitanje porijekla neke zaraze otvara prostor za simplifikacije, moralnu paniku, teorije zavjere, antivaksersku propagandu i stigmatiziranje već marginaliziranih skupina. Razmatranje povijesti HIV-a pokazuje na koji se način taj virus životinjskog porijekla iz okoline rijeke Kongo kretao do Kariba i SAD-a te kakvu je ulogu u tome imalo nedostatno kolonijalno javno zdravstvo. Iako je pandemija AIDS-a posebice pogađala određene pozicije u mapama seksualnosti i rada (gej muškarce, karipske migrantkinje i migrante, kućanske i seksualne radnice, siromašne korisnike i korisnice intravenoznih droga), iz historijsko-strukturne analize jasno je da njezin uzrok nisu bile specifične skupine ljudi već globalni politički i socioekonomski kontekst.
  • 31. kolovoza 2021.
    Featured Video Play Icon
    Šta je sve od crno-feminističkog značaja?
    Ako se Crni feminizam ne misli iz perspektive zasebnih opresija, isključivo kao feminizam za Crne žene, već iz emancipatorne perspektive univerzalnosti u kojoj se različite osi dominacije i eksploatacije promišljaju kao čvrsto uvezane u sistem kapitalizma, onda Crni feminizam postaje označitelj za ujedinjene antikapitalističke borbe. Na taj način i okupacija Palestine i diskriminacija trans osoba i ukidanje policije te drugih kapitalističkih institucija, kao i kolektivna briga itsl., čine polje crno-feminističke borbe, o čemu na panelu o paralelama između Crnog feminizma i pokreta Black Lives Matter govore Charlene Carruthers, Reina Gossett i Barbara Smith.
  • 22. kolovoza 2021. Antispecizam u teoriji i praksi Karnizam je znanstveno nedokaziva dogma prema kojoj je životinjsko meso nužan sastojak zdrave ljudske prehrane, i kao takav tvori čvrstu jezgru specizma, diskriminacije na osnovi biološke vrste, utemeljene na antropocentričkoj paradigmi koja razdvaja ljude od životinja. Onkraj štetnog utjecaja omnivorske prehrane na klimu, zoonotskih korijena globalnih pandemija, i drugih pragmatičnih razloga za prelazak na biljojednu prehranu, nužno je da antispecizam i veganstvo kao njegovu praksu, umjesto kao životni ili potrošački stil, postavimo kao etički problem i predmet intersekcijski koncipiranog progresivnog antikapitalističkog društvenog pokreta koji transgeneracijski zatočene, iskorištavane, mučene i ubijane ne-ljudske životinje strukturno konceptualizira kao dio proletarijata.
  • 30. lipnja 2021. Interseks osobe i njihovi problemi Interseks stanja obično se razumijevaju kao stanja koja variraju „između“ ženskog i muškog spola, i čija genetska, kromosomska, hormonska, i anatomska (ne)preklapanja uzdrmavaju binarnu konstrukciju „ženske“ i „muške“ spolnosti. Patrijarhalna proizvodnja medicinsko-biologijskog znanja ne samo da diskurzivno gura interspolne osobe u identitetske kutije „ženskosti“ i „muškosti“ te produbljuje njihovu marginalizaciju, već nameće i opasne prakse sakaćenja tijela koja se ne uklapaju u dominantnu taksonomiju. Raspršivanje ustajalih mitova možemo započeti ozbiljnijim informiranjem o iskustvima interseks osoba, kao i povezivanjem s organizacijama koja štite njihova prava.
  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve