Klimatski sporazum iz Lime iznevjerio je čovječanstvo i Zemlju

Nakon dvadesete u nizu konferencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda, zaključak organizacija koje se bore za klimatsku pravdu jest da do djelovanja nužnog za sprječavanje klimatskog kaosa ne može doći osim ako se dominantnim interesima ne usprotivi cijelo globalno društvo. Pročitajte prijevod prve analize nakon pregovora, koju su sastavile i potpisale brojne nevladine klimatske organizacije i pokreti.


Rezultat konferencije u Limi još je jedna u nizu odluka koje oslabljuju međunarodna klimatska pravila, iznevjeruju planet i ugrožavaju budućnost čovječanstva.


U kasnim noćnim satima, 194 zemlje članice Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama konačno su postigle dogovor. Daleko od zadovoljavajućeg, taj dogovor ugrožava mogućnost bilo kakvog “povijesnog sporazuma” u Parizu sljedeće godine. Nevladine organizacije i pokreti koji se bore za klimatsku pravdu, uključujući francuski ATTAC i francuski Friends of the Earth, izdali su ovu, prvu analizu.

Nema pravde na pregovorima u Limi

Svijet se suočava s izvanrednim stanjem na planetarnoj razini: klimatskim promjenama koje uzrokuje sustav koji težnju za profitom stavlja iznad potreba ljudi i prirodnih ograničenja. One su već nanijele golemu štetu milijunima ljudi diljem planeta. Klimatska znanost predviđa da ćemo uskoro probiti kritične točke preokreta, a to bi moglo značiti zagrijavanje za 4 do 5°C s katastrofalnim posljedicama po sve nas.

Konferencija u Limi trebala je biti prekretnica koja bi zacrtala na koji će način vlade hitno djelovati ne bi li zaustavile klimatske promjene te pomogle najranjivijim zajednicama diljem svijeta da se prilagode njihovim postojećim i nadolazećim učincima.

Konkretan zahtjev bio je plan smanjivanja emisija od sada do 2020. godine, i postavljanje dugoročnih klimatskih ciljeva kako bi se osiguralo da porast temperature ne prijeđe 1,5°C. To znači da nas ti klimatski ciljevi moraju zadržati unutar preostalog emisijskog budžeta, kojega bismo trebali dijeliti prema načelu zajedničke ali diferencirane odgovornosti, i na temelju mogućnosti pojedinih zemalja, pritom poštujući postojanje klimatskog duga razvijenih industrijskih zemalja.

U Limi smo mogli vidjeti još jednu u nizu odluka koje se svake godine donose uzastopce, oslabljujući međunarodna klimatska pravila te iznevjeravajući ljude i planet.

Obećanja o smanjivanju emisija prije 2020. godine nepravedna su i nedostatna. Ona nas stavljaju na put na kojem ćemo do sredine stoljeća probiti granicu zatopljenja od 2°C. U 2014. godini nije došlo do najavljenih povećanja u obećanjima o smanjivanju emisija niti je došlo do obvezivanja da će se ta obećanja hitno preispitati, preraditi ili procijeniti.

Lima nas priprema na sporazum u Parizu koji će zanemariti potrebe i prava ugroženih ljudi diljem svijeta zato što isključuje mogućnost donošenja zakonski obvezujućih ciljeva vezanih uz financiranje, adaptaciju, gubitke i štetu te transfer tehnologije.

Ovakav ishod pregovora ne povezuje akcije zemalja s onom razinom opskrbe tehnologijom i financijama koja je potrebna da se ljudima na Jugu omogući da se prilagode i izgrade otpornost, nose se s gubitcima i štetama nastalima kao rezultat klimatskih promjena, a također, i da provedu smanjivanje emisija bez kojega svijet neće dosegnuti razmjere transformacije i pravedne tranzicije potrebne da se porast temperature ograniči na manje od 1,5°C.

Odluke iz Lime otvorile su mogućnost da od sada pa nadalje svaka zemlja odlučuje o vlastitom djelovanju po pitanju klime, bez obzira razlikuje li se to od onoga što zahtijevaju znanost, ljudi i pravednost. Također, za to djelovanje nema nikakva jasna regulatorna okvira. Vidjeli smo da političari, posebice oni iz SAD-a i EU te zemalja koje su njihovi saveznici, djeluju u interesu velikih korporacija zagađivača. Bili su odlučni da dodatno dereguliraju međunarodni okvir za klimatske pregovore te iz temelja potkopaju klimatsku konvenciju UN-a. To su radili tako da su oslabili pravila koja se odnose na razvijene zemlje, prebacivali odgovornost na zemlje Juga i oglušujući se na svoju zakonsku i moralnu obvezu da izvrše prijenos financija i tehnologije na manje razvijene zemlje.

Na odlasku iz Lime vidimo da se opet otvorila mogućnost za daljnje proširenje propalog eksperimenta tržišta ugljika. To proširenje potencijalno uključuje i trgovanje ugljikovim kreditima baziranima na šumama i tlu, što bi ugrozilo zemljišna prava lokalnih zajednica i nanijelo golemu štetu poljoprivrednicima i šumskim urođeničkim zajednicama diljem svijeta, a pritom bi spriječilo transformaciju koja nam je potrebna.

Alternativni summit naroda (Peoples’ Summit) i njihov marš ulicama Lime, zahtijevao je obranu Majke Zemlje i jamčenje prava svih naroda i svih spolova. On je predstavio jasnu viziju rješenja klimatske krize i uspostavljanja alternative njenim uzrocima.

Ljudi diljem svijeta provode u djelo te alternative i bore se za transformaciju sustava. Borimo se za opstanak i za osiguravanje naših domova i sredstava za život od klimatskih nepogoda.

Borimo se za transformaciju energetskih sustava, protiv onih baziranih na fosilnim gorivima, a za one s decentraliziranim pristupom obnovljivim i sigurnim izvorima energije koji će biti pod kontrolom zajednice i na dobrobit sviju. Branimo naš prehrambeni suverenitet i proširujemo primjenu agroekoloških rješenja. Pritom se trudimo prilagoditi razornim posljedicama koje donosi već pokrenuta razina klimatskih promjena. Primjer toga su programi za šumarstvo u zajednici koji djeluju u interesu lokalnih ljudi, posebice urođeničkih naroda, umjesto u interesu bankara i financijskog kapitala globalnog Sjevera.

Ljudi grade moć – na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Dovodimo sve veći broj ljudi na ulice, zajedno blokiramo rudnike, luke, urede korporacija – a naša snaga raste, kao što raste i naša moć.

Uzet ćemo natrag moć od onih koji ne djeluju u našem interesu. Oduprijet ćemo se nametanju „globalnog klimatskog dogovora“ koji nije u interesu zaštite klime, a još manje u interesu zaštite ljudi.

Pokušali su nas pokopati ovdje, u Limi, ali mi smo sjemenke i narast ćemo u šumu otpora.


Inicijalni potpisnici:

Međunarodne i regionalne mreže i organizacije

  • Campaña Mesoamericana para la Justicia Climatica
  • Construyendo Puentes – Redes Latinoamericanas Frente al Cambio Climatico
  • Corporate Europe Observatory
  • Friends of the Earth International
  • Jubilee South Asia Pacific Movement on Debt and Development
  • LDC-Watch
  • IBON International
  • Indigenous Peoples of Africa Coordinating Committee
  • Pan African Climate Justice Alliance
  • Push Europe

Nacionalne organizacije i mreže

  • Aksyon Klima Philipines
  • ATM
  • Attac – France
  • Association des Femmes Peules Autochtones du Tchad (AFPAT)
  • Bangladesh Krishok Federation
  • Bayay Sibuyanon Philippines
  • Beyond Copenhagen
  • Bolivian Platform on Climate Change
  • Campaign for a Life of Dignity for All – Philippines
  • CECOEDECON (Centre for community Economics and Development Consultants Society)
  • CESTA – Amigos de la Tierra El Salvador
  • Ecological Society of the Philippines
  • Ecologistas en Accion (Spain)
  • Ecowaste Coalition Philippines
  • El FORO DEL BUEN AYRE
  • EquityBd Bangladesh
  • Energy and Climate Policy Institute for Just Transition Korea
  • Fairwatch Italy
  • Hodagad Djibouti
  • Institute for Policy Studies
  • Justiça Ambiental Mozambique
  • La Mesa Nacional de Cambio Climático de Guatemala
  • Les Amis de la Terre
  • Our Rivers, Our Life (OROL)- Philippines and Gitib, Inc.
  • PAIRVI (Public Advocacy Initiatives for Rights & Values in India)
  • Peoples Movement on Climate Change
  • Philippines Movement for Climate Justice
  • PRRM
  • Sawit Watch
  • Sociedad CivilAmigos del Viento Meteorología Ambiente Desarrollo
  • Solidaritas Perempuan (Women’s Solidarity for Human Rights)
  • Unidad ecologoca Salvadoreña
  • WomanHealth Philippines



S engleskog preveo Damjan Rajačić

Objavljeno na Climate & Capitalism 14. prosinca 2014.


Adaptirana fotografija preuzeta s Climate & Capitalism


Vezani članci

  • 19. travnja 2021. Startupi neće riješiti nezaposlenost u Italiji Talijanski i strani korporativni gurui koji već desetljećima mantraju neoliberalne trope poput digitalizacije, očekivano pozdravljaju Draghijeve najave poreznih olakšica digitalnim startupima kao inovativne. Međutim, dosadašnji digitalizacijski napori, usmjereni na privlačenje stranog kapitala i zaogrnuti agendom društvene mobilnosti kroz malo poduzetništvo, niti su doveli do smanjenja nezaposlenosti, niti do procvata tehnološke učinkovitosti od koje bi stanovništvo zaista imalo koristi.
  • 17. travnja 2021. Tesla proglašena krivom za razbijanje sindikata "„Ovo je ogromna pobjeda za radnice i radnike koji su imali hrabrosti usprotiviti se i organizirati u sistemu koji trenutno u velikoj mjeri ide u prilog zapošljavatelja poput Tesle koji ne prezaju od kršenja zakona“, izjavila je potpredsjednica UAW-a Cindy Estrada „Iako slavimo pravdu sadržanu u današnjoj presudi, ona naglašava supstancijalne mane američkog Zakona o radu. Ovdje imamo primjer kompanije koja je očito prekršila zakon, a ipak mora proći tri godine prije negoli radnice i radnici pogođeni time dobiju ikakvu pravdu.“"
  • 10. travnja 2021. Nema dokaza za zabranu sudjelovanja trans žena u sportu Ideologem kojim se učvršćuju anti-trans norme i regulative, te legitimira isključivanje trans žena i interspolnih osoba iz ženskog sporta, zasniva se na vizuri spola kao biološkog. Potom se, još vulgarnije, sport razumije kao polje kompeticije koje poglavito zavisi od hormona, veličine organa i sličnih spolnih obilježja. Međutim, ne postoje utemeljena znanstvena istraživanja koja bi potkrijepila pretpostavku da trans žene općenito imaju bolje sportske performance u odnosu na cis žene, niti je istraženo kako točno na njihove predispozicije utječe hormonska terapija, dok je mit o automatski boljim rezultatima zahvaljujući većoj razini testosterona već srušen. S obzirom na to da su razlike u izvedbi unutar svih sportskih kategorija prije svega individualne, možda je vrijeme da se dovede u pitanje i mit o podjeli sporta na „ženski“ i „muški“.
  • 25. ožujka 2021. Spomenici, nazivi ulica i osporeno sjećanje "Ponosno „anti-woke“ pozicioniranje samo je posljednji u nizu vladinih pokušaja da memorijalizira bjelačku supremaciju. Meghan Tinsley izvještava o politici komemoracije."
  • 20. ožujka 2021. Talijanska vlada outsourceala je ekonomsku strategiju privatnoj konzultantskoj firmi McKinsey Još jedno postavljanje premijera „odozgo“ u Italiji znači nastavak tehnokratskih politika u sklopu kojih se čelnike_ce ne bira demokratski, dok se potez legitimira navodnim kompetencijama koje posjeduje izabrana osoba. Nekoć vodeća figura Europske centralne banke, premijer Mario Draghi formirao je kabinet koji je također sastavljen od „stručnjaka“, onih koji pretežno podupiru ekonomske politike već potvrđene kao devastirajuće po živote stanovništva u Italiji. Vrhunac ove navodno neutralno-ekspertne misije potez je kojim ekonomski plan oporavka od posljedica pandemijske krize ne donose čak ni ovi stručnjaci, nego je zadaća delegirana drugoj „stručnoj“ instanci ‒ privatnoj konzultantskoj firmi za upravljanje McKinsey. Birače i biračice i dalje nitko ništa ne pita.
  • 13. ožujka 2021. Zeleni feministički val u Čileu Zelena marama simbol je prosvjeda latinoameričkih feministkinja i feminista protiv kriminalizacije pobačaja, sveprisutna i u Čileu – jednoj od država u kojoj su zakoni u pogledu reproduktivnih prava najkonzervativniji. Nakon trodesetljetnog učvršćivanja neoliberalnog modela i drakonskog napada na reproduktivnu pravdu, Čileanke_ci dobivaju priliku da u procesu promjene pinočeovskog ustava kreiraju strukture koje bi mogle poboljšati njihove živote. Jedna od ključnih stavki koje feminističke skupine nastoje ugraditi u nacrt novog ustava upravo je emancipatorna reproduktivna politika koja će odlučno dekriminalizirati pobačaj.
  • 13. ožujka 2021. Pobjeda za radnike i radnice u sudskom sporu oko Ubera Odlukom britanskog Vrhovnog suda koja daje pravo zaposlenima u Uberu na minimalnu nadnicu i plaćeni godišnji odmor, konačno ih se legalno prepoznaje kao radnice i radnike, a ne kao samozaposlene. Ova važna pobjeda za radničku klasu u sukobu rada i kapitala dolazi nakon dugotrajne borbe, prije svega zahvaljujući inovativnim sindikalnim grupama koje su prepoznale da novi oblici eksploatacije u okviru ekonomije honorarnih poslova iziskuju i nove oblike otpora i kolektivnog radničkog udruživanja.
  • 13. ožujka 2021. Prijedlog izgradnje ugljenokopa u Cumbriji duguje svoju popularnost izostanku zelene alternative "Vlada je odgovorna za stvaranje održivih radnih mjesta u dijelu zemlje koji još uvijek nosi ožiljke nanesene desetljećima deindustrijalizacije te se oporavlja od ekonomskih psoljedica pandemije COVID-19"
  • 13. ožujka 2021. Studentice i studenti s Bosporskog sveučilišta protiv Erdoğana Postavljanje na čelo Bosporskog sveučilišta rektora koji je blizak vladajućoj Stranci pravde i razvoja, te poznat po svojim anti-LGBTIQ+ stavovima samo je korak u nizu proširenja dosega Erdoğanove autoritarne vlasti na nekoć nezavisne institucije i jačanja konzervativnog utjecaja na turski društveni život. Međutim, takav čin proizveo je dvomjesečne studentske prosvjede. Vlast demonizira pobunjenike_ce, označavajući ih kao teroriste, seksualne devijante, vandale i barbare, u pokušaju legitimiranja policijske brutalnosti i uhićenja. Studentski otpor u Istanbulu ipak žilavo opstaje, ali potrebna mu je međunarodna solidarnost.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve