Snimka predavanja Michael A. Lebowitza: “Bauk i borbe”, 3. 5. 2013.

Pogledajte snimku predavanja koje je Michael A. Lebowitz 3. svibnja održao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u organizaciji Centra za radničke studije. Lebowitz je na općenitoj razini, ali i u odnosu na specifično iskustvo Venezuele govorio o raskoraku između ideje komunizma i njezine realizacije u 20. stoljeću te o potrebi nove vizije – onkraj borbe protiv kršenja predodžbi o poštenju, u smjeru borbi koje pokreće politička ekonomija radničke klase.




BAUK I BORBE

Filozofski fakultet, dvorana D5, Ivana Lučića 3, Zagreb, petak 3.5., 19h

Bauk kruži radničkom klasom Europe (i istočne i zapadne), ali i radničkom klasom razvijenog kapitalizma u cjelini. Taj bauk je bauk komunizma. Za radničku klasu ta strašna sablast predstavlja društvo vrlo ograničenih sloboda, društvo radnika bez moći (kako u poduzećima, tako i u zajednicama), društvo u kojemu se odluke donose na vrhu, od strane partijske avangarde koja se smatra isključivim spremištem svake istine. Naravno, to nije ono što su pod komunizmom mislili Marx i Engels, pa čak ni Lenjin.

No danas, u 21. stoljeću, radnička klasa na spominjanje komunizma ne pomišlja na snove 19., nego na iskustva 20. stoljeća. To sjećanje (i stvarno i prenapuhano) zahvatilo je maštu masa te stoga djeluje kao materijalna sila koju neće biti moguće odagnati mantrom “Komunizam! Komunizam!”, koju danas izvikuju poneki filozofi i drugi mađioničari riječi.

Treba nam nova vizija, novi san. Kao što je Hugo Chavez kazao u Porto Alegreu 2005. godine, “Moramo nanovo izumiti socijalizam.” No otkud će ta vizija doći i na koji bi način trebala istisnuti bauk komunizma 20. stoljeća? Izvjesno je da neće gotova izroniti iz Zeusove glave. Nasuprot tome, polazna točka za razvoj vizije socijalističke alternative mogu biti samo postojeće borbe i otpori radnika protiv nasrtaja kapitala.

Razmotrit ću važnost polaženja od onoga što ljudi smatraju poštenim i kako se bore protiv kršenja tih predodžbi o poštenju. Zatim ću istaknuti važnost da se ide preko te moralne ekonomije radničke klase, i to u smjeru borbi koje pokreće politička ekonomija radničke klase. Viziju u temelju potonje, kao i koncept Socijalizma za 21. stoljeće, razmotrit ću na općenitoj razini, ali i u odnosu na specifično iskustvo Venezuele.

Predavanje je organizirano uz podršku Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.



Michael A. Lebowitz je profesor emeritus ekonomije na Simon Fraser University u Vancouveru i autor studija The Socialist Alternative, Beyond Capital: Marx’s Political Economy of the Working Class (dobitnik Isaac Deutscher Memorial Prize za 2004.), Build It Now: Socialism for the Twenty-First Century, Following Marx: Method, Critique and Crisis i The Contradictions of Real Socialism: The Conductor and The Conducted. Bio je direktor Programa za transformativnu praksu i ljudski razvoj u Centro Internacional Miranda u Caracasu u Venezueli od 2006. do 2011. (Izvor)

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve