Klimatski sporazum iz Lime iznevjerio je čovječanstvo i Zemlju

Nakon dvadesete u nizu konferencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda, zaključak organizacija koje se bore za klimatsku pravdu jest da do djelovanja nužnog za sprječavanje klimatskog kaosa ne može doći osim ako se dominantnim interesima ne usprotivi cijelo globalno društvo. Pročitajte prijevod prve analize nakon pregovora, koju su sastavile i potpisale brojne nevladine klimatske organizacije i pokreti.


Rezultat konferencije u Limi još je jedna u nizu odluka koje oslabljuju međunarodna klimatska pravila, iznevjeruju planet i ugrožavaju budućnost čovječanstva.


U kasnim noćnim satima, 194 zemlje članice Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama konačno su postigle dogovor. Daleko od zadovoljavajućeg, taj dogovor ugrožava mogućnost bilo kakvog “povijesnog sporazuma” u Parizu sljedeće godine. Nevladine organizacije i pokreti koji se bore za klimatsku pravdu, uključujući francuski ATTAC i francuski Friends of the Earth, izdali su ovu, prvu analizu.

Nema pravde na pregovorima u Limi

Svijet se suočava s izvanrednim stanjem na planetarnoj razini: klimatskim promjenama koje uzrokuje sustav koji težnju za profitom stavlja iznad potreba ljudi i prirodnih ograničenja. One su već nanijele golemu štetu milijunima ljudi diljem planeta. Klimatska znanost predviđa da ćemo uskoro probiti kritične točke preokreta, a to bi moglo značiti zagrijavanje za 4 do 5°C s katastrofalnim posljedicama po sve nas.

Konferencija u Limi trebala je biti prekretnica koja bi zacrtala na koji će način vlade hitno djelovati ne bi li zaustavile klimatske promjene te pomogle najranjivijim zajednicama diljem svijeta da se prilagode njihovim postojećim i nadolazećim učincima.

Konkretan zahtjev bio je plan smanjivanja emisija od sada do 2020. godine, i postavljanje dugoročnih klimatskih ciljeva kako bi se osiguralo da porast temperature ne prijeđe 1,5°C. To znači da nas ti klimatski ciljevi moraju zadržati unutar preostalog emisijskog budžeta, kojega bismo trebali dijeliti prema načelu zajedničke ali diferencirane odgovornosti, i na temelju mogućnosti pojedinih zemalja, pritom poštujući postojanje klimatskog duga razvijenih industrijskih zemalja.

U Limi smo mogli vidjeti još jednu u nizu odluka koje se svake godine donose uzastopce, oslabljujući međunarodna klimatska pravila te iznevjeravajući ljude i planet.

Obećanja o smanjivanju emisija prije 2020. godine nepravedna su i nedostatna. Ona nas stavljaju na put na kojem ćemo do sredine stoljeća probiti granicu zatopljenja od 2°C. U 2014. godini nije došlo do najavljenih povećanja u obećanjima o smanjivanju emisija niti je došlo do obvezivanja da će se ta obećanja hitno preispitati, preraditi ili procijeniti.

Lima nas priprema na sporazum u Parizu koji će zanemariti potrebe i prava ugroženih ljudi diljem svijeta zato što isključuje mogućnost donošenja zakonski obvezujućih ciljeva vezanih uz financiranje, adaptaciju, gubitke i štetu te transfer tehnologije.

Ovakav ishod pregovora ne povezuje akcije zemalja s onom razinom opskrbe tehnologijom i financijama koja je potrebna da se ljudima na Jugu omogući da se prilagode i izgrade otpornost, nose se s gubitcima i štetama nastalima kao rezultat klimatskih promjena, a također, i da provedu smanjivanje emisija bez kojega svijet neće dosegnuti razmjere transformacije i pravedne tranzicije potrebne da se porast temperature ograniči na manje od 1,5°C.

Odluke iz Lime otvorile su mogućnost da od sada pa nadalje svaka zemlja odlučuje o vlastitom djelovanju po pitanju klime, bez obzira razlikuje li se to od onoga što zahtijevaju znanost, ljudi i pravednost. Također, za to djelovanje nema nikakva jasna regulatorna okvira. Vidjeli smo da političari, posebice oni iz SAD-a i EU te zemalja koje su njihovi saveznici, djeluju u interesu velikih korporacija zagađivača. Bili su odlučni da dodatno dereguliraju međunarodni okvir za klimatske pregovore te iz temelja potkopaju klimatsku konvenciju UN-a. To su radili tako da su oslabili pravila koja se odnose na razvijene zemlje, prebacivali odgovornost na zemlje Juga i oglušujući se na svoju zakonsku i moralnu obvezu da izvrše prijenos financija i tehnologije na manje razvijene zemlje.

Na odlasku iz Lime vidimo da se opet otvorila mogućnost za daljnje proširenje propalog eksperimenta tržišta ugljika. To proširenje potencijalno uključuje i trgovanje ugljikovim kreditima baziranima na šumama i tlu, što bi ugrozilo zemljišna prava lokalnih zajednica i nanijelo golemu štetu poljoprivrednicima i šumskim urođeničkim zajednicama diljem svijeta, a pritom bi spriječilo transformaciju koja nam je potrebna.

Alternativni summit naroda (Peoples’ Summit) i njihov marš ulicama Lime, zahtijevao je obranu Majke Zemlje i jamčenje prava svih naroda i svih spolova. On je predstavio jasnu viziju rješenja klimatske krize i uspostavljanja alternative njenim uzrocima.

Ljudi diljem svijeta provode u djelo te alternative i bore se za transformaciju sustava. Borimo se za opstanak i za osiguravanje naših domova i sredstava za život od klimatskih nepogoda.

Borimo se za transformaciju energetskih sustava, protiv onih baziranih na fosilnim gorivima, a za one s decentraliziranim pristupom obnovljivim i sigurnim izvorima energije koji će biti pod kontrolom zajednice i na dobrobit sviju. Branimo naš prehrambeni suverenitet i proširujemo primjenu agroekoloških rješenja. Pritom se trudimo prilagoditi razornim posljedicama koje donosi već pokrenuta razina klimatskih promjena. Primjer toga su programi za šumarstvo u zajednici koji djeluju u interesu lokalnih ljudi, posebice urođeničkih naroda, umjesto u interesu bankara i financijskog kapitala globalnog Sjevera.

Ljudi grade moć – na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Dovodimo sve veći broj ljudi na ulice, zajedno blokiramo rudnike, luke, urede korporacija – a naša snaga raste, kao što raste i naša moć.

Uzet ćemo natrag moć od onih koji ne djeluju u našem interesu. Oduprijet ćemo se nametanju „globalnog klimatskog dogovora“ koji nije u interesu zaštite klime, a još manje u interesu zaštite ljudi.

Pokušali su nas pokopati ovdje, u Limi, ali mi smo sjemenke i narast ćemo u šumu otpora.


Inicijalni potpisnici:

Međunarodne i regionalne mreže i organizacije

  • Campaña Mesoamericana para la Justicia Climatica
  • Construyendo Puentes – Redes Latinoamericanas Frente al Cambio Climatico
  • Corporate Europe Observatory
  • Friends of the Earth International
  • Jubilee South Asia Pacific Movement on Debt and Development
  • LDC-Watch
  • IBON International
  • Indigenous Peoples of Africa Coordinating Committee
  • Pan African Climate Justice Alliance
  • Push Europe

Nacionalne organizacije i mreže

  • Aksyon Klima Philipines
  • ATM
  • Attac – France
  • Association des Femmes Peules Autochtones du Tchad (AFPAT)
  • Bangladesh Krishok Federation
  • Bayay Sibuyanon Philippines
  • Beyond Copenhagen
  • Bolivian Platform on Climate Change
  • Campaign for a Life of Dignity for All – Philippines
  • CECOEDECON (Centre for community Economics and Development Consultants Society)
  • CESTA – Amigos de la Tierra El Salvador
  • Ecological Society of the Philippines
  • Ecologistas en Accion (Spain)
  • Ecowaste Coalition Philippines
  • El FORO DEL BUEN AYRE
  • EquityBd Bangladesh
  • Energy and Climate Policy Institute for Just Transition Korea
  • Fairwatch Italy
  • Hodagad Djibouti
  • Institute for Policy Studies
  • Justiça Ambiental Mozambique
  • La Mesa Nacional de Cambio Climático de Guatemala
  • Les Amis de la Terre
  • Our Rivers, Our Life (OROL)- Philippines and Gitib, Inc.
  • PAIRVI (Public Advocacy Initiatives for Rights & Values in India)
  • Peoples Movement on Climate Change
  • Philippines Movement for Climate Justice
  • PRRM
  • Sawit Watch
  • Sociedad CivilAmigos del Viento Meteorología Ambiente Desarrollo
  • Solidaritas Perempuan (Women’s Solidarity for Human Rights)
  • Unidad ecologoca Salvadoreña
  • WomanHealth Philippines



S engleskog preveo Damjan Rajačić

Objavljeno na Climate & Capitalism 14. prosinca 2014.


Adaptirana fotografija preuzeta s Climate & Capitalism


Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve